18 SAMOSTALNA IZLOŽBA LJUBA MILOJEVIĆA

I DALJE TRAGAM KROZ HERCEGOVINU

Ljubitelje likvne umjetnosti u Trebinju, a posebno zaljubljenike u hercegovački pejsaž, ni ove godine nije iznevjerio slikar ovog krajolika Ljubomir Ljubo Milojević. Njegova je nedavna izložba u Muzeju Hercegovine, otovrena početkom decembra, a mogla se pogledati gotovo sve do kraja mjeseca i, po mišljenju mnogih, na najljepši način ispratila 2009. godinu.

I mada će zvučati kao najortodoksnija fraza, Milojević je ovoga puta zaista nadmašio sebe i izložio toliko dobre slike, da ni njegove kolege slikari nisu mogli mnogo šta da kažu o njima, osim, kako reče stari Milojevićev ljubitelj, akademski slikar Zoran Anđelić, "u pitanju je prepoznatljiva fascinantnost, toliko dobra da o njoj ne znam govoriti".

Stari i vječiti zaljubljenik u Hercegovinu, ovaj je slikar motive tako prepoznatljivih gradina i vlaka, drače i posne hercegovačke zemlje, prenio na platno i stopio ih sa plavetnilom boja njegovih isto tako prepoznatljivih inspiracija rijeke i neba, da se na prvi pogled dobija utisak da su u pitanju karte svijeta, u kojima je plavetnilo svjetski okean, a Hercegovina svjetksi kontinent.

UMJETNOST KOJA ODMARA

Jedno je ipak sigurno, a to je činjenica da je ova, osamnaesta po redu samostalna izložba jednog od najvećih savremenih slikara Hercegovine, prikazala veliku umjetničku punoću Quba Milojevića koji je, kako je na njenom otvaranju i sam rekao, u Muzeju Hercegovine počeo da prikazuje i svoja prva ostvarenja.

Njegovu veličnu su i ovoga puta najbolje pokazale izložene slike, četrdesetak ulja na platnu, crteža i akvarela, na kojima je glavni motiv bila Hercegovina.

"O Milojeviću su i likovni kritičari, i njegove kolege slikari, i istoričari umjetnosti kazali jedno - impresionirani su dosljednošću koja prati njegov likovni izraz, a posebno su oduševljeni njegovim akvarelima, ali i ostalim tehnikama koje vuku taj isti pečat, sa čime se svi koji su se susretali sa ovim slikarem slažu", istakao je, otvarajući izložbu, predsjednik SO Trebinje Veselin Savić.

On je dodao da je ono što takođe impresionira i činjenica da Ljubo Milojević sa 75 godina i dalje radi sa istim onim entuzijazmom, ali i energijom koju je imao decenijama unazad, izlažući i u Trebinju i van Trebinja, iz čijih je okvira davno izašao, odnosno, prikazujući svoje radove  i u zemljama bivše Jugoslavije i Evrope.

Savić je pomenuo i Milojevićev pedagoški rad, upravo u zgradi Muzeja Hercegovine, gdje je nekada bila Druga osnovna škola, a izložbena dvorana, u stvari, bila kabinet tehničkog vaspitanja i foto laboratorija, u kojoj su mnogi učenici od Quba stekli i prva znanja iz fotografije i slikarstva.

Neki od njih, koji i danas kažu da su "jedva čekali Ljubove časove", bili su prisutni i na ovoj izložbi.

Drugi su bili Milojevićeve kolege, ili su to i dan danas, teći su njegovi prijatelji ili prijatelji njegovih kćeri i supruge, tek, u Muzej se te noći kada je izložba otvorena, gotovo nije moglo ući.

Zanimljivo je, kažu radnici Muzeja, da su danim nakon otvaranja dolazili i đaci i studenti i svi oni koji nisu bili na otvaranju i svi Muzej napuštali zadovoljni.

To je, kažu, zato što Milojevićeva umjetnost, ma kolike neznalice je posmatrale, odmara ljude.

Veselni Savić je na otvaranju sam rekao da se on i ne bi upuštao u komentare ove umjetnosti, jer su o ovom slikaru i njegovom slikarstvu mnogo kompetentniji i stručniji dali najbolje ocjene.

Sam umjetnik, skroman po prirodi, objasnio je da samo nastoji da još uvijek izvuče iz sebe ono nedorečeno i da da svoj maksimum.

"I dalje me provocira i daje mi volju i želju da nastavim u istraživanju moj stari motiv Hercegovina, ali mislim da se okušam i u drugim motivima", dodao je Milojević.

Ne zaboravivši, još na početku, da uputu riječi zahvalnosti Muzeju Hercegovine i Centru za informisanje i kulturu koji su mu, kako kaže, pružali podršku svih ovih godina stvaranja i izlaganja, on je istakao i podršku mladih ljudi, umjetnika.

"Naročito veliku podršku mi pruža samo saznanje da je Trebinje grad u kome se daju šanse mladim umjetnicima, ne samo slikarima, nego i muzičarima, glumcima i svima onim koji su okupljeni oko projekta Trebinje - grad kulture i koji i sa mnom izyzetno sarađuju", naglasio je Milojveć.

Da je to tako potvrdio je i nastup mladih muzičara, učenika Srednje muzičke škole u Trebinju, predvođenih profesorom Vesnom Milojević, inače Qubovom kćerkom, koji su napravili izvanredan umjetnički doživljaj, ali i prikazali ljepotu spoja dvaju umjetnosti.

UMJETNICI O MILOJEVIĆU

Oduševljenje ovim umjetničkim spojem nije krila ni Spomenka Likić, dugogodišnji profesor i jedan od prvih predavača Osnovne muzičke škole u Trebinju.

Likićeva, koja je dala pečat trebinjskoj umjetnosti, ne samo kroz muziku, nego i kroz rad u svojoj Galeriji Veritas, samo se zapitala:

"Šta ja mogu da kažem o Ljubu Milojeviću, kada su tako veliki za njega rekli tako velike, krupne komplimente?

Ono čega ću se, ipak, trajno sjećati jeste vrijeme kada sam imala svoju privatnu galeriju, u kojoj je bilo i Ljubovih slika. Jednom prilikom je došao da je obiđe i poznati arhitekta iz Beograda i poznati slikar eks Jugoslavije Feđa Soretić, koji je bio čuveni akvarelista. Kada je ugledao Milojevićeve slike, stao je ispred njih oduševljeno i samo me zamolio za njegovu adresu, jer je pred njim, kako je objasnio, djelo izuzetnog akvareliste.

Šta ja tu dalje da kažem, osim da Ljubo jeste jedna velika, nepresušna energija".

Quba Milojevića kao slikara, međutim, u prepunoj izložbenoj dvorani Muzeja Hercegovine, te večeri je zasigurno najbolje poznavao njegov kolega Duško Čučković.

"Qubova vrijednost je, još dok smo studirali, bila velika. Profesori, ali i drugi umjetnici i kolege, govorili bi mi da znaju samo Ljuba. Naročito se isticao u grafičkom smislu. Ova sada tehnika je njegova dalja studija, njegova nadgradnja, nešo što pokazuje punoću njegovih likovnih rješenja.

Ipak, bez obzira da li su ta rješenja u tehnici akvarela, ulja ili grafike, njegova je vrijednost izyzetno velika, a o toj veličini govori i sama izložba, jer je se ne bi postidjele ni galerije u mnogo većim gradovima.

Ja, kao njegov kolega, ne samo da mu čestitam, nego mogu da kažem da mi je drago što je Qubo Trebinjac i što mi Trebinjci možemo biti ponosni na njega", istakao je Čučković.

I sam se, kaže, pripremao za jednu svoju izložbu sa neizbježnim motivima Trebišnjice i njenim barkama, ali da trenutno nema inspiracije.

"Ja sam takav, kad radim - radim, kad stojim - stojim, ali se nadam da ću zaokružiti taj ciklus i možda zajedno sa Ljubom trebinjskoj publici prikazati Trebinje i Hercegovinu iz različitih perspektiva", dodao je Čučković.

Ugao gledanja Milojevićevih ostvarenja sa poetske tačke gledišta dao je i trebinjski pjesnik Novica Telebak - Teni.

"Najveća vrijednost Ljube Milojevića je što njegovo djelo liči na samog njega, odnosno, ona ljudska toplina koja živi u ovome umjetniku isijava preko slika  iz jedne tako fine duše  već pola vijeka, ne samo u ovome gradu već i mnogo šire.

Da bi nam pokazao tu ljepotu odabrao je najtežu tehniku - akvarel, jer ne postoji mogućnost da se u toj tehnici prave naknadne izmjene. On ipak vrlo vješto vlada njome, iako je tu voda i sluga i gospodar.

Kada imate jednoga tako dobrog umjetnika može da vam služi na čast, odnosno, svima nama u Hercegovini može služiti na čast ovakav umjetnik", rekao je Telebak.

VESNA DUKA

Budući da su neki Milojevićevi radovi asocirali na prikaz svjetskog kopna i mora, pitali smo ga - Da li je Hercegovina njegov kontinent?.

No ovo pitanje je umjetnik odgovorio na umetnički zagonetan način.

"Iako nije ni centar svijeta, niti smo mi sve u univerzumu, za mene je ona, ipak, hajde da kažem, barem centar onoga svjetskoga kopna, a ja i dalje njome tragam", tvrdi umjetnik kroz osmijeh.

Ljubomir Milojević se pet decenija bavi grafikom, crtežom i slikarstvom, te oblikovanjem i dizajnom.

Više od četiri decenije je član ULUBiH-a, a od 1994. član Udruženja likovnih umjetnika Republike Srpske.

Pored 18 samostalnih, u svojoj biografiji bilježi više desetina kolektivnih izložbi i veliki broj nagrada i priznanja.

Wegov rad je vezan i za veliki broj likovnih kolonija, na kojima još uvijek aktivno učestvuje...