MIRKO ĆURIĆ, šef odsjeka za Civilnu zaštitu

NIJE FALILO LJUDI

U par riječi, kako vam je protekao ovako buran  januar?

- Zbog velikih količina padavina, kojih smo svi svjedoci bar kada je u pitanju područje Hercegovine,  u januaru,  veliki broj dana smo proveli na terenu, tačnije na području uz korito rijeke Trebišnjice, čiji je vodostaj bio veoma visok. Zbog božićnih i novogodišnjih praznika, teže je bilo angažovati pripadnike civilne zaštite, ali, prema našim procjenanama potreba, ni u jednom trenutku nije nedostajalo ljudstva.

Gdje vam je bilo najteže, da li je bilo situacija kad niste znali šta da radite?

- Najteže, bar ovog puta, bilo je na području sela Orašje (Popovo polje) , s obzirom da je prekinuta putna komunikacija stanovništva sa gradom, i da se jedino čamcima jedinice za spašavanje na vodi i vodom HET-a moglo stići do njih. Situacije “kada se nije znalo šta da se radi” rješavali smo prema prioritetima, a naknadna analiza koja će uslijediti nakon završetka aktivnosti, pokazaće da li smo odradili kvalitetno posao i gdje su bile eventualne slabosti.

Sve u svemu, kada i gdje je bilo najkritičnije?

- U Popovom polju. To su bile one situacije kada smo spasavali imovinu u kućama, ugrožene životinje, hranu na farmi...

Kako ste u danima koji su uslijedili komunicirali sa selima Orašje i Čavaš!? Kakvu ste još pomoć bili u prilici da im pružite?

- Komunikacija se odvijala uglavnom preko jedinice CZ, ali i uz pomoć lokalnog stanovništva, kod kojih je navedena jedinica bila smještena. Čamcima jedinice civilne zaštite, a i uz pomoć  Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje, koja je davala neophodnu logističku podršku u ljudstvu i tehnici, ostvarena je putna veza. Što se pomoći tiče, to je za sada uglavnom bilo u prebacivanju ljudstva i snabdijavanju stanovništva najneophodnijim životnim namirnicama...

S kakvim ste se problemima suočili u drugim dijelovima Popovog polja?

- U selu Galičići, pošto je voda prijetila da ugrozi farmu svinja i skladište stočne hrane, morali smo u kasnim popodnevnim satima, pa do kasno u noć, sa jedinicom za spašavanje na vodi i pod vodom HET-a, bez obzira što je specijalizovana za druge namjene, da prenosimo stočnu hranu na bezbjednije mjesto, a samim tim i oslobađamo dio prostora za sklanjanje ugroženih životinja.

Koliko je kuća iseljeno na području opštine, imate li ikakvu predstavu o štetama na objektima, posebno o štetama na koje se računa u poljoprivredi?

- U području sela Orašje je bilo ugroženo sedam kuća, u selu Čavaš jedna i uz korito rijeke Trebišnjice određeni dio prizemnih i podrumskih prostorija.

U selima Orašje i Čavaš ugrožene kuće su pretežno bile sa više spratova, pa su mještani iseljavani u gornje spratove, tako da su ostajali u svojim kućama.

O štetama i ugroženosti objekata i stanovništva imamo evidenciju koju je vodio Odsjek za CZ, ali je od strane opštine Trebinje formirana mješovita komisija sastavljena od mještana ugroženog područja, predstavnika HET-a i stručnjaka iz ovih oblasti zaposlenih u Administrativnoj službi opštine Trebinje, koja će detaljnije utvrditi nastalu štetu.

Da li ste ostvarili komunikaciju sa jedinicama civilne zaštite u drugim opštinama!? Da li ima ikakve koordinacije ili se svak bavi samo svojim problemima (kojih je u januaru bilo dosta)?

- Saradnja je ostvarena, i baš na osnovu te saradnje je posada sa čamcem jedinice CZ za spašavanje HET-a išla u pomoć opštini Bileća, ali s obzirom da smo i mi imali problema, ali dosta manjeg inteziteta, za razliku od njih, ta pomoć je kratko trajala.

Sve u svemu, da li vas je ovogodišnji januar iznenadio? Dvije godine zaredom svjedoci smo poplava u sred zime?! Klima više ne poštuje kalendar, šta nam je činiti? 

- S obzirom da je to u ranijem periodu bio pretežno mjesec april, ne možemo reći da nas nije iznenadilo, ali takođe ne možemo ni tvrditi suprotno, jer smo sličnu situaciju imali i u januaru protekle godine. Očigledno je došlo do klimatskih promjena, koje ne smijemo da zapostavimo, kako mi, tako i nadležne službe za upravljanje hidroakumulacijama. Ovo svakako upućuje na obavezu civilne zaštite, da na jedan studiozan i ozbiljan način pristupi analizi ugroženosti područja naše opštine od poplava u predstojećem periodu.

Kolika je snaga jedinica Civilne zaštite u Trebinju? Da li su vaši sastavi dobro popunjeni, nedostaje li ruku? Kakva je vaša tehnička opremljenost?

- Kada se postavlja pitanje da li su naše jedinice dobro popunjene, možemo reći da je popunjenost u odnosu na Plan popune više od 95 %, ali da su materijalno-tehnička sredstva sa kojim raspolažemo stara u prosijeku od oko 20 godina. Ulaganjem u civilnu zaštitu u poslednjih par godina u odnosu na raniji period možemo biti zadovoljni, ali kao bitan faktor u svemu tome su kako opština Trebinje, tako i subjekti od značaja za civilnu zaštitu bez kojih bi nam to bilo dosta teže.

U narednom periodu očekujemo pomoć svih subjekata od značaja za civilnu zaštitu opštine Trebinje, kao i Republičke uprave civilne zaštite, da nam pomognu u nabavci najneophodnije opreme kada su poplave u pitanju, a to je nabavka još jednog čamca sa motorom, koji bi nam dosta olakšao rad.

Da li je ova godina otvorila neka nova pitanja vezana za zaštitu od poplava? Ako jeste, koja su to? Da li očekujete adekvatna rješenja do januara 2011. godine?

- Kao i predhodna godina, i ova je otvorila nova pitanja, a to su prije svega klimatske promjene koje treba ozbiljno shvatiti i studioznije proučavati. Ali svakako i upravljanje vodama sliva rijeke Trebišnjice i realizacija projekta "Gornji horizonti", zaslužuje posebnu pažnju. Bez cjelovitog zaokruženja ovog sistema, teško da ćemo moći, s obzirom na enormne padavine, efikasno upravljati vodama...

g.t.

SVI SU PONUDILI POMOĆ

Kako sarađujete sa ostalim bezbijednosnim strukturama u opštini?

- Mislim da podatak, da su nam u ovom periodu, kada su poplave bile aktuelne, ponudile pomoć Državna granična služba sa ljudstvom i tehnikom, koja je na teritoriji koje pokriva opština Trebinje, Centar javne  bezbjednosti Trebinje, kao i Oružane snage BiH koje su stacionirane u Bileći kada su požari u pitanju, dovoljno govori o navedenoj saradnji, koju i dalje treba jačati, kako na opštinskom, tako i na republičkom nivou.

Kakva je vaša institucionalna pozicija!? Da li iza sebe imate adekvatnu regulativu, da li imate odgovarajuća ovlašććenja?

- Kada je u pitanju civilna zaštita, možemo reći da je sve jasno izdefinisano u Zakonu o civilnoj zaštiti Republike Srpske, ali da se u skorije vrijeme očekuju i dodatne izmjene i dopune navedenog Zakona, koje će dosta toga poboljšati u samom funkcionisanju, kao i ovlašćenjima.

U cjelini da li ste u ovom trenutku spremni da se suočite i sa većim problemima?