| Početna |
|
Čije su naŠe vode?! Pogled iz Crne Gore
Kao da se polagano obistinjuje proročanska priča o tome kako bi se ubuduće i mogući sukobi, ne samo na ovom, inače "trusnom" balkanskom tlu, nego i drugdje, mogli voditi isključivo zbog vode i elektroenergetskih potencijala. A minulih nedjelja traje pravi i, srećom, samo verbalni "rat" na relaciji Banjaluka - Zagreb i obratno. Naime, Hrvatska elektroprivreda (HEP), zatražila je od Elektroprivrede RS (ERS) da joj prizna trećinu vlasništva u Rudniku i termoelektrani Gacko, po osnovu prijeratnih ulaganja u to preduzeće, upozoravajući da će u suprotnom pokrenuti sudski spor!? Ubrzo je uslijedio žustar odgovor, kako bi vlasti Republike Srpske mogle odustati od zajedničkog projekta sa Hrvatskom, koji predviđa izgradnju hidroelektrane Dubrovnik II, pošto, navodno, hrvatska strana opstruira sve predloge iz Banjaluke. Svađa je, dakako, vrijedna i naše medijske pažnje, nakon što je, inače robustan i na jeziku, premijer Srpske Milorad Dodik, naglasio da bi, umjesto saradnje sa Hrvatskom, oni u RS mogli pribjeći i alternativnom rješenju, te zasad neiskorištene vode tunelom usmjeriti prema Herceg Novom, odnosno Risnu, kako bi hidroelektrana bila izgrađena na crnogorskoj teritoriji! Uz to, on je saopštio da želi da se riješe otvorena pitanja sa Hrvatima, u vezi sa dugom od oko 100 miliona eura, za koliko je RS, opet navodno, oštećena time što je hrvatska strana 1991. godine, umjesto 30 odsto energije iz hidroelektrane Plat, sebi preusmjerila čak polovinu!?
VarniČenje uz jubilej Naravno, izjava premijera Republike Srpske ponovo je aktuelizovala priču o izgradnji HE Boka ili Risan, a koja bi koristila vodu akumuliranu u Bilećkom jezeru i u kome Crnoj Gori pripada četvrtina teritorije tog jezera, dok akumulaciju trenutno koriste samo elektroprivrede RS i Hrvatske. Kompleksni elektroenergetski spor između Trebinja i Zagreba, umjesto poželjnih pozitivnih pomaka i vibracija, izvjesno, s vremenom, sve više komplikuje i dalekosežno prijeti da naruši postojeće korektne ekonomske odnose manjeg bosanskohercegovačkog entiteta i Hrvatske. A ova, komšijska prepucavanja, dešavaju se upravo dok se obilježavaju i četiri decenije od izgradnje hidroakumulacije Bilećko jezero, kapaciteta 1,28 milijardi kubnih metara vode i 123 metara visoke brane Grančarevo, tadašnjeg rariteta evropskog građevinarstva. Valja podsjetiti da je ovaj sistem, čiji je jedan od glavnih kontruktora bio i Ognjen Jokanović, tokom 40 godina, proizveo 15,126 milijardi kilovat - časova struje. No, vratimo se ideji izgradnje HE Boka, za koju je svojedobno interesovanje izrazila i ruska En plus grupa, koja bi strujom odavde, navodno, snabdijevala KAP, a osim njih, pominjane su tada i neke norveške, njemačke i austrijske kompanije, a, dakako, i Elektroprivreda Crne Gore. Kao najvjerovatniji model za gradnju hidroelektrane Boka pominjano je takođe privatno - javno partnerstvo. Hronološki zboreći, potom je Vlada CG, na javnom konkursu, izabrala beogradsku projektantsku kuću Energoprojekt -Hidroinženjering, za izradu strudije izvodljivosti HE Boka ili Risan. U tom kontekstu, zanimljiva je svakako činjenica da su se vlasti RS ranije veoma protivile izgradnji ove hidroelektrane, koja bi koristila bilećku akumulaciju i u koju, sa crnogorske strane, inače stiže čak 42 odsto vode, ali su minulih mjeseci sasvim "obrnuli ploču"!? I struČnjak koji zdušno podržava ovu ideju, profesor dr Milo Mrkić, prvi čovjek NVO "Institut za male hidroelektrane - HYDMONT", tvrdi da HE Boka može da izbori prioritet među svim planiranim objektima, odnosno hidroelektranama, koje su trebale da budu predmet strategije razvoja energetike u Crnoj Gori do 2025. i novog Prostornog plana. - Iako u nacrtima ovih dokumenata ona nije uzeta u obzir, ipak sam optimista da će HE Boka, u konačnoj verziji dokumenata, naći svoje mjesto, izjavio je nedavno Mrkić medijima, uz podsjećanje da je on ideju izgradnje HE Boka prvi revidirao prije pet godina, ali i da tada nije imao podršku. No, još 1992, kao autori ove ideje registrovani su stručnjaci iz HE Trebišnjica, da bi ideju kasnije elaborirao beogradski Energoprojekt - Hidroinženjering. Rješenje je potom, od Republike Srpske, ponuđeno Crnoj Gori i kao moguće obeštećenje za dio naših voda u akumulaciji Bilećkog jezera. Naravno, sve je to još u idejnom "pakovanju" i sad.
EkoloŠka zebnja - No, za razliku od ranijih godina, kad je smatrana čak i utopijom, sad ta ideja ima podršku i dijela stručne javnosti, kao i državnih institucija, a posebno me raduje podrška nevladinog sektora, kazao je Mrkić, tvrdeći još da bi izgradnja HE Boka bio i najbrži, najjednostavniji, pa i najjeftiniji način da Crna Gora bar ublaži dugogodišnji negativni bilans u proizvodnji električne energije. Očekivano, u Federaciji BiH ne gledaju baš blagonaklono na HE Boka! Tako se onomad oglasio i doskorašnji predsjednik Upravnog odbora Elektroprivrede BiH, profesor dr Mirza Kušljugić, stručnjak koji smatra da Crna Gora treba da odloži realizaciju projekta hidroelektrane Risan (HE Boka), sve dok ne bude gotova ekološka analiza uticaja na sredinu prevođenja sliva rijeke Neretve u sliv Trebišnjice, a koja gradi Bilećko jezero. On ističe bojazan da bi izgradnja svih tih planiranih elektrana u sistemu Gornji horizonti izazvala dalekosežne negativne ekološke posljedice u širem reonu rijeke Neretve i predlaže da elektroprivrede Hrvatske, Crne Gore, BiH i Srbije organizuju sastanak, na kome bi "napravili" strategiju upravljanja zajedničkim vodama za čitav region, sa posebnim akcentom na sporne vode Bilećkog jezera. - U okviru tog dogovora, treba konačno razriješiti pitanje hidroelektrane kod Risna. S druge strane, projekat gradnje sistema hidroelektrana Gornji horizonti još nije razriješen na nivou BiH, zbog brojnih ekoloških nedoumica. Prevođenjem voda sliva Neretve u sliv Trebišnjice, pa u Bilećko jezero, smanjuje se nivo voda sliva Nereteve, što ugrožava tamošnji ekosistem i poljoprivredu toga kraja, pojasnio je Kušljugić. Sudeći i po pisanju bosanskohercegovačkih medija, susjedi pomno prate poteze koje je u tom pravcu načinila Vlada RCG, u cilju realizacije HE Boka, posebno nakon što je okončan tender koji je dobila kompanija Energoprojekt - Hidroinženjering i čiji su stručnjaci predložili čak nekoliko modela za valorizaciju voda Bilećkog jezera i gradnju HE Boka. U najkraćem, projekat predviđa izgradnju derivacionog hidroenergetskog postrojenja u zaleđu Risna, slično postrojenju HE Dubrovnik, maksimalne instalisane snage 345 megavata i prosječne godišnje proizvodnje električne energije od oko 1.800 gigavat - sati. Njene prednosti su, kako navode autori, višenamjenske, pošto se raspoloživi vodeni potencijal može koristiti i za rješavanje akutnih problema vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Osim toga, kako tvrde autori, "Crna Gora može na najracionalniji način da dobije obeštećenje za potopljeno zemljište akumulacijom Bilećkog jezera, odnosno da joj po tom osnovu pripadne i dio električne energije iz sistema Trebišnjica. Naravno, i nadalje ostaje ona naslovna zbilja - čije su naše vode?!
Slana pustinja U okviru megaprojekta Gornji horizonti, Elektroprivreda RS želi da izgradi još tri nove hidroelektrane - Nevesinje, Dabar i Bileća. Taj projekat, slično HE Boka, predviđa izgradnju višekilometarskih dovodnih tunela, te preusmjeravanje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice. Prema nekim scenarijima stručnjaka, Neretva bi nizvodno od Čapljine time ostala bez velikog dijela vode, posebno u području delte Neretve u Hrvatskoj i koja, navodno, već trpi posljedice nedostatka vode, a što se očituje u zaslanjivanju vode, pa se plodna neretvanska dolina polako pretvara u "slanu pustinju!? No, kada je riječ o Gornjim horizontima, valja znati da je on začet već prije 40 godina, a izbijanje ratnih sukoba 1991. prekinulo je radove na njegovoj realizaciji skoro deceniju i po. Po njegovom aktiviranju, veliki broj investitora izrazio je namjeru za učešCe u tom projektu, čija vrijednost iznosi oko 350 miliona eura.
Što pijemo?!
I čistije Bilećko jezero interes je tri države, rečeno je i prilikom promocije projekta "Poboljšanje kvaliteta i održiv razvoj vodenih resursa opštine Bileća", čiju je izradu finansiralo Ministarstvo inostranih poslova Holandije, a koja, između ostalog, podrazumijeva izgradnju centralnog prečistača za padavinske i kanalizacione vode u Bileći. Projekat je zbilja od životne važnosti za ovaj hercegovački gradić, čiji prečistač nije u funkciji već četvrt vijeka, pa kanalizacione i padavinske vode iz ovog grada nesmetano odlaze u Bilećko jezero, te je nepoznanica što sve i svakodnevno pijemo od Bileće, preko Trebinja i Konavala, pa sve do Novog!? Bilećani podsjećaju da je projekat tekao u sklopu prekogranične saradnje, uz posredstvo Regionalnog centra za zaštitu životne sredine za srednju i istočnu Evropu i vrijednost mu je oko 3,7 miliona eura. Minja Bojanić Pobjeda |