Početna

RAZGOVORI ISPOD PLATANA

ŠTA NUDIMO TURISTIMA - TATJANA BULAJIĆ

trebinje sve privlaČnije

iako se ne radi dovoljno na oblikovanju turistiČkih atrakcija Nema dovoljno volje kod veĆine graĐana a malo je i kreativaca koji se aktivno postavljaju prema turizmu. Čak i meĐu mladima nema velikog interesa za rad u tUrizmu, iako ova grana veĆ sada donosi znaČajna sredstva opŠtini trebinje, koja je pozicionirana kao jedan od turistiČkih centara RS i BiH - KAŽE TATJANA BULAJIĆ, PREDSJEDNICA OPŠTINSKE TURISTIČKE ORGANIZACIJE.
 

Kad nekom prezentirate turističke vrijednosti Trebinja - uopšte, kad pričate o Trebinju - imate li problema, da li ste u dilemama, fali li vam riječi?

- Prilikom prezentiranja turističkih vrijednosti Trebinja, za nas, turističke radnike, nema problema, kao ni dilema oko predstavljanja. Nikada ne nedostaje riječi, naprotiv, riječi same dolaze kada se počne pričati o Trebinju, počev od njegovog nastanka, pa do danas, naravno, kad se govori s ljubavlju, i ako ste dobro informisani. Istorija Trebinja je jako bogata i zanimljiva, i može, dobrim dijelom, očima da se vidi, jer, ne zaboravite, na ovim prostorima, u materijalnom smislu,  nalazi se oko 50 posto kulturno-istorijskog nasljeđa RS.

Pored toga i prirodne ljepote Trebinja su takve da s ponosom možemo pričati o Trebišnjici sa svojim izletištima, planinskim visovima oko nas, povoljnim klimatskim uslovima... Takvo Trebinje za mnoge goste je iznenađenje, jer je, estetski, daleko iznad okolnog bh. ambijenta..

Da li su, u cjelini, građani Trebinja svjesni turističkih vrijednosti, turističkog potencijala pa i turističkog imidža svoga grada!?

- Kako ko, ali, u prosjeku, ne bi nam bilo naodmet da imamo malo više kreativne svijesti te vrste. Čini mi se da još uvijek ima mnogo onih koji nisu svjesni koje bogatstvo imamo, i koliko nam malo treba da od Trebinja napravimo turistički biser. Često mi se učini da su svega toga mnogo svjesniji ljudi sa strane, kao i naši sugrađani koji ne žive više u Trebinju. Oni nekako jasnije vide koliko je grad interesantan, ugodan za život, lijep.

Zato mislim da bismo te prirodne ljepote i bogatu kulturno-istorijsku baštinu trebali bolje iskoristiti, pogotovo danas kada su mnogi ljudi siti velikih cenatara, kada bježe u mirnija mjesta gdje se mogu odmoriti bez buke i gužve.

Novoizgrađena saobraćajnica Trebinje - Herceg Novi takođe nam ide u prilog jer će se mnogi odlučiti da za dosta manje novca idu povremeno na more iz Trebinja, a ostatak vremena da provedu u našem gradu.

Na koje goste posebno računate?

- Na one iz zemalja bivše Jugoslavije, prvenstveno iz Srbije, jer nam je to  najinteresantnije tržište odakle nam dolazi najviše turista, a potom i na turiste iz Evrope i šire.

Zato trebamo iznijansirati i ojačati turistički imidž  Trebinja. U tome treba ići toliko daleko dok od samog grada, u njegovoj realnoj kategoriji, ne napravimo brend.

Za sve to treba mnogo energije i zato mislim da u takve projekte treba animirati mlade ljude. Međutim, iz jednog nedavnog primjera, mogli smo vidjeti da mladi za jedan takav posao nisu baš puno zainteresovani.

Prošle godine  Ministarstvo trgovine i turizma raspisalo je konkurs za turističke vodiče. Na taj konkurs iz Trebinja se prijavilo samo dvoje mladih ljudi. Od njih je samo jedno došlo u Turističku organizaciju da se javi. Meni je neshvatljivo da se mladi nisu javili u većem broju na ovaj konkurs kada znamo koliko ih je danas bez posla, kao i koliko je lijep posao turističkog vodiča,  a usput ne bi bilo loše i zaraditi nešto džeparca.

Koristim ovu priliku da obavjestim mlade Trebinja da je Miminstarstvo trgovine i turizma opet objavilo konkurs za polaganje ispita za turističke vodiče na koji se može konkurisati do kraja juna, a da se za sve potrebne informacije mogu obratiti nama u prostorijama Turističke organizacije.

Na sajmovima posljednjih godina uočava se napredak. Mislim, prije svega da je turistički imidž Trebinja u RS, zatim u BiH, pa i u edž-yu državama značajno evoluirao. Trebinje je dobilo nove atribute i, reklo bi se, nove “turističke motore“. Koliko sve to već daje rezultat. Mislim posebno na vjerski, na porodični, i na kulturni turizam, ali i na dijasporu čija je potrošnja, po mnogo čemu - turističkog karaktera?

- Turistička organizacija opštine Trebinje vodi računa o tome da se Trebinje adekvatno promoviše, kako na sajmovima turizma, tako i putem medija. Prioritet je imati kvalitetan promotivni materijal, jer je upravo to ono što privlači turiste - to je njihov prvi kontakt sa nekom destinacijom. Na osnovu toga, turista procjenjuje da li vrijedi posjetiti tu destinaciju.

Mi smo u toku prošle godine napravili katalog Trebinja i mapu, a uradili smo i internet prezentaciju koja je jako dobro posjećena, broj posjeta raste iz mjeseca u mjesec. Po izvještaju koga dobijamo vidimo da našu njeb prezentaciju najčešće otvaraju stanovnici bivše Jugoslavije, poslije toga zemlje Evrope, a gleda se i na drugim kontinentima (Amerika, Australija...).

Na sajmovima na kojima se predstavila turistička ponuda Trebinja u posljednjih godinu dana, a to su sajmovi u Zrenjaninu, Novom Sadu, Budvi, Beogradu, Zagrebu, postojala je jako velika zainteresovanost. Turisti iz Srbije su najčešći gosti u  šta se možemo i svakodnevno uvjeriti vidjevši na ulicama našeg grada mnogobrojne automobile i autobuse sa srbijanskim oznakama. Međutim, jako je interesantno  da i u Zagrebu vlada velika zainterosovanost za Trebinje na posljednja dva sajma na kojima smo učestvovali u septembru i aprilu.                                                                                                  

Vidimo da Trebinje sve više dobija imidž  turistike destinacije, prvenstveno kada je u pitanju vjerski turizam. Svakodnevni su pozivi iz Srbije da im organizujemo vikend  uz neizbježan obilazak manastira. Pored turista iz Srbije, dosta dolazi i stranaca, prvenstveno Rusa, preko turističkih agencija iz Crne Gore.

U posljednje vrijeme Trebinje dobija sve više na značaju i kao grad gdje se mogu piti najbolja vina. U obilaske grada se obavezno uključuje i obilazak neke od mnogobrojnih vinarija u kojima se prave degustacije vina uz ostale domaće specijalitete.

Kada govorimo o kulturnom turizmu, svi dobro znamo da su to Trebinjske ljetne svečanosti koje su poznate širom bivše Jugoslavije, zatima Dučićev dan i Dučićeve večeri poezije. Tada  Trebinje sija punim sjajem. Trebinjsko ljeto traje do oktobra, a onda za naš grad nastupa zatišje kada je bašta Pod platanima prazna, a  na ulicama  susrećemo sve manje i manje turista. Za sada o turističkoj sezoni u Trebinju možemo reći da traje šest-sedam mjeseci u godini.

Iako turistički prihod raste, opšti je utisak da, i pored svega (višegodišnje priče o turizmu kao komparativnoj prednosti itd.) još uvijek nemamo vitalno i jasno oblikovanu svijest o turizmu kao kolektivnoj poslovnoj i građanskoj aktivnosti koja svima donosi korist?! U tom smislu, koliko Turistička organizacija postiže, koliko ste zaista u prilici da mijenjate mentalitet po kome je turizam “dodatna djelatnost“ koja se razvija sama po sebi!?

- Poznato je da turistički prihod u svijetu raste, ali kod nas, mislim na BiH u cjelosti, nešto manje nego u zemljama u okruženju. Mi još uvijek nemamo jasno oblikovanu svijest o turizmu kao grani koja svima donosi korist. 

Opština Trebinje je turizam, pored poljoprivrede, uvrstila u stratešku granu razvoja Opštine, ali se i pored toga što nam je turizam velika razvojna šansa, još uvijek nedovoljno izdvaja za ovu granu, s obzirom na kulturno-istorijsko i prirodno bogatsvo koje imamo.

Takođe, trebalo bi raditi i na dobrom kreiranju turističkog proizvoda. Zadatak Turističke organizacije je prvenstveno da radi na promociji turističke ponude, ali ne bježimo ni od toga da pomognemo u kreiranju turističkog proizvoda.

Da je tako, možemo i potvrditi da smo pokrenuli projekat  seoskog, odnosno etno-eko turizma jer za to imamo odlične mogućnosti. Mi smo za sada krenuli sa pričom o selu Uvjeća iz kraja 19. i početka 20. vijeka koje bi moglo biti prava turistička atrakcija.

Naš plan je da zaustavimo propadanje kuća u ovom selu koje bi trebale da zadrže  autentičnost i da podsjete na vrijeme kada su nastale, a bilo bi veoma dobro kada bi se i nešto stanovništva vratilo, jer samo od proizvodnje eko-hrane, ovdje bi se moglo dobro živjeti.

Cilj nam je da turisti dođu u ovo selo, i da ih tamo dočekaju mještani koji će im ponuditi svoje najkvalitetnije, potpuno autentične proizvode koji danas imaju sve veću vrijednost, uključujući i smještaj i višednevni boravak u selu.

Kad biste, na nekom simpozijumu, trebali da ocijenite u kakvom je stanju trebinjski turistički proizvod, šta biste rekli. Da li zaista znamo šta želimo proizvesti, a šta stvarno proizvodimo? Koje su vrline, a koje mane tog proizvoda? Konačno, kakva je tržišna pozicija, a kakva perspektiva tog proizvoda?

- Taj proizvod u fazi je dorade u ključnim segmentima. Ta faza malo duže traje jer još uvijek čekamo da nam nešto padne s neba ili da se samo uradi?! Taj proizvod, moram da kažem, još nije kolektivno prihvaćen, njegova osnovna vrlina je potpuna autentičnost, mana - nedovoljna konzistentnost i administrativna ograničenost (mislim na tvrde granice sa susjedima), a tržišna pozicija startno nije visoka, ali u stalnom je rastu i računam da će narednih godina rasti još brže jer Trebinje kao jeftina destinacija (sa višestrukim mogućnostima u prstenu sa Mostarom, Dubrovnikom i Bokom) svojevrstan je odgovor na aktuelnu ekonomsku krizu. N.M.

NIJE SVE APATIČNO

Kada su turističke atrakcije u pitanju, ne postoje nikakve popratne aktivnosti. Dovoljno nam je otići i Međugorje i vidjeti šta su stanovnici tog kraja uradili. Zamislite onda šta bismo mi mogli uraditi kada su nam mogućnosti mnogo veće. Doduše, sve nije apatično. Imamo i drugih primjera. Na primjer, bilježimo izuzetan napredak u izradi suvenira.  Jedan jako vrijedan momak bavi se ručnom izradom suvenira, ali  on ne može da radi velike količine da bi ih mogao prodavati na više mjesta. Takođe, i rukotvorine naših žena mogu se jako dobro prodavati na odgovarajućim mjestima, a uz ovo što smo naveli, može se doći do još dosta ideja koje bi mladi u Trebinju trebali da iskoriste i da sebe nađu u ovom poslu. Turistička atrakcija nije samo neki predmet, neki objekat, neki prirodni fenomen i sl., nego i priča, dakle sve što izaziva pažnju i pokreće čovjeka.

BISERI ČIJI SE SJAJ NE VIDI

Kada su turističke atrakcije u pitanju, ne možemo nikako zaobici Pavlovu pećinu. Ona bi mogla biti pravi turisticki biser. Wen potencijal je ogroman i mogla bi postati pravi magnet za veliki broj turista. Za sada je nešto malo urađeno, prilaz, kapija ... ali sve to je nedovoljno da bismo mogli krenuti u promovisanje Pavlove pećine kao turističke zanimljivosti.

Pored Pavlove pećine, tu je i rodna kuća sv. Vasilija Ostroškog u Mrkonjićima. Niti jedna grupa koja organizovano dolazi u Trebinje ne propusti da ode u Mrkonjiće, ali, pored crkvice koja je podignuta na temeljima rodne kuće sv. Vasilija Ostroškog, i pored truda lokalnog stanovništva, ovdje malo što možete naći u pratećoj ponudi. I tu nam nedostaju ideje, a mogli bi se ugledati na komšije u Crnoj Gori - na manastir Ostrog, i na mnoge druge. I tako redom, u Trebinju ima jako puno turističkih bisera koji još nisu zasijali punim sjajem, ali - budimo strpljivi.