ČETVRTI DANI "MALIH STVARI"

U ZNAKU MALIH DRAMSKIH FORMI

INTERDISCIPLINARNI FEST "DANI MALIH STVARI" KOJI SE POČETKOM SEPTEMBRA ODVIJAO U TREBINJU, U SEDMODNEVNOM JE PROGRAMU DONIO MALE DRAMSKE FORME PROFESIONALNIH POZORIŠTA.

Fragment iz Predstave Zvijer na mjesecu

U okviru šest dana ovogodišnjeg, četvrtog po redu, Interdisciplinarnog festa "Dani Malih stvari", trebinjska publika je imala priliku da odgleda predstave dva narodna pozorišta, iz Banjaluke i Beograda, ali i druga, profesionalna ostvarenja, "Teatra na Savi"  iz Beograda, Gradskog pozorišta iz Valjeva, amaterskog pozorišta "Fedra" Bugojno, pozorišta "MTM" iz Mostara, kao i Gradskog pozorišta Trebinje.

Najmlađoj publici se u dva dana predstavilo beogradsko lutkarsko pozorište "Bajkamela".

O utiscima nakon Festivala i njegovom cilju Željko Milošević, direktor Dana Malih stvari rekao je kratko:

"Mislim da smo festivalom u potpunosti ostvarili svoj cilj, a to je da male dramske forme na putu ka postdramskom stvaralaštvu barem malo približimo trebinjskoj publici i da gradu i projektu "Trebinje - grada kulture" i mi damo jedan doprinos".

Budući da trebinjska publika ovoga puta nije hrlila u pozorišnu dvoranu Doma kulture kao što to radi na Festivalu festivala (iako su ovoga puta na njenoj sceni bili izuzetni profesionalci), ekipa "Glasa Trebinja" se potrudila da prenese makar i kratke impresije sa svakog od sedam festivalskih dana.  

BANJALUČANI OTVORILI FESTIVAL

Predstavom "Staza divljači", u izvedbi Narodnog pozorišta Republike Srpske, otvoren je interdisciplinarni festival "Dani malih stvari" koji se, uz tehničku podršku Centra za informisanje i kulturu i generalno pokroviteljstvo opštine Trebinje i Ministarstva kulture RS, odvijao u Domu kulture.

Fest koji se ove godine održava u okviru zvaničnog programa "Trebinjskih ljetnih svečanosti" otvorio je zamjenik načelnika opštine Trebinje Zoran Sorajić, istakavši da je Trebinje posebno srećno što je, zahvaljujući kulturnom ljetu, postalo prepoznatljivo na mapi kulture ovog, ali i šireg prostora.

"Pored tradicionalnog Festivala festivala, trebinjska publika odnedavno ima priliku da prati još jedan festival, Dani Malih stvari, koji je, u stvari, festival drugačije tehnike i poetike, interdisciplinarnog karaktera, koji već četvrtu godinu za redom raste i iznova nas raduje", rekao je, otvarajući manifestaciju, Zoran Sorajić.

On je objasnio da je, i pored recesije i sveopštih kriza, opština Trebinje ipak iznašla načina da podrži sve značajne, pa i ovaj kulturni događaj u našem gradu.

U ime organizatora manifestacije riječi zahvalnosti svim pozorištima i drugim učesnicima ovog interdisciplinarnog festa uputio je direktor Malih Stvari Željko Milošević.

Prve večeri "Dana Malih stvari" predstavio se ansambl Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke sa predstavom "Staza divljači", njemačkog dramatruga Franca Ksavera Kreca, u režiji mladog reditelja Filipa Grinvalda.

Dramu savremene njemačke porodice, obilježene problemima odrastanja, međugeneracijskim sukobima, sa crnohroničnim završetkom, koju su Banjalučani podarili Trebinjcima, publika je dobro prihvatila.

Žiri ovogodišnjih Dana Malih stvari je za najboljeg protagonistu večeri proglasio mladu glumicu Anju Stanić, koja je igrala ulogu Hani.

Druge večeri, trebinjskoj se publici predstavio "Teatar na Savi" iz Beograda, predstavom "Pasaži" koju je režirao Filip Gajić.

Rađena po predlošku koji je nastajao u toku rada na predstavi, kao svojevrsni kolaž odabranih tekstova više autora, predstava "Pasaži", kako je nakon odigranog komada rekao i sam reditelj, priča je o dvije djevojke koje neobičnim odnosom i igrama prevazilaze tjeskobu, samoću i otuđenje od svijeta.

"Ja sam imao već dve predstave u Trebinju, koje sam zavoleo, pa sam možda malo i subjektivan,  ali, mogu da kažem da je ovdašnja publika izvanredna i da ostvaruje jako dobru komunikaciju sa glumcima", kazao je Gajić, upućujući pohvale i organizatorima ovog festivala.

Mlade glumice Danijela Štajnfeld i Ana Bretšnajder izrazile su takođe zadovoljstvo i organizacojom festivala, i reakcijama publike, koja je, nakon Beograda, prva dobila priliku da pogleda "Pasaže", a priznanje protagoniste večeri dodijelila objema djevojkama.

U prateĆem dijelu programa, nakon "Teatra na Savi", održana je i promocija Gajićeve knjige "Pisma Danilu Kišu", a u pitanju je prvi roman ovog reditelja  koji je na promociji rekao da mu je ovo novo iskustvo na kome je najtemeljnije radio, pišući ga tri godine, za razliku od predstava koje radi mjesec ipo do dva.

"Samo stvaranje, ali i reakcija kritičara i čitalaca, donosi mi pozitivnu energiju", rekao je Gajić, ne želeći da kaže kako je došao na ideju pisama Danilu Kišu i šta uopšte znači ovaj naslov, jer je u pitanju, kaže on, jedan određeni kod koji se otkriva prilikom čitanja.

Treće večeri su Trebinjci još jednom gledali predstavu Gradskog pozorišta Trebinje "Slavuj ili ševa", za koju su mladi glumci, ali i cjelokupna ekipa, do sada dobili niz nagrada i pohvala na različitim gostovanjima.

Satiričnu grotesku, koju je prema tekstu Efraima Kišona režirao Željko Milošević, trebinjska publika je posljednji put mogla da pogleda u zvaničnoj konkurenciji Festivala festivala, koji je u Trebinju okupio najbolja ostvarenja amaterskih pozorišta.

"Naša predstava je na Festivalu festivala proglašena najboljom po mišljenju stručnog žirija i žirija publike, a po mome ličnom mišljenju ova igra je bila još bolja, jer je ansambl od tada imao i prilike i vremena da bude još uigraniji", rekao je nakon predstave Željko Milošević, reditelj i direktor Festa.

Na ovogodišnjem festivalu amaterskih pozorišta iz cijele Bosne i Hercegovine, FEDRA u Bugojnu, predstava "Slavuj ili ševa" osvojila je najviše nagrada.

Priznanje za protagonistu večeri trećeg dana Festa, prema odluci žirija, pripalo je Vedrani Miletić za ulogu Julije.

BOLJA POLOVINA FESTA

Iako su sve predstave bile kvalitetno urađene i autentične savaka na svoj način, druga polovina "Dana Malih stvari" ipak je bila malo bolja u odnosu na preva tri dana.

Horor komedija "Leptirica", koju je, po motivima pripovijetke Milovana Glišića i u režiji Miroslava Trifunovića izvelo Gradsko pozorište Valjevo, izazvala je burne reakcije trebinjske publike.

Predstava koja je nastala u okviru kulturnog projekta pd nazivom "Alter Inter Fest", pod pokroviteljstvom švajcarske donatorske organizacije i SKGO Beograd, priča je koja u svojoj izvornoj verziji ima karakter horora, a čijeg je 70% teksta, kako je i sam rekao nakon predstave, Trifunović dopisao, obojivši je velikom dozom humora.

"Iako je Leptirica naša kultna pripovetka, u kojoj Glišić priča priču o vampirima, mi smo se samo okvirno držali te priče, ispričavši, u stvari, jednu drugu priču, priču o ljudima, o onome u nama što nas lomi između dobra i zla, priču o odnosima muškarca i žene, priču o ljubavi", istakao je Trifunović.

Zamisao koja ga je vodila bila je, kako kaže, i prikaz vremena sadašnjeg, koje se simbolički prikazuje kroz jedno selo, ostrašćeno surovošću, gdje su napušteni i  Bog i sveštenik, i crkva i vlast, i politika, a ostale su samo ljušture od ljudi.

Zbog slikovito ispričane priče u kojoj se kroz ispričanu bajku prepoznaju i sadašnji elementi, Valjevčani su dobili buran aplauz u Trebinju, čijoj je publici Trifunović odavno poznat, tim prije što je, osim predstava sa kojima su na Festivalu festivala Valjevčani nastupali nekoliko puta, a koje je upravo on režirao, sarađivao i sa ovdašnjim Gradskim pozorištem.

Valjevčani su i po mišljenju žirija toliko dobro odigrali  "Leptiricu" da nisu mogli izabrati protagonistu predstave, već je ovo priznanje pripalo cijelom ansamblu.

Odmah poslije "Leptirice" uslijedila je još jedna predstava u kasnom noćnom terminu, komad kamernog tipa, "Igre u pijesku" FEDRA Bugojno.

Predstavu koja je nastala po tekstu poljskog pisca Mihaela Valčeka, predviđenu za kamerno izvođenje i dva glumca, mladi Senad Milanović i Emina Omerović koji imaju samo po 16 godina, izveli su izvanredno.

Iako su njih dvoje uspješno ispričali priču o odrastanju i prvom zaljubljivanju, reditelj Senada Milanović je nakon predstave kazala da ovaj komad nije bio samo za mlađu populaciju, jer je u pitanju jedan vrlo zreo tekst, koji se ne mora posmatrati kao prvo zaljubljivanje i odrastanje, već kao jedno otuđenje od društva, koje mogu odigrati i šezdestogodišnjaci.

Pretposljednje večeri pozorišne manifestacije Dani Malih stvari, uslijedilo je još jedno kamerno izvođenje, kada je pred trebinjskom publikom nastupio Mostarski teatar mladih izvodeći "Zvijer na mjesecu", rađen prema tekstu Ričarda Kalinskog i u režiji Dina Mustafića.

Pozorište iz Mostara je Trebinju ispričalo jednu univerzalnu priču o stradanju ljudi i genocidu, o tragedijama malog čovjeka, ali, kako je nakon predstave rekao i glumac Ermin Bravo, koga je žiri proglasio i protagonistom večeri, "iako se može odnositi i na naše krajeve, nije ovo samo priča o nama".

Riječ je o Jermenima, mužu i ženi koji žive u Americi, čije su porodice, kao i mnoge, stradale od Turaka.

Sam naslov, međutim, koji možda na prvi pogled asocira na nešto drugo, u stvari predstavlja dan kada su izvršeni masakri nad ovim porodicama, kada je, kako kažu i glumci u tekstu, bilo pomračenje mjeseca, na kome se ljudima ukazala sjenka poput neke zvijeri.

 "Nekako je važno reći da nemamo samo empatije na vlastite priče, na vlastitu tragediju, već je na neki način lijepo ispričati priče o nekim drugim tragedijama, jednako velikim i možda većim od naših", rekao je Bravo.

On je naročito istakao trebinjsku publiku, koja je, kako kaže, fantastično reagovala na svim bitnijim mjestima predstave, uporedivši je sa sarajevskom, gdje su bili najbolje prihvaćeni.

Ovo je, možda, bila i najbolje ispričana priča na Danima Malih stvari, iako je sutradan uslijedilo mnogo zvučnije Narodno pozorište iz Beograda, koje je "Zagonetnim varijacijama" spustilo zavjese na ovogodišnji Fest.

Predstava, koju je po tekstu savremenog francuskog dramskog pisaca Erika Emanuela Šmita režirao Božidar Đurović, kroz dramu intimnih svjetova dva lika koje tumače Marko Nikolić i Boris Pingović, i trebinjskoj je publici donijela priču o veličini ljubavi, od negiranja njene vrijednosti do potpune afirmacije, gdje je ljubav, kako je nakon predstave rekao Nikolić, nadahnuće koje osmišljava život, pa i onda kada je svedena na iluziju i laž.

Doajen srpskog glumišta Marko Nikolić, koji je, po mišljenju žirija, proglašen za protagonistu večeri, rekao je da su se u "Zagonetnim varijacijama", koje se igraju punih 11 godina, svi pozorišni elementi složili, u čemu vidi i tajnu njenog uspjeha.

"Podudarili su se i glumci, i tekst, i tema ljubavi koja je večna, a sve to je doprinelo da ova predstava toliko živi, ne samo na sceni Narodnog pozorišta, nego i malo šire. Zanimljivo je da njen kvalitet i gledanost nijednog trenutka nisu splasnuli, bez obzira koliko se vremena menjaju i koliko nas godine sustižu", rekao je Nikolić.

Osim pomenutih pozorišta, na sceni Doma kulture se predstavilo i dječije pozorište "Bajkamela" iz Beograda…

V.D.

PREDSTAVE ZA NAJMLAĐE

Iako je predstava Narodnog pozorišta iz Beograda "Zagonetne varijacije" zvanično zatvorila ovogodišnji Četvrti interdisciplinarni fest "Dani malih stvari" u Trebinju, sedmog dana je na pozorišnim daskama u Domu kulture ponovo nastupilo dječije pozorište "Bajkamela" iz Beograda, koje se u prijepodnevnom terminu predstavilo i dan ranije.

Djeca su, kroz predstavu "Kako spasiti drvo", na slikovit i bajkovit način mogla da se upoznaju sa prirodom oko sebe, sa činjenicom kako drvo živi, koliko dugo mu je potrebno da poraste, a kako se odjednom može uništiti.

"Trudili smo se da mališanima predočimo da neprijatelji drveta nisu samo sekire i pile, već i nemar ljudi, kisele kiše koje padaju, te da se drveće ne mora uništavati zbog proizvodnje knjiga i svesaka, da postoji i reciklaža papira. Dakle, ceo jedan mali životni krug iz prirode prikazali smo u pedesetak minuta", objasnila je nakon jedne od predstava reditelj Amela Vučenović...

U okviru pratećeg programa Dana Malih stvari u Muzeju Hercegovine je otvorena i izložba gafika i crteža akademske slikarke Tatjane Bešić-Nastić iz Podgorice.

Izložba pod nazivom "Masline" je, kako je rekao njen kolega Igor Bošnjak, akademski slikar iz Trebinja, dio kontinuiranog rada ove slikarke, u kome je očigledan i njen kvalitetniji rad i pristup grafici i crtežu.

"Ovakva serija radova može da bude prolegomena za jedan totalni vizuelni "teatar", u kome će koncept, kao i odnos prema ličnoj memoriji i emociji, autora dovesti do arhetipskih formi kolektivnog nesvjesnog", naglasio je Bošnjak.

U okviru pratećeg programa Festivala odvijale su se i projekcija nagrađenih filmova sa banjalučkog Festivala kratkog filma Kratkofil...