DUČIĆEVE VEČERI POEZIJE

DUBOKA VJERA U SNAGU UMJETNOSTI

DUČIĆ JE UVEK U SREDIŠTU SRPSKE POEZIJE, ON SVETLI KAO NEUGAŠENI DUHOVNI ŽIŽAK, NE SAMO SA CRKVINE, GDE POČIVAJU NJEGOVI ZEMNI OSTACI, NEGO I IZ SVIH NJEGOVIH DELA I SVEGA ONOGA ŠTO U OVOM GRADU DUHOVNO I KULTURNO TRAJE, PA I U OVOJ MANIFESTACIJI NJEMU U ČAST.

Pjesnici, muzičari i glumci su i ove godine u Trebinje došli na pokonjenje velikom srpskom pjesniku Jovanu Dučiću i učestvovali u dvodnevnoj manifestaciji njemu u čast.

Tako su i ove godine svečanom akademijom pod nazivom "Da budem jutro danu svakom" otvorene ovogodišnje Dučićeve večeri poezije, najprestižnija kulturna manifestacija istočnog dijela Hercegovine i jedna od prestižnijih u Republici Srpskoj.

Otvarajući ovogodišnji trebinjski praznika stiha, načelnik opštine Trebinje i predsjednik Savjeta Večeri, Dobroslav Ćuk, poželio je pjesnicima, učesnicima i svim prisutnim da u Dučićevom gradu dostignu "onu visoku mjeru da bismo bili bolji i više nego što jesmo".

BESJEDE O DUČIĆU

Dr. D. Ćuk

"Vrednujući ono što je dostojno našeg velikog pjesnika, u ovaj realni svijet unosimo i više svjetlosti i više nade, ali i više ideja koje u naš život nastanjuju civilizacijski, kulturno i humano, široku pobjedničku energiju, koja u ljduskom duhu ne može ostati zapretena, ne može umrijeti",  rekao je Ćuk.

Postavivši simbolična pitanja o ljepoti kao neumornom nadanju koje snaži volju, o umjetnosti kao nasušno potrebnoj mudrosti koja vizionarski otvara nove puteve, te o najvišim sferama ljudskog duha koje zaustavljaju svaku vrstu osipanja i destrukcije, Ćuk je istakao da ova saborovanja Dučiću u čast nose od svega toga ponešto, a a je u svemu tome kultura zalog da se protiv sverastućeg moralnog i duhovnog klonuća trijumfuje i u naizgled izgubljenoj bici.

"Zato, neka ova pobjednička energija živi i traje u Trebinju, a mi ćemo se oko nje iznova obnavljati i rasti, duboko i iskreno vjerujući u snagu umjetnosti i našu duhovnu pobjedu", kazao je Ćuk.

Milica Jeftimijević  Lilić U ovogodišnjoj besjedi o Jovanu Dučiću, pjesnikinja Milica Jeftimijević  Lilić je ovom prilikom istakla da je Jovan Dučić, po svemu što je stvorio,  bio pjesnik posebnog kova, zbog sudbine koju je imao da bude u službi otačastva, ali i svojim bićem koje je slutilo dubinu srpskog jezika i njegovih izražajnih mogućnosti.

"Dučić je, poput stabla, svog omiljenog simbola, rastao uvis i u dubinu, spuštajući se i u vreme srpske istorije, duhovnosti i svesvetovne duhovne baštine, naročito grčke, vizantijske i francuske, gde je nalazio ishodišta za bića srpskog jezika i za poeziju velike samosvesti", istakla je pjesnikinja.

Ona tvrdi da Dučić podiže pjesmu na pijedestal neprolaznog, daje joj moć da osvjetljava, kako kaže, "i ovostrano i onostrano, i kosmos i čovekova duhovna uporišta, da pokaž   e njegove slutnje i sumnje, ali i volju najvišeg uma - Boga, da mu da razmah snage i neočekivane domete da se napoji čudesnom sferom".

Ona je pomenula da Dučić sa istančanim osjećanjima pjeva i o ženi, o Bogu, o srpskoj istoriji, srpskom narodu i njegovom stradanju, sa jednom novom, smjelom sintaksom, razbijajući ustaljene forme jezika i udahnjujući mu novo doba.

"Disciplinujući stih, on je disciplinovao duh, prevazilazeći našu inertnost, naš nedelatni duhovni integritet, te je stvorio simboličnu poeziju događaja kakva se u tom stepenu ne sreće ni kod ostalih pesnika drugih jezika", istakla je pjesnikinja.

Ona dalje kaže da je Dučić težio da njegova poezija bude otmjena i uzvišena, da bude izraz nečega što je već postalo kao stanje srpskog duha, a ne zbog pozerstva, kako mu se, tvrdi Jeftimijević Lilić, dugo vremena spočitavalo.

Ona kaže da je Dučić pjevao iy samog nukleusa jezika, izvlačeći suštu esenciju iz srpskog bića.

"Nastojao je da dosegne apsolut, da stvori jezik koji nadilazi lično, a koji obuhvata i to lično, da se kosmički sjedini sa večnim i da ga posvedoči kroz svoj um i na toj razmeđi nalazi prostor za stihove neporecive snage i lepote.

Između onih koji ga s mnogo razloga slave i onih koji ga bez mnogo razloga priču, Jovan Dučić životvorno pulsira u svojoj poeziji, nadasve misaonoj, mada su uz njegovu liriku stasavale brojne generacije". istakla je Jeftimijević Lilić, nazivajući ga obnoviteljem i tvorcem novog, "jutro svakom danu i proleće svakoj godini".

VEČE PJESNIKA NA PJESNIKOVOM PUTU

Poetsko-muzičkim programom pod nazivom "Na Dučićevom putu", održanom druge noći Dučićevih večeri poezije takođe u Domu kulture u Trebinju, spuštena je zavjesa na ovogodišnju manifestaciju u čast najvećeg trebinjskog pjesnika.

Dučićeve večeri se, kako je ovom prilikom rekao i Dragoljub Brajković, član Savjeta ove manifestacije, iz godine u godinu dopunjuju i mijenjanu, ali su uvijek u onom znaku u kome je i veče pjesnika - na Dučićevom putu.

"Dučić je uvek u središtu srpske poezije, on svetli kao neugašeni duhovni žižak, ne samo sa Crkvine, gde pročivaju njegovi zemni ostaci, nego i iz svih njegovih dela i svega onoga što u ovome gradu duhovno i kulturno traje, pa i u ovoj manifestaciji njemu u čast", naglasio je Brajković.

On je izrazio mišljenje da bi Dučićeve večeri, uz svečanosti u Domu kulture i Muzeju Herceogvine, trebale da se odvijaju i u školama i u svakoj instituciji gdje ima ljubitelja pisane riječi.

Jedan drugi čuveni posjetilac Dučićevih večeri poezije i jadn od njihovih ratnih pokretača, akademik Qubomir Zuković ih smatra vrhuncem srpskog pjevanja.

"Ako je Trebinje najljepši grad u Republici Srpskoj, a po meni on to i jeste, i ova je manifestacija najveća, ne samo u ovom gradu, već i jedna od najvećih u Republici Srpskoj, a na njoj nastupaju prva imena kulture i umjetnosti naših krajeva", rekao je nakon Pjesničke večeri akademik Zuković.

On je dodao da se već za april priprema Dučićev dan u Trebinju, na kome će najviše riječi biti o poeziji i poetici Qubomira Simovića.

Budući da je, kao i svake godine, po tradiciji, druga veče ove manifestacije i završnica Dučićevih večeri poezije u cjelosti posvećena  savremenim srpskim pjesnicima, i ove su godine u Trebinju nastupili pjesnici iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, dobitnici pjesničkih priznanja i nagrada u 2009. godini.

Svoje stihove na ovogodišnjim Dučićevim večerima poezije su govorili Slobodan Rakitić, Miroslav Maksimović, Đorđe Sladoje, Milica Lilić  Jeftimijević, Andrija Radulović, Veroljub Vukašinović, Ružica Komar, Bratislav Milanović, Vladimir Jagličić, Vukman Otašević,  Zoran Kostić, Dobroslav Ćuk i Radoslav Milošević.

U umjetničkom dijelu programa obje večeri su nastupili Hor "Obilić" iz Beograda, pod dirigentskom palicom Darinke Matić Marović, umjetnik na fruli Bora Dugić, solisti beogradske Opere Radivoje Simić i Jasna Šainović, pijanista Nevena Živković, beogradski glumci Nebojša Dugalić i Marica Vuletić i pijanista Božidar Bobo Vučur iz Trebinja…    V.D.

POMEN U HERCEGOVAČKOJ GRAČANICI

Osim dvije pomenute manifestacije, u nedelju, u prijepodnevnim časovima, u Hercegovačkoj Gračanici na Crkvini, gdje je i sahranjen veliki srpski pjesnik, služen je pomen Jovanu Dučiću.

Osim pomena, pjesnici su položili i vijenac na spomenik Jovanu Dučiću na ulazu u Gradski park…