SJEĆANJE NA DR MUSTAFU BUSULADŽIĆA

OVDJE SAM POSTAO, OVDJE ĆU OSTATI

Povodom 95. godišnjice rođenja i 65 godina od ubistva dr Mustafe Busuladžića, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Trebinje od 17. do 19. jula održana je trodnevna kulturno-naučna manifestacija pod nazivom "Ovdje sam postao, ovdje ću ostati".

U okviru manifestacije priređen je okrugli sto na temu "Kolektivna reakcija na zločine i genocid nad Muslimanima - Bošnjacima u novijim vjerskim i političkim okolnostima", na kojem su o ovoj temi, te vizijama i promišljanjima dr Busuladžića govorili prof. dr Džemaludin Latić, prof. dr Šaćir Filandra, mr Mevludin Dizdarević i doc. dr Rasim Muratović.

"Misao Mustafe Busuladžića odražava snagu islamske duhovnosti koja je stoljećima egzistirala na prostoru Trebinja i cijele BiH. Uspomene na njega namjerno su potisnute iz našeg sjećanja kako bi se na to mjesto nakalemili neki drugi sadržaji, koji nas izvode iz našeg identiteta", rekao je na skupu mr Mevludin Dizdarević, ističući da je Busuladžić fenomen bošnjačke misli, koja je sa samo 30-ak godina iznjedrila toliko značajna djela da impresioniraju i danas, nakon pola vijeka od njihovog nastanka.

Ustvrdivši da je dr Busuladžić najbriljantniji um Bošnjaka prošlog vijeka, dr DŽemaludin Latić je istakao da su njegove misli, po filozofsko teološkom određenju, zasnovane na duhu islama i onim vrijednostima islamske civilizacije koje su zadivile cijeli svijet.

"Pred svim nama, pogotovu pred našom omladinom, koja se danas bavi perifernim stvarima, ostaje pitanje kako je moguće da mladić od 25 godina piše takve tekstove, a koji se ne tiču samo muslimana BiH, već i muslimana u cijelom svijetu", zapitao se Latić.

Dr Šaćir Filandra istakao je da je jedino pitanje koje je pokretalo Mustafu Busuladžića - kako da njegov narod opstane u nesretnim političkim okolnostima, i dodao da je Bošnjacima - koji se i u ovom vremenu suočavaju sa istim pitanjem - danas  višestruko teže. "U intelektualnom smislu mi smo smo otišli dalje od njegove misli, ali smo u fizičkom smislu u velikom minusu", dodao je Filandra.

Govoreći o zločinim nad Bošnjacima u istoriji - temi koja je, kako kaže, okupirala i dr Busuladžića - doc. dr Rasim Muratović, sa Instituta za istraživanje zločina BiH, istakao je da je za ovu pojavy ključan odnos evropskog društva prema Muslimanima - Bošnjacima, koji je, kako je rekao, i danas opterećen činjenicom da se prostor na kojem žive Bošnjaci uvijek doživljavao kao "zagađen prostor", koji treba opasati nekim novim"kineskim zidom".

U prostorijama Medžlisa promovisano je i drugo izdanje knjige dr Mustafe Busuladžića "Muslimani u Evropi", o kojoj je govorio priređivač dr Šaćir Filandra.

U kulturn-umjetničnom dijelu manifestacije "Ovdje sam postao, ovdje ću ostati" u Domu kulture zagrebački glumac Filip Murel Begović izveo je monodramu "Kameni spavač", insceniranu prema djelu pjesnika Maka Dizdara, a u režiji dramaturga iz Zagreba Lane Bitenc.

Naredno veče u Domu kulture bilo je rezervisano za koncert ilahija, kasida i sevdaha, na kojem su nastupili hor "Sejfulah" iz Konjica, te zbor ilahija i kasida "Selam" iz Dubrovnika, dok se izborom bosanskih sevdalinki predstavio mostarski interpretator Elmedin Balalić.

Posljednjeg dana manifestacije u dvorištu Medžlisa priređen je poetsko- scenski kolaž pod nazivom "Ovdje sam postao, ovdje ću ostati", na kojem su nastupili pjesnici Sead Begović, Filip Mursel Begović i Miralem Resulović.

Svoje stihove u Trebinju je čitao i književnik iz Zagreba Sead Begović (1954)

- Moj dedo Arif - pričao nam je Sead - otišao je za Sarajevo, a moj otac je jedan od prvih kočarevaca, došao je u Zagreb 1948. godine, bio je stručnjak za generatore. Svi u mojoj porodici smo studirali književnost, i moja supruga, i sin Mursel i ja. Mi, dakle imamo o čemu pričati.

Begović je zastupljen u više entologija savremene hrvatske poezije, i u dvije antologije Bošnjaka u Hrvatskoj. Bavi se književnom kritikom, ima kolumnu u Vjesniku. Do sada objavio je 14 knjiga.

MONODRAMA KAMENI SPAVAČ, kdbh pREPOROD, drAMSKI STUDIO orient espresso

S BOSNOM - U LJUBAVI

Filip Mursel Begović: Bosna je moja druga domovina. Zato, sretan sam kad sam u Bosni. Prema Bosni imam poseban, ljubavni odnos, koji se javio kroz literaturu, glazbu i vjeru. Zato me žalosti kad vidim da su ljudi podijeljeni. Volio bih da je drukčije.

- Putujem puno po svijetu radim u raznim časopisima - kaže Filip Mursel Begović, jedini glumac u Kamenom spavaču - i u Dramskom studiju pravimo taj multikulturalni teatar, koji, na multimedijalan način, tematizira neke temeljene bosanske tekstove, ili ih pokušavamo preispitati, dajući im neki doticaj sa suvremenošću. Tako smo došli do Maka Dizdara, i to se dogodilo na 40 godina od objavljivanja Kamenog spavača.

Probali smo ga osavremeniti, bila nam je važna ta interkulturalna, interkonfesionalna pozadina. Tako, na početku mogli ste čuti crkvena zvona i zbor koji pjeva Cantus dominus, a sve se to miješa sa ezanom, pa sa Cirie eleison. Dodali smo i neka događanja presudna za Bošnjake u zadnjem ratu, u smislu cikličkog ponavljanja povijesti...

Predstava je već imala više izvođenja?!

- Da, Kamenog spavača igram već pune dvije godine. U tom vremenu, uglavnom, predstava je ostala ista. Predstava je kratka, napravljena je sa tim postmodernim rezanjima. Taj tempo teško da bi mogli držati da je predstava duža. Iz Dizdara se moglo izvući masa toga što bi bila neka naracija, ali ovo nam se činilo kompaktnije.

Koliko si inače prisutan u BiH?

- Često putujem po BiH. Pratim razne maniefstacije i događanja. Zanima me literatura u Bosni, i tradicionalna i suvremena.

Kakva je danas tvoja percepcija BiH?

-  Bosna je moja druga domovina. Zato, sretan sam kad sam u Bosni. Prema Bosni imam poseban, ljubavni odnos, koji se javio kroz literaturu, glazbu i vjeru. Zato me žalosti kad vidim da su ljudi podijeljeni. Volio bih da je drukčije.  Ali, da se ne zonosimo nekim velikim idejama, sve to počinje od svakog od nas. Ja krećem od sebe i nastojim da budem tolerentan maksimalno koliko mogu. Poštujem razlike između Muslimana, Srba i Hrvata. Trudim se da mi svi budu braća.

U Trebinje si dolazio i ranije?! Kako se danas ovdje osjećaš?

- Da, nisam prvi put u Trebinju. Dolazio sam i u drugim prilikama. Imam posebnu emociju kad sam u Trebinju, jer je to grad moje obitelji. To je grad o kome sam slušao kroz čitavo djetinjstvo. Korijeni ostaju, nešto čovjeka uvijek veže. Eto, ja se vraćam svojim precima i ovom predstavom.           M.N.

Lana Bitec, rediteljka Kamenog spavača,  diplomirala je komparativnu književnost, italijanski jezik i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je u Studentskom listu, u Globusu, u Jutarnjem listu. Bavi se prevodilaštvom , a njene predstave izvodi Žarko Potočnjak - Sve zbog jednog noja i Mirta Zečević - Šta nedostaje djedici Mrazovskom. Poznata je i pod imenom Lasta Lana jer je stalni saradnik Modre Laste za Teatar, a piše i Priče za laku noć za HRT

TREBINJAC IZ ZAGREBA

Filip Mursel Begović, rođen 1979. Danas živi u Zagrebu, a Trebinjac je po svom dedu. Inače, student je kroatistike i južne slavistike. Književne priloge objavljivao je u Vjesniku, Jytarnjem listu i u časopisu Poezija. Urednik je kulture u magazinu Preporodov žurnal te izvršni urednik časopisa za kulturu i društvena pitanja Behar u Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske.

Voditelj je zdramskog studija, Za štampu upravo priprema knjigu Mlada bošnjačka poezija.

svijet bogumila

Monodrama Kameni spavač temelji se na stihovima pjesnika Maka Dizdara iz istoimene zbirke pjesama, Snažnu ličnost pjesnika utjelovljuje lik pripovjedača, a postmodernim pristupom u smislu najnovijih iskustava europske drame (žestokim ritmom i bljeskovitim kadriranjem, fragmentarizacijom sadržajnih dijelova i paralelizmom s današnjicom, posebice sa zadnjim ratom) naglašava se djelovanje bogumila i islamizacija Bosne...

U predstavi se prikazuje začudni svijet Crkve bosanske čiji su pripadnici, bogumili, dolaskom Osmanskog casrtva, vjeruje se, bez opiranja prihvatili islam.

(- iz kataloga za predstavu)