| Početna |
|
POGLED IZ BILEĆE RASPODJELA NAKNADA ZA POTOPLJENO ZEMLJIŠTE OPET SPORNA
BILEĆA TRAŽI VIŠE
Način raspodjele sredstava od hidroakumulacija na opštine koje ostvaruju pravo na naknadu po osnovu potopljenog zemljišta - nakon šest godina primjene na osnovu konsenzusa svih interesnih strana - opet postaje sporan. Vjetrovi koji posljednjih mjeseci duvaju iz Bileće ozbiljno nagovještavaju da bi se ovo pitanje moglo ponovo jednostrano otvoriti. Negodovanje Bilećana na postojeći način raspodjele sredstava postaje sve glasnije i sve se dalje čuje - ovo pitanje bilećke odbornike u januaru je i vanredno okupilo u skupštinske klupe, a prije nekoliko dana, potvrdio nam je načelnik opštine Bileća Slavko Bekan, upućena je i zvanična inicijativa bilećkog parlamenta Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Glasovi koji prethodnih mjeseci dopiru iz Bileće svjedoče o ozbiljno uznemirenoj javnosti i opštoj mobilizaciji svih raspoloživih instrumenata da se stvari, što je moguće prije, ponovo pokrenu i "pravičnije" riješe. Nezadovoljni Bilećani naglašavaju da se više od dvije trećine ukupne površine hidroakumulacija, iz koje objekti HET-a koriste vodu, nalazi na teritoriji ove opštine, ali da je iznos sredstava, u odnosu na onaj koji ostvaruje susjedno Trebinje, više nego mizeran.
Oštre riječi i optužbe uglavnom su adresirane na HET, koji je, kako se moglo čuti, postojećim načinom obračunavanja i raspodjele naknada u privilegovani položaj stavio "svoju" opštinu. O uputstvima o raspodjeli koja je uradila stručna grupa HET-a u Bileći smatraju da su "stručno" prevareni, a u tom smislu navode se i cifre - Bileća je, tvrde, krivim tumačenjem Zakona o nadoknadama od korišćenja prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, od 2003. do danas, oštećena za blizu šest miliona maraka! - Okosnica zahtjeva Skupštine opštine Bileća prema Narodnoj skupštini RS jeste novi model raspodjele ovih sredstava zasnovan na autentičnom tumačenju zakona o nadoknadama - kaže Radomir Tabaković, član komisije koju je na vanrednom zasjedanju Skupština opštine Bileća zadužila da vodi brigu o pokrenutoj inicijativi.
Ovaj zakon, upravo zbog dilema oko autentičnog tumačenja koje su se javili po njegovom stupanju na snagu 2003. godine, u primjeni je "nadograđen" mišljenjem i preporukama resornog ministarstva. Sa tada iznađenim rješenjem, koje je predložila stručna grupa HET-a, složila se i tada formirana komisija u kojoj su bili predstavnici obje opštine. Za Bilećane, međutim, dilema oko interpretacije zakona danas više nema. - Mi smo konsultovali stručnjake iz oblasti prava i zaključili smo da je zakon uredan, jasan i decidan, te da će njegova implementacija omogućiti pravedniju i pravičniju raspodjelu naknada. Zato smo mi za njegovo autentično tumačenje i mišljenja smo da je do sada krivim tumačenjem nanesena velika šteta Bileći - kaže nam poslanik SNSD-a iz Bileće u Narodnoj skupštini RS Radovan Vuković.
Uz to, Vuković izražava sumnju u pravičnost formule po kojoj HET, kako kaže, na "nekakav čudan način" obračunava naknade opštinama. Sistem HET-a se svugdje tretira kao jedinstvena tehnološka cjelina, osim po pitanju ovih nadoknada, kada se proizvodni bilans razdvaja na pojedinačne proizvodne objekata u sistemu, pojašnjava on. Uz sve to, mišljena je Vuković, potpuno nelogično se marginalizuje potencijal, najveće u sistemu, hidroakumulacije Bileća i njen uticaj na proizvodnju nizvodno od Grančareva.
Raspodjela sredstava po važećim uputstvima, za koja kaže da "ne zna uopšte kako je do njih došlo" neprihvatljiva je i za Tabakovića. On ističe da je potopljeno zemljište ona referentna činjenica na koju se zakon odnosi, a ne proizvodni efekat akumulacija, te da bi u tom smislu jedino pravično bilo izjednačiti cijenu kvadrata uloženog zemljišta u svim opštinama, bez obzira na to kojoj hidroakumulaciji zemljište pripada. - Kada bi govorili o svim prilivima i uticajima akumulacija, nisam siguran gdje bi nas sve to dovelo. Zakon se odnosi na potopljeno zemljište opština. Ranije je postojala fiksna cijena kvadrata, a zakonom od 2003. visina ovih naknada vezana je za proizvodnju, da bi HET u slučaju hidrološki nepovoljne godine mogao da se zaštiti od tako fiksirane obaveze. Nije sporno da se visina ovih naknada obračunava na osnovu proizvedenih kilovata, ali se sistem hidroelektrana mora posmatrati kao jedinstvena proizvodna cjelina, što on i jeste, te da se na osnovu ukupne proizvodnje svih objekata u sistemu izdvaja naknada za potopljeno zemljište, pri čemu bi cijena kvadrata u svim opštinama bila ista. Sadašnji način raspodjele ovih naknada proizveo je da se kvadrat potopljenog zemljišta Bileći plaća 6, a Trebinju čak 47 feninga.
Generalni direktor HET-a Marko Mitrović još jednom za naš list kaže da su optužbe kako HET "potkrada" Bileću potpuno neosnovane i neprimjerene. - Mi se u svom radu striktno pridržavamo preporuka ministarstva i odgovarajuće zakonske regulative u ovoj oblasti. Podsjećam vas da su i predstavnici opštine Bileća u zajedničkoj komisiji, koja je formirana nakon određenih dilema oko tumačenja zakona, bili saglasni sa rješenjem koje je i danas važeće.
Mitrović ističe da je postojeći način raspodjele rezultat stručnog pristupa problemu, dodajući, ipak, da se o svim eventualnim sporovima ponovno može razgovarati, kako bi se došlo do opšteprihvaćenog rješenja. Oko ovog pitanja, barem je tako pokazalo vanredno skupštinsko zasjedanje, u Bileći je jedinstvena i pozicija i opozicija. U Trebinju, još uvijek uzdržanost i oprez. To ne znači da ono neće uskoro postati poprište interesnog lomljenja kopalja.
U svakom slučaju, najpravičniji ishod i jedino trajno rješenje, usuđujemo se reći, biće ono koje će jednako zadovoljiti obje strane i u kojem neće biti pobjednika ni nadmudrenih. Usuprotnom, novac od hidroakumulacija mogao bi postati ozbiljna jabuka razdora u budućim međukomšijskim odnosima.
Rade SAVIĆ
nema centralizacije Sa inicijativom iz Bileće za reviziju važećeg načina raspodjele sredstava od hidroakumulacija koincidira i prijedlog o centralizaciji ovih naknada, koji je Vlada RS, kao jednu od mjera, ugradila u nacrt akcionog plana za suzbijanje posljedica globalne ekonomske krize. Primjedbe opštine Trebinje, koje su u formi amandmana na predloženi nacrt poslate u Banjaluku, najposle su ipak uvažene. U konačnoj formi dokumenta upravljanje ovim sredstvima ostalo je u nadležnosti opština, uz omogućavanje i drugačijih modaliteta korišćenja od utvrđenih, čime bi se otklonile postojeće slobosti u upravljanju sredstvima. - Predlagač je prihvatio naše zahtjeve da se sredstva od ovih naknada ne centralizuju, te da se u njihovom korišćenju omogući veća fleksibilnost i otklonila ograničenja uslovljena fiksiranim omjerom raspodjele sredstava. U konačnom dokumentu vladinih mjera upravljanje sredstvima ostalo je, dakle, u nadležnosti opština, pri čemu će program utroška sredstava donositi Skupština opštine, a odobravati Vlada Republike Srpske - kaže predsjednik SO Trebinje Veselin Savić, koji je predsjedavao i opštinskom komisijom formiranom da amandmanski reaguje na predloženi nacrt akcionog plana. Savić pojašnjava da su sredstava od hidroakumulacija u opštini Trebinje do sada korišćena u striktno određenom omjeru, po kojem je 70 odsto ukupnog iznosa bio plasiran u kredite za stimulaciju zapošljavanja, a 30 odsto namjenjeno kapitalnim investicijama. On naglašava da će model fleksibilnije raspodjele, kojim će biti otklonjena ova ograničenja, omogućiti da se pomenuta sredstva, u razvojnom smislu, ubuduće efikasnije iskoriste.
Šta kaŽe Zakon PostojeĆi način raspodjele sredstava od hidroakumulacija po opštinama koje ostvaruju pravo na naknadu za potopljeno zemljište, kako je u prošlom broju našeg lista pojasnio Marko Mitrović, generalni direktor HET-a, obavlja se prema uputstvima koja je radna grupa stručnjaka ovog preduzeća izradila uvažavajući preporuke resornog ministarstva o tumačenju Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne enegrije. Radnu grupu stručnjaka HET-a, naveo je Mitrović, imenovala je zajednička komisija u čijem su radu učestvovali i predstavnici opština Trebinje i Bileća. Komisija je formirana nakon "određenih dilema u tumačenju" pomenutog zakona, zbog kojih je tada i traženo mišljenje resornog ministartva. U zakonu se jasno kaže da naknada za korišćenje hidroakumulacijskih objekata iznosi 0,005 KM po proizvedenom kilovat času. Ministarstvo se izjasnilo da bi naknada za potopljeno zemljište akumulacije Gorica pripala opštini Trebinje, a visina naknade bi zavisila od procentualnog učešća proizvodnje HE "Trebinje 2" i "Dubrovnik" ostvarenih iz akumulacije Gorica, bez uticaja akumulacije Bileća. Naknada za ostvarenu proizvodnju el. energije na HE "Trebinje 1" i preostalog dijela "Trebinje 2" i "Dubrovnika" dijeli se, srazmjerno procentu oduzetog zemljišta za akumulaciju Bileća, na opštine Trebinje, Bileća i Nikšić - kaže Mitrović.
|