POSLOVNI BAROMETAR

GAS U HERCEGOVINI

Poslije tri godine vrtoglavog rasta, crnogorska privreda ubrzano usporava, tvrde ekonomski analitičari. U  2006. godini, kada je Crna Gora proglasila nezavisnost, privredni rast iznosio je 8,6 odsto, godinu kasnije bio je 10,7 odsto, ali u ovoj godini očekuje se pad, prema MMF - samo 2 odsto (u RS prema istom izvoru 3,5 a prema procjeni Vlade RS 6,4 odsto, kalkulacije su očito postavljene prije recesionog udara).

Do porasta je doveo tzv. "građevinski bum" u Podgorici, gde su stanovi i poslovne zgrade nicale kao pečurke poslije kiše zahvaljujući "građevinarima punim novca od prodaje vila i apartmana na obali".

 Ali,  za proteklih nekoliko mjeseci broj stranih  investitora na Jadranskoj  obali    se smanjio, pa je i novac presušio. Radnici na mnogim gradilištima širom grada ostali su bez posla...

Uz sve ovo Crnu Goru more još dva problema.  Najveći je fabrika aluminijuma koja  "ispušta otrovne materije, pravi  gubitke i troši ogromne količine električne energije". Cijene aluminijuma su pale, a novi vlasnik prijeti da će zatvoriti fabriku, ako  ne dobije struju od Vlade.

Ova vijest djeluje prijeteći  jer  aluminijum   čini  40 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Ekonomista Saša Popović smatra da crnogorska privreda vjerovatno neće doživjeti totalni slom, već će dospjeti u neku vrstu hibernacije.

BILJEŽIMO i jedan primjer regionalnog organizovanja, u čijem je temelju ekonomski interes. Naime, zbog, kako   se  ističe,  diskriminirajućeg odnosa Vlade Federacije BiH prema firmama u Hercegovini, investicijama u Hercegovinu i izjednačavanja standarda zbog pristupanja EU, najavljeno je utemeljenje međužupanijskog vijeća  kako bi se, citiramo, nekako vladalo zajedničkim interesima o kojima odlučuje Vlada Federacije

Predsjednici vlada Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije najavili su u Mostaru osnivanje međužupanijskog vijeća koje će zastupati zajedničke interese tih županija prema Federalnoj vladi.

Predsjednik Vlade ZHŽ-a Zvonko Jurišić pojasnio je kako je to odlučeno zbog diskriminirajućeg odnosa Federalne vlade prema tim županijama te kako žele da se sve županije ravnomjerno tretiraju.

"Ove tri   županije   predstavljaju ogromno područje BiH i između županija do sada nije bilo previše koordinacije. To su vlasti  u Sarajevu, posebice Federalna vlada, koristile  na način da smo dobivali samo mrvice kada su u pitanju kapitalni projekti", rekao je Jurišić.

Pojašnjavajući o kakvoj se diskriminaciji radi, Jurišić je rekao...

"U svim predviđenim investicijama područje Mostara i zapadno od Mostara je maksimalno i u širokom luku zaobiđeno. Mi to nećemo dozvoliti i ovo je  način  da se u budućnosti maksimalno uvrstimo u proračun FBiH i nastupamo zajedno jer predstavljamo oko pola milijuna stanovnika i 30% teritorija BiH".

Sva  tri županijska premijera na konferenciji su iznosili primjere diskriminacije Federalne vlade, a posebno  je spomenuta odluka Federalne vlade oko pripadnosti prihoda te  situacija oko mostarskog Aluminija.

Predsjednik Vlade HNŽ-a  Srećko Boras    rekao je kako se bez razloga oteže sa privatizacijom Aluminija te kako se toj tvrtci stvaraju problemi s nabavkom električne energije. Premijeri su najavili kako će od Vlade FBiH tražiti stavljanje izvan snage zaključka kojim se zadužuje mostarski Aluminij i tvrtka BSI iz Jajca da sami nabave 373 GW, odnosno 70GWh električne energije. "To su diskriminirajući zaključci Vlade FBiH, dok u isto vrijeme Elektroprivreda BiH izvozi električnu energiju", rekao je Jurišić.

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Nediljko Rimac istakao je kako Federalna vlada nije podržala neke od kapitalnih projekata na tom području, dodavši kako oni više "neće igrati pasivnu ulogu"...

"Ne želimo biti više pasivni igrači. Želimo preuzeti aktivnu ulogu u kreiranju županijskih i federalnog proračuna", rekao je Rimac, dodavši kako "ne   smije nitko kažnjavati narod zato što mu nije po volji neka politička opcija".

 Učesnici sastanka poručili su kako je ovo način da se stvari stabilizuju i pokrenu. Oni žele evropsku BiH, a ne BiH u kojoj će biti dvojaki standardi.

U utrku za bh. naftu uključili su se  Kanađani, Amerikanci, Holanđani, Mađari i Hrvati. Na Energoinvestov međunarodni javni poziv za izražavanje interesa za istraživanje nafte i gasa na području Federacije BiH stigle su ponude: Transglobal Petroleum iz Hustona (Teksas, SAD), Seed Rock ispred Longnjienj Capital Partners (Kanada), Delta Hydrocarbons (Holandija), MOL (Mađarska)  i  INA (Hrvatska).

 Prema informacijama iz Energoinvesta, najdalje je odmakla kanadska Longnjienj Capital Partners, koja je poslala i  višečlano izaslanstvo u Sarajevo. Kanađani su u završetak istraživanja nafte spremni uložiti oko 100 miliona američkih dolara, skoro jednako kao i ostali zainteresovani čije se ponude kreću od od 80 do 100 miliona dolara po jednoj istražnoj regiji (Tuzlanska, sarajevsko-zenička i dinarska).

Ponuda Transglobal Petroleuma nudi istraživanja na području Tuzle i sjeveroistočne BiH vrijedna 80 miliona dolara i dodatnih 95 miliona za istraživanja u regiji Dinarida (Hercegovina). Teksašani nude i izgradnju rafinerije u BiH vrijedne 600 miliona američkih dolara kapaciteta 50.000 barela nafte dnevno.

Bosna i Hercegovina biće  domaćin Regionalnog energetskog foruma krajem marta u Sarajevu, u organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Energetske zajednice JI Europe (SEEEC).

Bosna i Hercegovina predsjedava Regionalnim forumom u prvih šest mjeseci ove godine. Na Forum će biti pozvani relevantni predstavnici vlada, javnih poduzeća za snabdijevanje energentima, regulatornih agencija, privatnog sektora, te predstavnici međunarodnih organizacija i donatorske zajednice.

Sve u svemu, dobra prilika da svako vidi gdje je trenutno, a gdje bi mogao biti narednih godina.

Još jedna interesantna mogućnost koja se tiče regioalnog razvoja... Naime, Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebala prihvatiti regionalnu ministarsku deklaraciju, kojom će i formalno postati dio projekta gradnje Jadransko-jonskog gasovoda.

Gasovod bi, s jedne strane, trebao osigurati alternativni put snabdijevanja tržišta BiH prirodnim gasom, a s druge, s obzirom kako će se kretati južnim dijelom  granice BiH i Hrvatske, mogućnost gasifikacije Hercegovine.

Podsjećamo, danas, osim Zvornika, Sarajeva i Zenice, nijedan grad u BiH nije povezan u gasovodnu mrežu. Gradnjom mreže kroz gotovo cijelu Hrvatsku do kraja 2011.  te  gradnjom regionalnog Jadransko-jonskog gasovoda, otklonile bi se prepreke  da i većina hercegovačkih gradova dobije mogućnost snabdijevanja gasom.

Prema Večernjem listu, predviđeno je da godišnji kapacitet  gasovoda s juga prema Hercegovini bude oko jedne milijarde kubnih metara.

Gasifikacijom bi se, osim za domaćinstva, otvorile i velike mogućnosti za industriju. Naime, ranije ove godine, vodeći industrijski proizvođači zavisni o monopolističkim uslovima državnih elektroprivreda, najavili su mogućnost izgradnje vlastitih termoelektrana na gas...

E.G.T.

cementara U BileĆi

Sredinom januara svi mediji su obavijestitli da je italijanska firma Calme (Catanzaro) zainteresovana   za izgradnju cementare u Bileći na području Plane, tačnije u mjestu Krivača, 12 km udaljenom od Bileće prema Gacku..

Izgradnja cementare, saopšteno je, tekla bi prema evropskim standardima (proizvodnja bez dimnjaka, navodno komponente se peku bez zagađenja okoline, itd). Iza ovih riječi stoji zainteresovana strana (Ivan Abramov, menadžer projekta).

Osnovna sirovina za proizvodnju cementa dopremala bi se iz Italije, Egipta, Ukrajine  ili Rusije preko luke Ploče, koristio bi se najvjerovatnije laporac i pepeo nastao sagorijevanjem uglja u Termoelektrani Gacko.

Prema prvim saopštenjima, u početku, nakon izgradnje projekta zaposlenje bi našlo oko 40-50 radnika uz angažovanje većeg broja prevoznika za transport sirovina i gotovih proizvoda. Za realizaciju ovog projekta vrijednog oko 18 miliona eura potrebno je 60 hektara zemljišta.

Bilježimo da su mještani šest bilećkih sela zaprijetili   blokadom puteva, ukoliko opština izda dozvolu italijanskoj firmi "Kalme" za gradnju  cementare na području Bileće. Do danas, nema informacija da je došlo do opstrukcije ovog projekta.

invesTicije i javni radovi

U RS, tokom 2009. predviđa se snažan investicioni talas (20% BDP otpada na investicije). Najavljena su velika ulaganja u infrastrukturu preko IRB RS.

Okvir za ove investicije je 500 miliona evra. Pominje se izgradnja elektrana i drugih energetskih kapaciteta, i otvaranje javnih radova.