Tema broja/Glas Trebinja <992>  <30. januar > 2010.

MARKO MITROVIĆ, DIREKTOR ZDP het, o uzrocima januarskih poplava...

visok dotok u dugom periodu

U periodu od 01.12.2009. godine do 23.01. 2010. godine u naše akumulacije doteklo ukupno 1 258 000 000 m3 vode. Zajedno sa akumuliranim vodama u Fatničkom i Dabarskom polju, to predstavlja veću zapreminu od ukupne zapremine akumulacija Bileća i Trebinje zajedno...

Koji podaci su zabilježeni na Vašim mjernim stanicama? Koje količine padavina su registrovane i koliki su bili maksimalni dotoci u akumulacije? Kakva je bila ovogodišnj situacija u poređenju sa 1979. godinom?

- Prema podacima koji su registrovani na našim mjernim stanicama i mjernim stanicama kojima raspolažu republički Hidrometeorološki zavod iz Banja Luke, zabilježene su vrlo visoke padavine u periodu decembar i prva dekada januara. Velike padavine u ovom periodu su zabilježene i u zaleđu akumulacije Bileća i u slivu rijeke Sušice.

U pomenutom periodu u Gacku su registrovane padavine u iznosu od 744,50 l/m2, a u slivu rijeke Sušuce 802,50 l/m2.

Posebno izdvajamo period od 25.12.2009. godine do 11.01. 2010. godine. U ovom periodu došlo je do topljenja snježnog pokrivača visine 50-60 cm u Gacku zbog izuzetno brze promjene temeprature sa -28 C na +9,1 C u toku samo dva dana, kiše i jakih južnih vjetrova. Zabilježene su sljedeće vrijednosti padavina: Gacko 470,6 l/m2, Stepen 441,5 l/m2, Zagraci 510,1 l/m2, Bileća 309,1 l/m2. Istovremeno na mjernom mjestu u Vučijoj u slivu rijeke Sušice su zabilježene padavine od 802,5 l/m2. U toku samo 24 časa palo je 190 l/m2 (9/10.01.2010. godine).

Radi što realnije slike o padavinama navodimo da je u Gacku za 11 dana palo za 140% više kiše od prosjeka za čitav mjesec.

Ovako velike padavine uslovine su vrlo visoke dotoke u akumulacije u dužem vremenskom periodu. Najveći dotok u akumulaciju Bileća zabilježen je 10.01.2010. godine i iznosio je 592,97 m3/s. Isti dan je zabilježen i najveći ukupan dotok u akumulacije u iznosu od 757,72 m3/s.

Konstantno visoke dotoke u akumulacije imali smo u periodu od 23.12.2009. godine do 23.01.2010. godine. Prosječan dotok u ovom periodu je bio 279,26 m3/s, a međudotok 74,65 m3/s, odnosno u zbiru 353,91 m3/s.

Da biste imali jasniju sliku o ukupno doteklim vodama u naše akumulacije navešćemo i podatak da je samo u periodu od 01.12.2009. godine do 23.01. 2010. godine u naše akumulacije doteklo ukupno 1 258 000 000 m3 vode. Zajedno sa akumuliranim vodama u Fatničkom i Dabarskom polju, to predstavlja veću zapreminu od ukupne zapremine akumulacija Bileća i Trebinje zajedno. Treba naglasiti da je akumulacija Bileća dovoljna za jednogodišnju nivelaciju voda, ne nikako višegodišnju.

U poređenju sa 1979. godinom možemo konstatovati da je talas koji se desio 1979. godine bio intenzivniji, ali je trajao mnogo kraće.

Na temelju kakvih saznanja donosite odluke vezane za ukupan menadžment vodama u jednoj godini?

- Za ukupan menadžment vodama u jednoj godini odluke se donose na osnovu plana rada, dugogodišnjeg iskustva i na osnovu meteoroloških prognoza.

Na koji način ste upravljali ovako velikim vodama? Kojim principima upravljanja ste se rukovodili prilikom donošenja odluka?

- Na početku ovog talasa, dana 22.12.2009. godine kota gornje vode u akumulaciji Bileća je bila 391,46 mnm. Tada smo imali 255 000 000 m3 slobodnog prostora u akumulaciji za prihvat, amortizaciju i propuštanje velikih vodenih talasa. Tokom propuštanja velikih vodenih talasa u ovom periodu, mi smo stalno vršili akumuliranje vode u našim akumulacijama. Pri tome smo stalno zadržavali slobodnim dio akumulacionog prostora radi sigurnosti.

Naše stručne službe su bile stalno angažovane. Permanentno su praćene vremenske prognoze i, u saradnji sa stručnim ljudima iz republičkog Hidrometeorološkog zavoda, stalno smo imali pouzdane prognoze padavina za naredne dane.

Na osnovu tih prognoza svakodnevno smo radili prognoze dotoka u akumulaciju i prema tome određivali neophodno isticanje na brani Gorica, odnosno protok kroz grad Trebinje.

Maksimalno isticanje na brani Gorica je bilo 390 m3/s (priliv 345 m3/s i 45 m3/s kroz agregat). Poslije izgradnje sistema "Hidroelektrana na Trebišnjici" koritom rijeke se bez ikakvih šteta moglo propuštati 750 m3/s, što danas nije slučaj zbog povećanog obima gradnje oko korita rijeke Trebišnjice i  došlo je do smanjenja propusne moći na pojedinim proticajnim profilima. 

Kako ste tokom januara reagovali u cjelini?  Čemu ste dali prioritet, kojih ste se rezona držali, kad je bilo najkritičnije?

- U toku januara 2010. godine Uprava preduzeća je donosila odluke procjenjujući stvarnu situaciju i vodeći računa da se nizvodno od brane Gorica ispušta količina vode koja neće ugroziti nizvodno područje. Zatim se vodilo računa o punjenju akumulacija Bileća i Gorica, kao i o akumulacionoj rezervi.

Zašto je došlo do poplava, odnosno do onako visokog nivao vode u Bileći? Da li se, prema vašim podacima, išta slično desilo ranije?

- Do poplava u području naselja Jezerine i Plužine - opština Bileća došlo je iz sledećih razloga:

A) veliki obim padavina u kratkom periodu

- Gacko                  06.01.2010.   -  87 l/m2                09.01.2010.  -  70 l/m2

- Zagraci                 06.01.2010.   -  81,6 l/m2             09.01.2010.  -  83 l/m2

- Stepen                 06.01.2010.   - 56 l/m2                 09.01.2010.  -  93,7 l/m2

 B) Obzirom na to da je područje Jezerina i Plužina smješteno u prirodnoj depresiji na koti 408,30 pa naviše i da je isto područje odvojeno prirodnim grebenom sa najvećom kotom od 440 m.n.m. od akumulacije Bilećkog jezera, došlo je do punjenja prirodne depresije površinskim i podzemnim vodama iz cijelog sliva koji gravitira prema tom području.

 V) Prema našim podacima još davne 1938. godine, kada nije postojalo Bilećko jezero, dogodila se slična situacija. To isto dogodilo se i 1971 i 1979. godine. Napominjemo da u periodu koji smo pomenuli nije bio izgrađen tunel Fatnica-Bileća.

Mnogi poplave u Bileći povezuju sa izgradnjom tunela Fatnica - Bileća. Da li takve pretpostavke imaju realnog osnova?  Da li je tunel unio novi "raspored" u podzemne vodotokove na području Bileće?

- Kategorično tvrdimo da se izgradnjom tunela Fatnica - Bileća nije doprinijelo nastanku ove poplave.

To se da potvrditi na osnovu sledećih činjenica:

Nakon prestanka poplave u Bileći dana 17.01.2010. godine "Hidroelektrane" su zatvorile tunel u Čepelici, a u isto to vrijeme kota vode u Fatničkom polju bila je veća nego u vrijeme nastanka poplave.

Nakon stavljanja tunela pod uspor, vršeno je praćenje i ustanovilo se da nema nigdje izbijanja vode u području Bileće. Tunel je bio zatvoren od 17.01.2010. od 14,40 časova do 21.01.2010. do 06,00 časova. U isto to vrijeme kota vode u Fatničkom polju je bila 3,7 m veća od kote u vrijeme nastanka poplave.

Iz ovog se jasno vidi da i kada je voda u Fatnici znatno veća od one kada je nastala poplava, a tunel zatvoren, nema nikakvog uticaja na poplave u području Bileće. A da je ovo tačno može se dokumentovati fotodokumentacijom koja je napravljena 17.01.2010. godine u momentu zatvaranja tunela.

Iz svega gore izloženog jasno je da tunel Fatnica - Bileća nije unio novi raspored režima podzemnih voda na području opštine Bileća.

Zanima nas da li je u kritičnim danima rukovanje tunelskim instalacijama bilo adekvatno? Da li su se poštovale sve tehničke procedure (u Bileći i Trebinju se priča da tunelske ustave u kritičnom momentu nisu zatvorene kako je trebalo, navodno, prva je zatvorena ona donja, tako da se u tunelu stvorio pritisak koji je uzrokovao poplave u Bileći)?

- Izgradnja dovodnog tunela Fatnica - Bileća otpočela je 1986. godine i do početka rata urađeno je 60% predviđenih radova. Nastavak radova na dovršetku dovodnog tunela otpočela je 2002. godine i završena je 2006. godine. Svi radovi su rađeni prema tehničkoj dokumentaciji izrađenoj od strane "Energoinvesta - Higrainženjeringa".

Nakon završetka građevinskog dijela radova pristupilo se montaži hidromehaničke opreme, koja je urađena po istoj projektnoj dokumentaciji. U sklopu hidromehaničke opreme urađeni su tablasti zatvarač na ulaznoj građevini i segmentni-regulacioni zatvarač na izlaznoj građevini u Čepelici. Izbor oblika i namjena ova dva zatvarača je precizirana projektnim rješenjem, a sve u sklopu kompletnog projektnog rješenja HE Dabar i HE Bileća.

Tablasti zatvarač na ulaznoj građevini nije konstruisan kao regulacioni i u sadašnjoj fazi izgrađenosti tunela nema funkciju, zbog velikog priliva vode duž tunela usled karstifikovanog stijenskog masiva i neobložene tunelske konstrukcije, što je potvrdio i Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" Ekspertizom o ulozi zatvarača na tunela Fatnica - Bileća koja je urađena marta 2004. godine.

Na osnovu kompletne dokumentacije koju je uradio "Energoinvest - Higrainženjering" vidljivo je da regulisanje protoka vode kroz tunel je jedino moguće sa regulacionim (segmentim) zatvaračem koji se nalazi na kraju tunela, to jest u Čepelici.

Tablasti zatvarač na ulaznoj građevini (havarijski) imaće svoju funkciju tek u drugoj fazi kada se tunel kompletno uradi i izgradi HE Bileća.

Za svo vrijeme trajanja poplavnog perioda manipulacija zatvaračem je vršena prema projektnoj dokumentaciji, odnosno prema njegovoj namjeni.

Da li je voda akumilisana u Fatničkom i Dabarskom polju u ovom periodu?

- U ovom periodu mi smo izvršili zatvaranje zatvarača na tunelu Fatničko polje - akumulacija Bileća i akumulirali vodu u Fatničkom i Dabarskom polju do nivao od 20,74 m vode u polju.

Otvaranje zatvarača vršeno je samo povremeno i kada je to bilo neophodno.

Kakva je situacija u Popovom polju? Da li možete uticati na režim rada PHE Čapljina?

Padavine u ovom ciklusu su zahvatile šire područje. Posebno su velike padavine zabilježene u cijeloj Hercegovini. Sve navedeno je uslovilo i komplikovana situacija i u slivu Neretve. PHE Čapljina je bila isključena iz pogona, što je uslovilo stvaranje akumulacije u Popovom polju. Sopstvene vode sliva Popovog polja su, takođe, velike. Sa uključenjem u pogon HE Čapljina, situacija u Popovom polju se stabilizovala. Mi ne možemo uticati na režim rada PHE Čapljina. Mi sada nemamo bilo kakav sporazum ili ugovor o međusobnim odnosima.

Kakav je danas satus projekta Gornji Horizonti? Da li su stare postavke i dalje aktuelne i validne? Da li taj projekat traži bilo kakav oblik revizije? Ako traži, u kojim segmentima...

- Projekat "Gornji Horizonti" je u potpunosti isti kao i prije. Sve postavke su i dalje aktuelne i validne. U tom smislu je urađena i projektna dokumentacija i na osnovu nje je omogućena fazna izgradnja pojednih objekata, a sve u sklopu cjelovitog rješenja izgradnje Gornjih Horizonata.

Trenutno su u toku sljedeće aktivnosti:

- izrada Glavnog projekta kanala kroz Fatničko polje,

- izuzimanje (eksproprijacija) zemljišta u Fatničkom polju radi izrade kanala kroz Fatničko polje,

- izrada Elaborata izvedenog stanja na Dovodnom tunelu Fatničko polje - akumulacija Bileća,

- izrada tehničke dokumentacije za višenamjensko korišćenje voda Gornjih Horizonata sa posebnim studijama.

 Sve gore pomenute aktivnosti na faznoj izgradnji Gornjih Horizonata sprovode se u svemu kako je definisano Vodoprivrednom dozvolom koja je izdata 29.07.1969. godine, od tada mjerodavne institucije, a to je Republička uprava za vodoprivredu Sarajevo.        (E.G.T) 

eksploatacija objekata bez posebnih ograniČenja

Kakva je bila vaša komunikacija sa jedinicama civilne zaštite? Na kojim mjestima su bile angažovane HET-ove jedinice Civilne zaštite? Kako ocjenjujete njihov učinak u zaštiti stanovništva?

- Na osnovu zahtjeva Opštinskog štaba Civilne zaštite i naredbom komandata Štaba civilne zaštite HET-a, to jest direktora preduzeća, angažovanje jedinice počelo je 07.01. 2010. godine u 9,30 časova na ugroženom području Rastoci i na svim ugroženim područjima nizvodno od Rastoka. Angažovanje jedinice je nastavljeno i šire 11.01. 2010. godine od 13,00 časova odlaskom na poplavljeno naselje Jezerina u opštini Bileća, a zatim 12.01. 2010. godine od 13,30 časova i na ugroženim područjima sela Dračevo i Orašje u Popovom polju. Učinak jedinice Civilne zaštite je od strane građana ugroženih područja ocijenjen kao zadovoljavajući.

Šta se pokazalo, kako je na velike vode reagovala brana Grančarevo? Da li su neki parametri ušli u "crvenu" zonu? Inače, kakav je tehnički status brane Grančarevo i brane Gorica? Postoje li ikakvi rizici, imaju li građani razloga za strepnju?

- Nivo kote akumulacije Bileća u prethodnom periodu se ostvarivao i ranijih godina, te je poznata procedura (intenzivni plan mjerenja) u radu Službe za osmatranje i analizu ponašanja brana za nivo kote preko 395,00 mnm.

Prema tome, Služba za osmatranje i analizu ponašanja brana uvela je intenzivni plan mjerenja svih veličina u brani za naredni period, koje se kontinuirano obrađuju i svakodnevno analiziraju u okviru Stručnog savjeta.

Stručni savjet za ocjenu stabilnosti brane Grančarevo i Gorica je, s obzirom na visok nivo kote u akumulaciji Bileća, održavao radne sastanke na Oskultaciji - Grančarevo, kako bi se analiziralo aktuelno stanje stabilnosti brane.

Konstatovano je da su izmjerene vrijednosti u granicama dosadašnjih ostvarenih vrijednosti za ovu kombinaciju opterećenja, te da se objekti mogu eksploatisati u narednom periodu bez posebnih ograničenja.

Eventualne neočekivane vrijednosti izmjerenih veličina bile bi blagovremeno signalizirane rukovodstvu preduzeća, sa preporukom Stručnog savjeta za preduzimanje određenih mjera.