italijani i crnogorci postigli dogovor o saradnji u energetici

ostvaruje se san Čeda kapora

Svojevremeno Čedo Kapor je predlagao, i taj projekt svom svojom snagom gurao, da se tadašnja Jugoslavija i Italija povežu jednim energetski visokoprofilnim kablom. Wegova namjera bila je da na ovaj način energetski poveže Jugoslaviju i Italiju, odnosno da višak struje koji se proizvede u tadašnjoj Jugoslaviji plasira na zahtjevno italijansko tržište. Izgleda da neće proći ni deset godina nakon smrti Čeda Kapora, a njegova ideja postaće stvarnost...

Lobirajući za izgradnju HET-a, svojevremeno Čedo Kapor je insistirao da se dnom jadranskog mora položi kabl kojim bi se energetski povezala Jugoslavija i Italija.

Ta njegova inicijativa nije odbačena, ali nije ni prihvaćena. Povremeno, Kapor je aktuelizovao to pitanje, napisao je niz dopisa, angažovao stručnjake da naprave idejna rješenja, ali nadležni nisu pokazivali naročit interes.

Konačno, dogodio se obrt. Italija i Crna Gora dogovorile su se da naprave jadransku podmorske elektro-energetsku interkonekciju (podmorski kabl) između njihovih prenosnih mreža.

Preliminarni dogovor bio je da italijanska "Terna" finansira gradnju podvodnog kabla i da sa 30 miliona zatim dokapitalizuje "Prenos", čime bi postala vlasnik 22 odsto akcija.

Ulazak Italijana na velika vrata u Crnu Goru označen je nakon što je firma "A2A" iz Milana ovog ljeta na spornom tenderu kupila trećinu akcija 'Elektroprivrede', najprofitabilnijeg crnogorskog poduzeća. Ta kompanija namjerava, takođe, izgraditi četiri hidroelektrane od 240 megavata. Tender za ove projekte biće raspisan već idućeg mjeseca, iako još nije urađena ni obavezna studija o uticaju tih elektrana na okolinu.

Saznajemo da će biti obavljena i rekonstrukcija i izgradnja još jednog kolosijeka na željezničkoj pruzi Beograd-Bar. Izgradit će se, kako se navodi, i termoelektrana na ugalj od 800 do 1.200 megavata, kao i postrojenje za spaljivanje komunalnog otpada.

Vlada Crne Gore, s druge strane, gradiće trafo-stanicu kod Tivta i dalekovod od tog mjesta do Pljevalja. Ta investicija trebalo bi da bude teška oko 70 miliona eura. U planu je i da te dvije firme finansiraju i gradnju dalekovoda prema BiH i Srbiji, čime bi se oko Crne Gore formirao tzv. energetski prsten. Ukupna vrijednost toga projekta je oko 720 miliona eura.

Pripremni radovi na postavljanju podvodnog električnog kabla od 1.000 megavata su počeli, iako sa tim projektom još nije upoznata tivatska lokalna uprava. Nakon što je italijanska firma A2A postala suvlasnik crnogorske Elektroprivrede,, Ministarstvo ekonomije je najavilo da će se u Tivtu postaviti jednosmjerni prekomorski kabl.

"Još ne raspolažemo preciznim podacima o mjestu na kome se planira priključenje podmorskog elektronskog kabla. Tek treba da se formira posebna radna grupa u kojoj će biti i predstavnik opštine, koja će se baviti tom problematikom", izjavljje predsjednik opštine Tivat Miodrag Kankaraš.

Potezi su ubrzani, ali ne naziru se nikakve smetnje. Ministar Branko Vujović u septembru prošle godine saopštio je da je Vlada usvojila osnovne elemente za izgradnju podmorske infrastrukture između dvije države. Tada je preuzela i obavezu da do kraja marta 2010. godine obezbijedi uslove za realizaciju projekta vrijednog više od 590 miliona eura. Vujović je saopštio da je crnogorska firma "Prenos" u obavezi da do juna 2013. godine izgradi priključnu trafostanicu "Tivat 2", vrijednu 20 miliona eura, a do kraja 2015. godine i dalekovod Tivat - Pljevlja koji će koštati 70 miliona.

Kopneni dio jednosmjernog kabla i nadzemnih naizmjeničnih vodova biće dug 60 kilometara. Dobar dio tog postrojenja graničiće se i sa kompleksom "Luštica development" koji je prodat egipatskoj kompaniji "Orascom" za izgradnju elitnog hotelsko-turističkog naselja.

Napominjemo, osim onog početnog prijedloga Čeda Kapora, postavljanje podmorskog kabla između Italije i Hrvatske svojevremeno je predlagao posljednji premijer bivše Jugoslavije Ante Marković.

Osim Italije i Crne Gore, investicija se direktno odnosi i na sve proizvođače struje u BiH jer će se ovim kablom, u skoroj budućnosti, izvoziti samo struja iz BiH. Takođe, pretpostavlja se da će struja teći i iz Italije prema nama, posebno noću kad Italija ima energetske viškove. Navodno, višak struje otkupljivaće i Crna Gora i BiH i ta bi se struja koristila za noćni rad pumpi u reverzibilnim hidrocentralama čija je izgradnja planirana u gornjem toku Neretve...    E.G.T

prednost “zelene energije”

Vuk Hamović, direktor EFT-a ističe da će podmorski kabl sa Italijom učiniti Crnu Goru značajnom tranzitnom rutom i da će donijeti velike ekonomske efekte cijelom regionu.

- Italija je zemlja sa izraženim energetskim deficitom i veoma razvijenim tržištem. Našoj kompaniji je taj projekat interesantan sa aspekta prenosa jer računamo na isporuku struje Italiji. Evropska pravila su jasna - najveći dio kapaciteta kabla, odnosno prenosa, moraće da se prodaju na javnim tenderima. Raspoloženi smo i da budemo sufinansijeri podmorskog kabla ali nam niko to nije ponudio jer, vjerovatno, nema potrebe...

Hamović je potpuno uvjeren da će se ovaj projekat uskoro realizovati...

- Italija ima veliki interes za ovaj posao, a u Crnoj Gori ne vidim nikog ko bi imao realnog razloga da bude protiv. Očekujem da novac stigne iz Italije. Zbog zagađenja "zelena energija" ima veliku vrijednost i nekoliko puta veću cijenu na tamošnjem tržištu. Istina je da su za pobornike smanjenja zagađenja velike hidroelektrane manje prihvatljive ili čak neprihvatljive. Oni preferiraju male elektrane, vjetrogeneratore, mada ni one nisu bez uticaja na sredinu. Ipak, zapadne zemlje, među kojima i Italija, posebno dotiraju takozvane zelene izvore. Zbog toga finansiraće ne samo kabl, nego i podizanje nivoa crnogorske elektomreže koja bi snabdijevala kabl, što je značajna investicija. Zbog svega toga vjerujem da je projekat realno izvodljiv.

Uskoro, EFT će se aktivnije postaviti prema Crnoj Gori...

- EFT će početi da nudi struju kompanijama u Crnoj Gori ili kvalifikovanim potrošačima krajem ove ili naredne godine. Čekamo da se u Crnoj Gori usvoje posljednji dijelovi regulative u ovoj oblasti. Još ne možemo odgovoriti ko su nam potencijalni klijenti, ali mislimo da ih dobijemo na jedini mogući način - nižim cijenama.