MINISTRI BRATIĆ I DŽOMBIĆ BORAVILI U TREBINJU

PREDSTAVLJENE MJERE PROTIV FINANSIJSKE KRIZE

Jedna od ovih polemika razvila se odmah nakon boravka ministara poljoprivrede Radivoja Bratića i finansija Aleksandra Džombića, koji su, u mjere Vlade RS za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize, ubrojali i centralizaciju sredstava koja opštine dobijaju od naknada za rudarsku rentu, odnosno za potopljeno zemljište, u svrhu proizvodnje električne energije.

Osnovne primjedbe i prijedlozi opštine Trebinje na ove mjere Vlade RS odnose se na pitanje sredstava od hidroakumulacijskih naknada, kao i infrastrukturnu problematiku koja, kako kaže predsjednik SO Trebinje Veselin Savić, mora biti poboljšana, ukoliko se želi napredak ekonomije.

"Mi se ne slažemo sa prijedlogom da se sredstva dobijena od korištenja prirodnih resursa centralizuju, odnosno, da se novac svih opština koje imaju pravo na ove naknade, slijeva na jedno mjesto, već to treba ostati u nadležnosti lokalnih zajednica, s tim da se poveća fleksibilnost njihovog korištenja", objasnio je Savić.

Ta fleksibilnost bi se, kako dodaje, povećala na način da se omjer izdvajanja od 70% za kredite za samozapošljavanje, a 30% za infrastrukturna i kapitalna ulaganja, primijeni u korist kapitalnih i nfrastrukturnih investicija.

"Dio tih sredstava bi bio izdvojen u podsticajne mjere za poljoprivredu i to u vidu nepovratnih sredstava, kako bi naša poljoprivreda mogla biti konkurentna sa okolinom, gdje su i ove podsticajne mjere dosta veće", kaže Savić.

On dodaje da je ovo neslaganje, kao i niz drugih prijedloga, opštinska Komisija koju je formirao načelnik Dobroslav Ćuk, uputila Vladi RS na razmatranje.

U tim prijedlozima je obuhvaćen i putni pravac preko Čemerna, kao jedan od prioriteta koji se čim prije mora izgraditi, ako se želi popraviti ekonomska slika ove regije i privući kapital, a zatraženi su i povoljniji uslovi za reprogram dugovanja trebinjske "Industrije alata" i "Novoteksa", koji, sa postojećim dugovanjima, ali i cijenama struje koje se, kako kaže, moraju smanjiti, ne mogu ni raditi ni biti konkurentni na tržištu.

Ministri, međutim, tvrde da su, u okviru cjelokupnog paketa mjera za pomoć privredi i preduzećima u Trebinju, već definisani realni modaliteti za pomoć preduzećima, među kojima je i "Novoteks", jedno od rijetkih preduzeća čiji je cjelokupni proizvodni program izvozno orjentisan ka zapadnom tržištu.

U razgovoru koji je vođen i sa načelnikom opštine Trebinje Dobroslavom Ćukom, ponuđeno je da se saberu sve obaveze ovog preduzeća, koje su veće od vrijednosti kapitala, te da se odobri reprogram uz maksimalan rok uz grejs period od dvije godine.

"Jedna od mjera je da Novotesk izmiruje tekuće obaveze, kako bi mogao dobiti subvencije od 50 KM po radniku, a druga bi mogla biti da se promijeni i zakon o Poreskoj upravi kojoj bi se dozvolilo da naplati svoja potraživanja konverzijom u kapital", rekao je Xombić.

Ova konverzija potraživanja države u kapital, što iznosi 18 miliona maraka poreza i oko dva miliona potraživanja banaka, bila bi, kako kaže Xombić, jedina mjera koja bi ozdravila preduzeće.

Od privrednika, ne samo istočne Hercegovine, već i cijele Republike Srpske, očekuje se da, zajedno sa Vladom RS, prođu kroz sve mjere koje je Vlada predložila, te da one mjere koje Vlada nije dobro ocijenila oni sami izmijene, isključe iz programa ili dodaju, zaključeno je nakon javne rasprave o prevazilaženju negativnih efekata nadolazeće finansijske krize, na kojoj su prisustvovali i privrednici i nosioci vlasti svih opština istočne Hercegovine.

Prema riječima ministra Džombića, u mjerama koje predstavljaju nastavak ekonomske politike koje je Vlada RS usvojila u decembru prošle godine, obuhvaćeni su i privredni i poljoprivredni i energetski segmenti.

On je, kada je o Hercegovini riječ, naglasio nastavak podsticajno - razvojnog programa preko Investicione banke i prilagođavanje i modifikaciju kreditnih linija.

Ministar Džombić je naglasio da su iz razvojnog programa već odobreni najznačajniji projekti, poput 7,5 miliona za obilaznicu u Trebinju, kao i kreditno razvojna sredstva.

Ipak, primjedbe opštine Trebinje na mjere Vlade odnose se i na podsticajne mjere za poljoprivredu iz republičkih sredstava koje, kako kažu u opštini Trebinje, moraju biti stabilne, u smislu da se planiraju, da poljoprivrednici ne bi došli u situaciju da traže sredstva koja za njih "nisu dotekla", jer se često ranije potroše.

Ministar Bratić je za područje istočne Hercegovine istakao veoma značajnim dokument Strateški plan razvoja ruralnih zajednica, koji će uskoro usvojiti i Narodna Skupština RS.

"U Hercegovini je prioritetan i nastavak projekta Svjetske banke, podsticajne mjere i Garantni fond koji će biti planiran iz sredstava IFAD-a, kao i kreditna sredstva na osnovu kojih će se razvijati ruralna područja Hercegovine", rekao je Bratić.

Ministar poljoprivrede je ovom prilikom kometarisao i izjavu poslanika SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Slobodana Šarabe, koji je izjavio da je Bratić, Sporazumom o grantu globalnog fonda za okoliš između BiH i Međunarodne zajednice, omogućio da se upravljanje slivom rijeke Trebišnjice prenese u Mostar.

BratiĆ je odbacio ove tvrdnje i rekao da "nadležnosti nisu koferi koji se prenose sa jednog mjesta na drugo".

 Šaraba je zatražio od ministra Bratića, koji je, kako kaže, predložio ovaj sporazum Vladi RS na usvajanje, da povuče svoju saglasnost u onom dijelu u kome se sporazum odnosi na upravljanje vodama rijeke Trebišnjice, dok  ministar tvrdi da je nemoguće da bilo ko uradi prenos nadležnosti, pošto,  po Zakonu o vodama RS, upravljanje slivom rijeke Trebišnjice i dijela Neretve kroz RS, pripada Agenciji za vode čije je formiranje počelo u Trebinju...V.D.

RADNICI UZNEMIRENI ZBOG NAJAVA KRIZE

Na sve češće najave krize i moguća otpuštanja radnika reaguju i radnici SL Industrija alata Trebinje, čija je Sindikalna organizacija, koja djeluje pri Sindikatu metalske industrije i rudarstva u Savezu sindikata RS,  zatražila da se što hitnije djeluje po pitanju prekvalifikacije radnika.

Sindikalci traže da se poštuje broj od 1.192 radnika, što je minimum koji je potpisan u Ugovoru vlasnika većinskog kapitala sa Invest bankom.

Zabrinuti zbog obima proizvodnje u SL IAT, koja je, od prošlogodišnjih milion i 300.000 do milion i 500.000 eura mjesečne zarade, za februar ove godine ugovoreno tek oko 100.000 eura, u Sindikalnoj organizaciji SL IAT ne prihvataju otkaze, ni stavke tehnoloških viškova, pa su i od poslovodstva zatražili da se obavi preraspodjela kadrova...