SA SJEDNICE SO TREBINJE

NA TAPETU ODBORNIČKA PITANJA

NAKON RAZMATRANJA STAMBENE PROBLEMATIKE  PORODICE TEŠKOG INVALIDA SVETA ILIĆA I INFORMISANJA POJEDINIH ODBORNIKA O PRELASKU IZ SVOJIH STRANAKA U NEZAVISNE ODBORNIKE, RAZMATRAN DEVETOMJESEČNI BUDŽET I OSTALA PITANJA ZNAČAJNA ZA LOKALNU ZAJEDNICU.

Iako su odbornici lokalnog parlamenta u Trebinju na desetom zasjedanju lokalnog parlamenta na dnevnom redu najprije imali petnaest tačaka, neke su kasnije zbog nemogućnosti rasprave o njima skinute sa razmatranja, dok su neke naknadno uvrštene.

Na ovom se zasjedanju, po prvi put otkako SO Trebinje funkcioniše u novom sazivu, više pažnje poklanjalo pojedinim tačkama odborničkih pitanja nego tačkama dnevnog reda.

Razlog za ovakav odnos je, barem kada je u pitanju slučaj teškog invalida Sveta Ilića, itekako opravdan, jer, iako je u proteklom ratu ostao bez noge, nad glavom mu visi još jedna pritenja - da ostane bez krova nad glavom.

SVETO ILIĆ NE SMIJE NA ULICU

Muke Sveta Ilića započele su još u ratu, kada, osim supruge koja je od ranije 80% invalid, i on ostaje bez noge, ali su, i pored svih nedaća, ovi vrijedni ljudi i dalje nastavili da odgajaju svoje troje djece.

Opština im 1993. godine dodjeljuje veći stan od onoga koji im je još osamdesetih godina prošlog vijeka dodijelio "Novoteks" u kome je Sveto tada radio.

Novi stan, koji je nekadašnji poznati trebinjski rukovodilac i društveno-politički radnik Nasko Volić napustio još osamdesetih godina, prelaskom u Sarajevo na novu dužnost, bio je, za razliku od 54 kvadrata u kojima su živjeli Ilići, veći za dvadesetak kvadrata, a oba se nalaze u stražnjem dvorištu opštinske zgrade, tako da Sveto pristaje da pređe.

"Moje muke nastaju nekoliko godina iza toga, tačnije 2.000 godine, kada se za povrat stana javlja Volićeva kćerka Jasna, iako je i ona iz Trebinja odjavljena i prijavljena za stalni boravak u Sarajevu 1985. godine, a ja se od tada osjećam kao kriminalac i razbojnik", kaže Ilić koji je svoj problem iznio pred odbornicima, jer, kako objašnjava, ne zna kome da se obrati.

Od tada do danas je tri puta dobijao nalog za deložaciju koju je uspijevao odgoditi.

On tvrdi da je još na početku htio odmah napustiti stan i vratiti se u stari, ali su mu u tadašnjem OMI-ju (Odsjek ministarstva za izbjeglice) sugerisali da to ne radi, pa je nastavio da živi u starom stanu, ali uz strepnje šta će dalje biti, koje, nažalost, traju do danas.

U međuvremenu, da bi stvar bila gora, njegov stan opština Trebinje prodaje Fondu PIO koji ga je dodijelio svome radniku Slavku Vučureviću, koji je takođe odbornik u Skupštini opštine Trebinje i prisustvovao je sjednici.

Budući da je Vučurević stan otkupio i prodao on nije više ni njegov.

Slavko Vučurević je odbornike informisao da posjeduje papire u kojima stoji da je stan kupljen za 74.000 maraka, pa bi se makar taj naovac koji je otišao na račun opštine mogao iskoristiti za kupovinu novog stana Ilićima.

Na~elnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk i načelnik opštinskog Odjeljenja za borački-invalidsku zaštitu Rajko Ćapin su, međutim, odlučni da Ilići ne smiju na ulicu.

"Ja sam i telefonom razgovarao sa ministrom rada i boračko invalidske zaštite Radom Ristovićem, koji je saglasan da opština i ovo ministarstvo riješe trajno problem Sveta Ilića", rekao je načelnik Ćuk.

Iako je Ilić zakasnio za dodjelu stana u jednoj od dvije stambene zgrade za boračke kategorije na Gradini, od kojih je jedna već useljena, a druga se radi, Ćuk je bio odlučan da boračke kategorije moraju biti na prvom mjestu i da se Ilići moraju zbrinuti.

Pojedini odbornici su se zapitali kako je Nasko Volić mogao ostati nosilac stanarskog prava stana u Trebinju, nakon što mu je osamdesetih godine, po preseljenju u Sarajevo, dodijeljen drugi društveni stan u glavnom gradu BiH.

Neki su postavili i pitanje kako je Jasna Volić, tada maloljetno dijete, mogla postati nosilac stanarskog prava, ako to već nije otac bio, budući da nije dijete iz specifične porodične sredine gdje su roditelji umrli i slično, pa dijete u takvom slučaju postaje nosilac stanarskog prava.

Svi oni su, međutim, složni u jednom - Ilići ne smiju na ulicu.

DEVETOMJESEČNO IZVRŠENJE BUDŽETA

Na desetoj sjednici opštinskog parlamenta u Trebinju odbornici su usvojili i informaciju o izvršenju budžeta opštine u prvih devet mjeseci ove godine, prema kojoj je ukupan priliv u opštinsku kasu 12.200.378 maraka, od čega su budžetski prihodi 10.759.504 marke.

Ostatak su, kako je rečeno, sredstva od otplate kredita od 951.782 marke, prilivi od kreditnog zaduženja od 444.267 maraka, grantovi i kapitalne pomoći i prilivi u iznosu od 44.825.

Od izdvojenih sredstava za stimulativne kredite iz 2008. godine u izvještajnom periodu angažovano je 901.907 maraka.

Prema izvještaju koji je odbornicima predočila Jelena Kulušić iz Odjeljenja za finansije Opštine Trebinje, u okviru prihoda poreski prihodi iznose 5.504,037 KM, čije je ostvarenje u odnosu na plan 72,61%.

Neporeski prihodi, pak, iznose 5.255.467 maraka i ostvareni su u odnosu na godišnji plan sa 74,81%, što odgovara planu perioda.

Neporeske prihode čine prihodi od imovine, takse, naknade po raznim osnovama, prihodi opštinskih organa i ostali neporeski prihodi.

Kulušićeva je kazala da ukupna sredstva u budžetu iznose 12.200.378 maraka, ali da ukupna sredstva, uključujući i dio izdvojenih sredstava za stimulativno zapošljavanje iz prošle godine, iznose 13.102.285 maraka, a da konsolidovani prihodi i primici, isključujući ostatak dohotka i izdvojena sredstva iz 2008. godine, iznose 12.610.113 maraka.

Izvještajem je predočeno da ostvareni rashodi budžeta iznose 12.088.955 maraka.

Bruto plate i naknade troškova zaposlenih sa porezom i doprinosima iznose 3.485.046 maraka, što je 77,15% od plana.

Troškovi materijala i usluga iznose 1.998.869 maraka i u odnosu na godišnji plan ostvareni su sa 67,66%, dok su tekući grantovi ostvareni nešto ispod planiranog, odnosno, na nivou od 71,97% godišnjeg plana, na šta je prije svega uticala dinamika priliva sredstava budžeta, a iznose 2.574.343 marke.

Druga grupa rashoda su kapitalni rashodi, koji su po rebalansu planirani 4.095.026 maraka i to za nabavku stalnih sredstava 3.983.001 KM i za kapitalne pomoći neprofitnim organizacijama 112.025 KM.

Iz kapitalnih rashoda su asfaltirane i rekonsruisane mnoge gradske ulice, vršeni radovi na gradskom groblju, rekonstruisana javna rasvjeta, nabavljana oprema za bolnicu, biblioteku i slično.

Novčana sredstva na računu budžeta iznose 1.167.820 maraka, a kratkoročna potraživanja po osnovu neisplaćenoh prihoda iznose 2.115.185 maraka.

Iako je Jelena Kulušić kazala da su rashodi za 1% još uvijek manji od prihoda, opozicija je ipak sugerisala da se povede računa o rashodnovnoj strani budžeta.

Oni su izrazili bojazan da bi se izvršenjem budžeta na ovaj način moglo doći u situaciju da se ponovno vrši rebalans, a neki od njih su konstatovali da se iz ovog dokumenta vidi da se postepeno gasi i mala privreda, jer se u nju malo ulaže, što je Kulušić demantovala.

REALIZACIJA KAPITALNIH INVESTICIJA

Na sugestije odbornika SDS-a da je malo novca izdvojeno za izvršenje kapitalnih investicija za devet mjeseci, Jelena Kulušić je objasnila da to nije tako i da se kapitalne investicije mogu realizovati i u četvrtom kvartalu, dodajući da su lokalnim vlastima kapitalne investicije značajne za razvoj opštine Trebinje prioritetne.

Tako je i promjena strukture finansiranja kapitalnih projekata iz planiranog kreditnog zaduženja za ovu godinu samo preusmjereno u druge svrhe zbog nemogućnosti realizacije u ono u šta je prvobitno bilo namijenjeno.

U obrazlo`enju ove odluke stoji da je SO Trebinje donijela odluku o kreditnom zaduženju radi dugoročnog kreditiranja kapitalnih projekata sredstvima iz razvojnog programa Republike Srpske u 2009. godini, te da su te kapitalne investicije definisane kao Cjevovod Krš - Školski centar, ali se ne mogu realizovati u ovoj godini, pa se sredstva preusmjeravaju.

S obzirom da se ova kapitalna investicija ne može realizovati u 2009. godini iz razloga što Zavod za vodoprivredu Bijeljina nije u predviđenom roku izradio izvedbeni projekat, nije se moglo pristupiti ni izvođenju radova.

Zato je odlučeno da se vrijednost ove investicije raspodijeli na druge kapitalne investicije tamo gdje je to potrebno, odnosno, milion maraka će se raspodijeliti u mjesne zajednice Gorica, Zasad, Hrupjela, Pridvorci, Donje Police, Ljubomir, Petrovo Polje, Lastva, Podbrđe, Hum i Zupci.

Osim investicija potrebna su i socijalna davanja, pa je na sjednici usvojen i izvještaj o realizaciji opštinskog plana razvoja socijalne zaštite od juna prošle do juna ove godine,kao i prijedlog odluke o izradi plana razvoja socijalne zaštite opštine Trebinje od 2010. do 2015. godine.

Odbornicima se obratio i njihov kolega Marko Spaić, koji ih je ovom prilikom obavijestio da napušta redove Radikala i da prelazi u nezavisne odbornike, jer, kako je istakao, ima pravo da bude slobodan i da slobodno misli, a da će i ubuduće kao i do sada djelovati u skladu sa svojom savješću - korektno i na dobrobit građana.

Podsjetivši i ovom prilikom na paljevinu njegovog automobila ispred porodične kuće u Vinogradima, Spaić je ovu govornicu iskoristio da postavi pitanje policiji - U kom pravcu ide istraga ovoga, kako ga je on nazvao, terorističkog napada na njegovu porodicu?

Njegovim napuštanjem ugašen je i klub  Srpske radikalne stranke, u okviru koga je u trebinjskom parlamentu djelovao i odbornik iz reda nacionalnih manjina Baćo Vukalović, a s obzirom da svaki klub treba imati najmanje tri člana, Radikali ne ispunjavaju taj minimum.

Odbornici su ovom prilikom upoznati i sa činjenicom da je, osim Spaića, redove svoje stranke, DNS-a, napustio i odbornik Veselko Senić i od 19. oktobra se priključio SNSD-u, a redove Pokreta za Trebinje je napustio i dr Danilo Milišić, koji će takođe djelovati kao nezavisni odbornik.

Ranije je Socijaliste napustio Manojlo Ćuk i od tada djeluje kao nezavisni odbornik, tako da posljednji skupštinski saziv ima trojicu  odbornika koji su nezavisnost stekli napuštajući svoju stranku.

Predsjednik Kluba odbornika SDS-a Milan Grubač je šaljivim tonom  ovakve postupke nazvao "prelaznim rokom".

Ono što je izazvalo možda i najbrojnije polemike opozicije bio je odabir mjesta za održavanje javnih skupova, koji će se ubuduće odvijati na platou ispred Doma kulture, jer je, kako je objašnjeno, u pitanju lokacija koja nije u centru grada, pa, prema tome, oni koji se žele iz bilo kojih razloga okupljati tamo neće uznemiravati druge građane.

Na sjednici je, s obzirom da se dosadašnji direktor Javne ustanove "Naša radost" Slobodan Đurica na lični zahtjev povukao sa ove funkcije, za novog direktora izglasana Natali Ninković.

Usvojene su i odluke vezane za javni gradski prevoz, izvještaj o radu Civilne zaštite, a za iduću je sjednicu ostavljena rasprava o planu parcelacije i uslovima za izgradnju saobraćajnice u Donjem Čičevu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa...

V.Duka

Na dnevnom redu desetog zasjedanja trebinjskog lokalnog parlamenta bilo  je predviđeno i razmatranje informacije o pozantom trebinjskom slučaju Alijagić, ali su odbornici odmah na početku sjednice od nje odustali.

Prijedlog za "skidanje" sa dnevnog reda ove tačke dao je načelnik opštine Dobroslav Ćuk, obrazlažući to činjenocom što opštinski pravobranilac Biljana Dursun nije mogla prisustvovati sjednici.

Slučaj Alijagić je, međutim, ponovo dospio u sudnice i u sami vrh medijskog interesovanja najnovijom sudskom odlukom da im se isplati preko 6 milona maraka.

SPORTSKA DVORANA DOBILA NAZIV "MILOŠ MRDIĆ"

Ono u čemu su, kao malo koji put, odbornici u trebinjskom lokalnom parlamentu bili složni i jednoglasno usvojili, jeste prijedlog da sportska dvorana u Bregovima ubuduće nosi ime Miloša Mrdića, tragično preminulog mladog trebinjskog džudiste.

Obrazlažući ovaj prijedlog bogatom sportskom biografijom mladog džudiste, načelnik Šuk je ovom prilikom istakao da on i dalje živi u srcima sportista i svih njegovih sugrađana, te da u Trebinju nema sportskog nadmetanja ili skupa, da se minutom ćutnje ne oda počast mladom slortisti.

On je naglasio da je Džudo savez BiH donio odluku da se ubuduće na  takmičenjima ne dodjeljuje zvanje "najbolji takmičar", već Statua Miloš Mrdić...