NARODNE IGRE I PJESME

STOŽER KULTURNOG BIĆA

Jelena Anđelković, etnomuzikolog iz Beograda, predstavila je nedavno, u Zadužbini Dubravke Kujačić, u Ušću, projekat pod nazivom "Tradicionalno narodno pjevanje i igre okoline Trebinja".

Anđelkovićeva koja već nekoliko godina izučava običaje i narodnu tradiciju okoline Trebinja, što je ujedno i njen diplomski rad, predstavila je svoje istraživanje narodne  pjesme ovog dijela Hercegovine, gange, kao i narodnih igara, poput takozvane prolete, trojanca, klasičnog kolanja i nešto manje obrednih igara.

Vokalna tradicija okoline Trebinja, prema Anđelkovićevoj,  sadrži prisustvo heterogenih muzičkih obrazaca, gde je, sa jedne strane, znatan broj melodijskih primjera direktno vezan za muzičku tradiciju Crne Gore, a sa druge, postoji i veliki uticaj Srbije, što se očigledno vidi kod narodnog igranja takozvanog "trojanca" koji dosta podsjeća na srbijanski "moravac".

"Tradicionalni hercegovački repertoar se, međutim, u velikoj meri zasniva i na gangi, kao jednoj od dominantnih formi ispoljavanja vokalne prakse, ali i na prisustvu islamskog elementa i uticaju zapada i primorja, naročito onog dela koje gravitira Dubrovniku, Trebinjska Šuma i deo Popovog polja", kaže Anđelkovićeva.

Prema njenom tumačenju, pravog izvođača "gange", takozvanog "gangaša" ne može vidjeti svako oko, niti pravu gangu može otkriti svako uho, iako ju je ispjevao narod, od onog najljepšeg osjećanja koje vijekovima nosi u sebi.

Ganga je, kako kaže ona, "izrasla iz narodnog bića, njegovih vezova i rezbarije, igara i pjesama", zbog čega je ovom prilikom, osim audio zapisa tradicionalnog pjevanja i narodnog pjevanja članica KUD-a "Alat", bila prikazana i etnografska postavka koja se sastojala od narodnih nošnji, fotografija i crteža.

"Pored dominantnog kolanja, najzastupljenije i u izvesnom smislu kultne igračke forme, ističe se i proleta koja predstavlja značajan simbol gorštačkog mentaliteta, dok je u savrmenoj praksi delimično prisutan i hercegovački trojanac, igra slična moravcu kojom se podvlači veza sa maticom Srbijom i nacionalna svest ovog naroda", kaže Anđelkovićeva.

S obzirom na ovakvu igru i pjesmu, kojoj u značajnoj mjeri doprinose i narodni instrumenti, gusle, dvojnice, svirale, još uvijek vrlo zastupljene u Hercegovini, Anđelkovićeva dodaje da se u ovim krajevima i danas može uočiti znatan broj primjera tradicionalnih folklornih obrazaca, koji se njeguju i čuvaju kao značajan kulturni identitet.

S tim u vezi, zakljkučila je ona, u dobroj je mjeri očuvana i obredno-običajna praksa, gdje su, primjera radi, Božić, krsna slava, svadba, sačuvali svoju formu i obrednu konotaciju i tako omogućili kontinuitet folklorne prakse na ovom području.

Ovaj multimedijalni projekat, koji su, u okviru Trebinjskih ljetnih svečanosti, organizovali opština Trebinje i Muzej Hercegovine, upotpunili su i narodni guslar Vule Koprivica, svirač na dvojnicama Lazo Žulović, dok je tradicionalnu