SPUŠTENA ZAVJESA NA 52. FESTIVAL FESTIVALA

pobijedila trebinjska predstava

TREBINJE SE, KAO GRAD KULTURE, NIGDJE NE POTVRĐUJE U ONOJ MJERI KOLIKO NA DUČIĆEVIM VEČERIMA POEZIJE I FESTIVALU FESTIVALA, A POTVRDA KULTURNOG IDENTITETA, KAKO JE NA OTVARANJU FESTIVALA REKAO NAČELNIK DOBROSLAV ĆUK, DATA JE I OVE GODINE...

I ovoga vrelog ljeta Trebinje je, osim brojnih sportskih kampova, izložbi i Likovne kolonije, bilo i grad glumaca, pretvarajući se u najveću pozornicu regiona, odnosno, centar pozrišnog amaterizma Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Nastavljajući preko pet decenija dugu tradiciju pozorišnog amaterizma, koja je, doduše, u nekadašnjoj Jugoslaviji započeta na Hvaru, pa se nastavila u Trebinju, organizatori kažu da su širom otvorena vrata za glumce iz cijelog regiona, nekadašnje učesnike Festivala.

Otvorenost srca su, kako su isticali svi dosadašnji učesnici proteklih osam festivala, koliko ih je bilo otkako je u Trebinju obnovljena ratom prekinuta tradicija okupljanja najboljih amatera, pokazali i organizatori i građani ovog grada koji znaju ocijeniti i nagraditi dobru predstavu.

I ovogodišnji je Festival živio sa gradom isto onoliko koliko je grada živio sa festivalom.

AMATERIZAM ZNAČI ŽIVOT

"Trebinje nije grad nad gradovima, ali ima ima Festival festivala, koji je na prostoru Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine i regiona, festival nad svim festivalima, što ovaj grad i njegove stanovnike svrstava u red gradova sa bogatom pozorišnom tradicijom", rekao je u petak veče, prvog dana Festivala, načelnik opštine Trebinje Dobrosalv Ćuk, otvarajući najveći kulturni događaj Trebinjskih ljetnih svečanosti - Festival festivala.

Podsjetivši da je u pitanju festival koji nastavlja tradiciju nekadašnjeg Festivala dramskih amatera Jugoslavije, započetog prije 52 godine, načelnik Ćuk je kazao da trebinjski festival okuplja najbolja amaterska pozorišna ostvarenja iz RS i cijele BiH, kao i Crne Gore i Srbije, pozorišta koja tragaju za novim izrazima i novim senzibilitetima.

"Sva ta nastojanja da se potvrde stari i traganje za novim kulturnim identitetima podržavamo i mi u Trebinju, nastojeći da izgradimo kulturu koja se samopotvrđuje, kulturu koja je, ali ne po svaku cijenu, samoodrživa, kulturu koja je univerzalna, koja život čini humanijim i ljepšim, a djela dugotrajnijim i sveprisutnijim", istakao je načelnik Ćuk.

Budući da Festival u Trebinju, prema tradiciji, osim lokalnih vlasti, otvaraju i umjetnici, ove godine je ta čast pripala doajenu srpskog glumišta Vlasti Velisavljeviću, koji je na otvaranju istakao da pozorišni amaterizam svjedoči o tome da je svaki čovjek biće stvaralačkih sposobnosti, a da je bavljenje umjetničkim stvaranjem, u stvari, ljudska potreba i ljudsko pravo.

"U isto vreme, umetnički amaterizam je odbrana od loših pojava masovne industrijske kulture i pretvaranja kulture u puki amaterizam, a svedoci smo toga na svakom mestu. Današnji pozorišni amaterizam nije skup diletanata, već pokret talentovanih ljudi koji se ozbiljno bave umetničkim radom i postižu vrhunske rezultate, pa je reč amaterizam postala tesna i neprikladna za današnja amaterska pozorišta" , naglasio je on.

Dr Dragana Bošković Lazić, predsjednik žirija ovogodišnjeg Festivala festivala, kada je pozorišni amaterizam u pitanju, ide i korak dalje, ističući, ne samo da amateri postižu vrhunske rezultate, već tvrdi da je amaterizam njihov život.

"Kod profesionalaca pozorište jeste njihova profesija, ali nije i njihov život. Kada su, pak, amateri u pitanju, to je i njihova profesija i njihov život, pa možete doći u opasnost da negirate nečiji život, negirajući njegovu umetnost. Ja sam se nekada aktivno bavila amaterizmom, ne na sceni, već sam bila zaposlena u Savezu amatera Srbije, tako da vrlo dobro poznajem amaterizam i dugo ih pratim. Kada je pozorišni svet u pitanju, kod nas i svuda, amaterizam je najplemenitiji, najromantičniji i najranjiviji sloj pozorišta", istakla je ona.

A kako je grad Trebinje ove godine prihvatio amatere i njihov i svoj Festival, možda je najbolje rekao u svojoj kratkoj izjavi Slobodan Cuco Vujović, koordinator Umjetničkog savjeta Festivala festivala:

"Vidim da građani Trebinja ovih dana naprosto hrle ka Domu kulture sa posebnim ushićenjem, a sam grad kao da živi sa svojim Festivalom, kao da grli sve nas, učesnike i aktere u njegovom stvaranju. Tako svečan je bio i ovogodišnji Festival festivala i tako je svečano i zatovren".

ŠEST FESTIVALSKIH PREDSTAVA

Prve festivalske večeri nastupio je Kulturno-kreativni centar "Akord" iz Nikšića sa predstavom "Žuti kombi i divlje guske", rađen po tekstu Vudi Alena i u režiji Dragana Kneževića.

Komediju sa elementima melodrame i vodvilja trebinjska publika je toplo prihvatila, a za najboljeg protagonsitu ovog komada žiri publike je proglasio Vladimira Kovačevića.

Nikšićki ansambl je bio razigran, energičan, sa usklađenom kolektivnom igrom, u kojoj se, pored Kovačevića, kako je zaključeno na okruglom stolu nakon predstave, izdvojila Ivana Raičević.

Drugog dana Festivala, u subotu veče je Gradsko pozorište grada domaćina izvelo predstavu "Ševa ili slavuj", koju je, po tekstu Efraima Kišona, režirao i adaptirao Željko Milošević.

Prema odluci žirija publike, najbolji protagonista večeri je bila Vedrana Miletić u ulozi Julije, junakinje Šekspirove tragedije, koju je, kako je to i na razgovorima nakon predstave istaknuto, Kišon postavio na jedan drugačiji načini.

Ovo ostvarenje je, kako je rečeno, i Kišonov tekst postavilo na jedan groteskan način u današnjem vremenu, vodeći računa da, uz stilizovanu scenografiju, interpretacija bude provedena od početka do kraja.

U nedelju veče se na sceni Doma kulture predstavio osmočlan ansambl pozorišta "Stevan Sremac" iz Crvenke, pozorišnim komadom Dubravke Ugrešić "Štefica Cvek u raljama života", u dramatizaciji i režiji Milana Belegišanina.

Predstava o dubokoj čovjekovoj usamljenosti, datoj kroz gorak smijeh, ostvarila je dobru interakciju sa publikom, koja je glumce iz Crvenke nagradila aplauzom i na otvorenoj sceni.

Po odluci žirija publike, najbolji protagonista večeri je bila Biljana Lesi, koja je glumila Šteficu Cvek i koja je, kako se čulo na okruglom stolu, iz drugog plana, nenametljivo i fascinantno odigrala glavnu ulogu.

Što se, pak, tiče "Odvratne drame", četvrte ovogodišnje predstave na Festivalu festivala, koju je, po tekstu Ivana Panića i u adaptaciji i režiji Zorana Rakočevića, izvelo Kolašinsko amatersko pozorište, a tiče se teme kvaziintelektualaca kojih ima u svim sredinama, ona je izazvala najburnije osmijehe publike.

"U pitanju je savremeni tekst sa izvanrednim komičnim momentima, temom koja je zanimljiva, koja se bavi cjelokupnim našim društvom, problemom građanstva, tranzicijom, društvo koje je rastrzano poltronskim evropeizmom i zadrtim nacionalizmom", objasnio je režiser.

Prema odluci žirija publike, najbolji protagonista ovog ostvarenja bio je režiser i glumac Zoran Rakočević u ulozi Obrena Vujisića.

Pretposljednje festivalske noći u trebinjskom Domu kulture davala se predstava  "Žorž Danden" od Molijera, u režiji i adaptaciji Jovana Grujića i izvođenju Amaterskog pozorišta iz Kovina.

Po ocjeni žirija publike, za najboljeg protagonistu večeri proglašen je Ilija Marković za ulogu Klitandra.

Kako se moglo čuti na okruglom stolu, ekipa iz Kovina postavila je jedan klasičan dramaturški tekst, bez njegove velike promjene, u kome su svi likovi negativni, iako ostaje dilema da li je takav i glavni lik, ili je, pak, potpuno naivan.

Posljednjeg dana Festivala festivala u Trebinju predstavio se Teatar Total iz Visokog, koji je izveo predstavu "Kaligula", po tekstu Albera Kamija, a u režiji Jasenka Muzaferije.

Predstava "Kaligula", za čijeg je protagonistu večeri žiri publike proglasio Faika Salihbegovića govori o tome koliko je život besmislen bez ljubavi, stvaralaštva i jasnog cilja i koliko čovjek može izrasti u moralnu nakazu, naročito ako mu se da vlast.

I onda, kako je rečeno na okruglom stolu, imamo sukob moralne nakaznosti jednih sa moralnim vrlinama drugih, ali rješenja u smislu pobejdnika nema, jer je klica nakaznosti svijeta neiskorjenjiva, što opominje i upućuje na Kamijevu osnovnu poruku da čovjekove moralne vrijednosti i stvaralaštvo predstavljaju jedini smisao u apsurdnosti života.

U pratećem dijelu programa Festivala festivala, dok je zasjedao festivalski žiri, na sceni Doma kulture je nastupilo Hercegnovsko pozorište, sa predstavom "Izdaja", koju je, po tekstu Harolda Pintera, režirala Slađana Vujović.

U pitanju je, kako kaže rediteljka, psihološki triler koji spada među najcjenjenije komade britanskog nobelovca Pintera, a govori o univerzalnim temama, nepouzdanosti emocija i sjećanja, emotivnosti, ljubavi, istine…  V.D.

TRI KNJIGE PRATEĆEG PROGRAMA

 U pratećem dijelu programa Festivala promovisane su tri knjige, od koji je prva bila knjiga pod nazivom "Komedije", autora doktora Dragana Koprivice, režisera iz Podgorice, o kojoj su govorili reditelj iz Podgorice Goran Bulajić i dr Branko Brđanin, književnik i teatrolog iz Banjaluke.

U knjizi, kako su se složili, autor svodi račune sa društvom koje ga okružuje, što je i praksa komediografa od kada komedija postoji, sa posebno ilustrovanim imenima likova u njegovim komadima.

Druga pomovisana knjiga pratećeg programa bila je "Petar Kočić na sceni Narodnog pozorišta RS", autora dr Luke Kecmana, gdje je istaknuto da je Kočić spasao srpsku seosku pripovjetku, učinivši je evropskom i modernom.

Knjiga je, kako su se složili dr Zoran Đerić, profesor na Akademiji umjetnosti u Banjaluci i Simon Grabovac, književnik iz Novog Sada, rezultat ozbiljnog teatrološkog istraživanja koje ima naučnu relevantnost i poseban značaj, uz osvjetljavanje nedovoljno poznatih činjenica iz istorije pozorišta na ovom tlu, ali i potvrđuje umjetnički kontinuitet srpskog identiteta.

U prateĆem dijelu programa promovisana je i knjiga "Dijalog o festivalima", autora Simona Grabovca, novosadskog književnika.

O knjizi su, osim autora, govorili i dr Zoran Đerić i dr Luka Kecman, profesori na Akademiji umjetnosti Banjaluka.

Autor je jedan od organizatora pozrišta "Infant" u Novom Sadu i na osnovu uloge u tom festivalu nastala je i ova knjiga, za koju je na promociji rečeno da je u pitanju značajan prikaz festivalskih dešavanja na ovim prostorima, posebno kulture destivala, čime se želi naglasiti i manifestacioni dio kulture življenja, razmjene i svega ostalog vezanog za festivale.

saopŠtenje Žirija

1. NAJBOLJA PREDSTAVA - "ŠEVA ILI SLAVUJ", Gradskog pozorišta TREBINJE

U predstavi "Ševa ili slavuj" je bilo zadovoljstvo pratiti kako se realistička dramska forma razara i nastaje nov kvalitet, koji relativizuje pozorišnu istinu i psihološke motive svodi na tumačenje istorije teatra.

2. NAJBOLJI REDITELJ-JOVAN GRUJIĆ, reditelj predstave"Žorž Danden", Amaterskog pozorišta iz Kovina

Jovan Grujić je, u predstavi "Žorž Danden", uspeo da prikaže da je pozorišna umetnost i sa ove i sa one strane života, za sva vremena, kada se poštuju moralne norme. Tu se nalazi i poruka njegove tačne rediteljske poetike.

3. NAJBOLJA GLUMICA - BILJANA LESI, za ulogu Štefice Cvek u predstavi "Štefica Cvek u raljama života", Pozorišta "Stevan Sremac" iz Crvenke.

U večnoj priči o ljudskoj usamljenosti, jasno je da su usamljenije samo žene. Jedna od njih, Štefica Cvek, u Biljani Lesi je dobila pouzdanog tumača i vernog saučesnika u lavirintu traganja za ispunjenim životom. Biljana Lesi je umela da sluša mnogo bolje nego što su jači od nje govorili.

4. NAJBOLJI GLUMAC-ZORAN RAKOČEVIĆ, za ulogu Obrena Vujisića, u predstavi "Odvratna drama", Kolašinskog amaterskog pozorišta

Zoran Rakočević je, tumačeći neurotičnog Obrena Vujisića, snagom svog artikulisanog glumačkog talenta, u potpunosti opravdao današnjeg čoveka, razapetog između sopstvenih potreba i ideologije.

5. NAJBOLJA SCENOGRAFIJA - scenografija predstave"ŽORŽ DANDEN", Amaterskog pozorišta iz Kovina.

Milan Popović Cvika, autor scenografije za predstavu "Žorž Danden", uspeo je, u saglasnosti sa autorima predstave, da svedenim simbolom postigne mnogoznačnost i da stvori glumačkom ansamblu inspirativan prostor igre.

6. NAJBOLJI KOSTIM - u predstavi "ŠEVA ILI SLAVUJ", Gradskog pozorišta iz Trebinja

Ivana Sudar, kostimografkinja u predstavi "Ševa ili slavuj" je, grotesknim, višeznačnim kostimom, izmestila likove koji delaju u ovom neobičnom komadu iz sitnog realizma i premestila ih u univerzalni prostor igre i značenja poznate, malotumačene Kišonove komedije.

7. NAJBOLJA MUZIKA - u predstavi "ŠEVA ILI SLAVUJ", Gradskog pozorišta TREBINJE

Božidar Bobo Vučur je, pišući originalnu muziku za predstavu "Ševa ili slavuj", postigao da muzika postane dramaturška kategorija.Muzika je postala još jedan dramski lik u Kišonovom komadu.

8. NAJBOLJA EPIZODA MUŠKA - ILIJA MARKOVIĆ, za ulogu Klitandra, u predstavi "Žorž Danden", Amaterskog pozorišta iz Kovina

Tumačeći Klitandra, u predastavi "Žorž Danden", Ilija Marković se približio najvećim tumačima fizičkogteatra, gestom i glumom koji nadilaze mnoge glavne likove i iskusne glumačke veličine.

9. NAJBOLJA ŽENSKA EPIZODA - IVA SIMONOVIĆ za ulogu Seljanke, Prve žene i Gošće u predstavi "Odvratna drama", Kolašinskog amaterskog pozorišta

Iva Simonović je, u predstavi "Odvratna drama" imala neverovatnu transformaciju različitih likova, uvek istinita, tačna i energična u predstavi koja traži punu glumačku koncentraciju i angažman.

10. NAJBOLJA KOLEKTIVNA IGRA - u predstavi Pozorišta "Stevan Sremac" - "ŠTEFICA CVEK U RALJAMA ŽIVOTA", CRVENKA

Ansambl Doma kulture iz Crvenke je, po mišljenju žirija, predstavu "Štefica Cvek u raljama života" odigrao u punoj saglasnosti odlične, kolektivne igre, što je retka teatarska kategorija, ovde pokazana na najplemenitiji način.

11. Žiri dodeljuje DIPLOMU - ZA RADOST IGRE u predstavi "ŽUTI KOMBI I DIVLJE GUSKE", Kulturno kreativnog centra "Akord" iz Nikšića

12. Žiri dodeljuje DIPLOMU - ZA HRABROST IZBORA DRAMSKOG TEKSTA KOJI TUMAČE - ansamblu predstave "KALIGULA", Teatra "Total", VISOKO

ŽIRI: DRAGANA BOŠKOVIĆ, predsednica, GORAN BULAJIĆ, DUŠKO MAZALICA, U TREBINJU, 29.jul2009.

I ŽIRI PUBLIKE PROGLASIO "Ševu" NAJBOLJOM

Žiri publike, u sastavu Olgica Cice, predsjednica, Zoran Grgurević, Božidar Stajčić, Aleksandar Radulović, i Marija Pikić, jednoglasno je odlučio da najboljom predstavom proglasi "Ševa ili slavuj".