Tema broja/Glas Trebinja <993>  <27. februar > 2010.

KARCINOMI U ZNATNOM PORASTU U ISTOČNOJ HERCEGOVINI

IZBJEGAVANJE PREVENTIVNIH PREGLEDA UZIMA DANAK
 

Dr Ljubica Miljanović: Tumori su u našoj regiji u konstantnom porastu, naročito tumori pluća i dojke... pacijenti dolaze uglavnom kada je karcinom već uznapredovao

Dr Plema Boljanović: Preventivni pregledi su neophodni, treba na vrijeme ići ljekaru...

Dr Lilien Kovač: Većina pacijentkinja, kod kojih je otkriven karcinom grlića materice, nisu išle na ginekološki pregled makar posljednjih pet godina.

Daleko bilo, ne daj, Bože, nikome. Ono najgore. Ne volimo ovu bolest ni da nazovemo pravim imenom. A niko nije pošteđen. Preko noći saznamo da je neko nama blizak obolio od karcinoma. Kako i zašto, pitamo se, i strepimo za njegov život. Jer, nema neizvjesnije borbe od one sa karcinomom. Mnogi, na žalost, pokleknu. A pravila nema. U čituljama sve češće viđamo prerano ugaslu mladost.

Savremena nauka ne daje precizne odgovore. Genetska predispozicija, način ishrane, uslovi u kojima živimo, radimo, stres, samo su neki od uzroka koji se navode za nastanak raka. Ratna dejstva i bombardovanje osiromašenim uranijumom na našim prostorima samo su razlog više. To je na svojoj koži najbolje osjetilo srpsko stanovništvo Hadića (koje se preselilo u Bratunac), Pala i Han Pijeska, koje je, poslije NATO bombardovanja, od karcinoma naprosto desetkovano.

Mora biti zlođudnih bolesti kad nam je sve zagađeno, od vode do zraka, a i ovaj ljuti krš zrači, pojašnjava ovu pojavu hercegovački narod već decenijama.

Naučnih studija o uzrocima karcinoma, i, uopšte, malignitetima u našoj regiji, za sada, koliko je poznato, nema. Još uvijek nema ni jedinstvene baze podataka, pa svaki novootkriveni karcinom, prije zvanične objave njegovog broja i vrste, mora proći i po godinu, godinu i po dana provjera, od Trebinja do Banjaluke, da bi se izbjeglo dupliranje podataka.

Dr Vladislav Šipovac, specijalizant socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite u Regionalnom zavodu za zaštitu zdravlja Trebinje ističe da su, prema posljednjim objavljenim istraživanjima, maligniteti u samom vrhu ljestvice uzroka smrti stanovnika RS, te da su u konstatnom porastu:

- Posljednji zvanični podaci o malignitetima u RS su za period 2003-2007.godina, kasniji se još uvijek obrađuju. Prema indeksu kretanja uzroka smrti prema grupama bolesti u RS, od 2003. do 2007.godine, maligne neoplazme (maligniteti) su na drugom mjestu, odmah iza bolesti cirkulatornog sistema (kardiovaskularnih oboljenja). Od ukupnog broja umrlih u RS u 2007. godini, 50, 2% otpada na kardiovaskularne bolesti, a na malignitete 19, 2%, od toga jedna trećina (23 %) je umrla od tumora traheje, bronhija i pluća, a 10,8% od tumora debelog crijeva i rektuma. Maligniteti su u RS u ovom uzorkovanom periodu u konstantnom porastu, i to za ukupno 13, 2%. Od malignih neoplazmi u 2007.godini više su umirali muškarci nego žene, i to muškarci - najviše od raka pluća, žene – od raka dojke. Tako su u 2007.godini u RS  od tumora dušnika, dušnica i pluća umrla 523 muškarca, odnosno 103 žene, a od tumora dojki umrlo je 186 žena i 4 muškarca (od toga je njih 12 iz naše regije).

RAK PLUĆA I DOJKE NAJČEŠĆI

Samo u proteklih mjesec dana u našoj regiji otkriveno je pet novih slučajeva karcinoma dojke, a za posljednjih 40-tak dana - čak osam je novootkrivenih karcinoma pluća.

- U našoj regiji tumori su u konstantnom porastu, naročito pluća i dojke, kojih je za jednu trećinu više nego prošle godine, a najzastupljeniji su još i tumori debelog crijeva, grlića i tijela materice, mokraćne bešike. Tako smo u 2008.godini imali 482 pacijenta koji su na našem odjeljenju primali terapiju, a u 2009. bilo ih je 535. Ako se posmatra po gradovima, za Trebinje su karakteristični pretežno karcinomi pluća, dojke i debelog crijeva, za Gacko - rak pluća, za Qubinje, Berkoviće, Popovo polje - karcinom mokraćne bešike, mada nema pravila. Takođe, za cijelu regiju karakterističan je melanom, vrsta raka kože koji je vrlo progresivan, i ova vrsta u našoj regioji pokazuje tendenciju rasta, a na našem odjeljenju na terapiji su trenutno četiri pacijenta oboljela od melanoma, kaže dr Qubica Miljanović, specijalista radiolog-onkolog, načelnik Onkološkog odjeljenja Opšte bolnice Trebinje.

Prema njenim riječima, i starosna granica kada su u pitanju zlođudne bolesti na prostoru Istočne Hercegovine se znatno spustila.

- Imamo pacijente oboljele od karcinoma urotrakta i dojke, rođene 1976. i 1975. godine. Karcinomi u ovom uzrastu ranije su bili prava rijetkost, danas, na žalost, sve je više pacijenata oboljelih od karcinoma mlađih od 30 godina.

Da li je na porast novootkrivenih maligniteta u našoj regiji posredno uticalo i unapređenje dijagnostike, pitamo se.

- Svakako. Najbolji primjer za to jeste porast broja novootkrivenih tumora debelog crijeva, zahvaljujući dijagnostičkoj opremi  najnovije proizvodnje sa kojom radi dr Sanja Ćapin, spec. internista-gastroenterolog. Opšta bolnica, na polju onkologije, pruža mogućnosti da se od prve sumnje do dijagnoze, sve može obaviti na jednom mjestu. Dobili smo ovih dana mamograf, nova dva ultrazvuka i rendgen, a imamo i CT, tumor markere, najnovije HITASHI proizvodnje, bronhoskop, gastroskop, kolonoskop, dermoskop. Magnetnu rezonancu u RS jedino ima Klinički centar Banjaluka, mada naš fond ima potpisan ugovor i sa Mostarom. Što se tiče liječenja pacijenata oboljelih od karcinoma, na Onkološkom odjeljenju, koje je formirano u decembru 2006. godine, provodi se hemoterapija. Ovo odjeljenje djeluje kao dnevna bolnica, a naše medicinske sestre prošle su posebnu obuku u Kliničkom centru Foča. Raspolažemo sa šest kreveta, čekanja nema, jer se terapije zakazuju, a pacijenti koji žive van Trebinja tokom noći budu smješteni na nekom od drugih odjeljenja, dok im se ne završi terapija.

- Preko resornog fonda imamo obezbijeđene citostatike sa A liste, dok se citostatici sa skuplje, B liste, daju u kliničkim centrima, na osnovu odluke onkološkog konzilijuma, u našem slučaju to su Klinički centar Foča i Kasindo u Istočnom Sarajevu, sa kojima imamo fantastičnu saradnju. Na žalost, u RS još uvijek ne postoji centar za radiologiju, očekuje se da će ove godine biti otvoren pri Kliničkom centru Banjaluka. Pacijente kojima je potrebna radioterapija, a takvih nije malo, upućujemo na Institut za onkologiju i radiologiju Koševo, s tim da su smješteni u Kasindolu, a odlaze na zračenje na institut Koševo, kao i u Srbiju, na Institut za onkologiju u Sremskoj Kamenici.

Dr Miljanović ističe da se i operativni zahvati nad većinom oboljelih od zlođudnih bolesti obavljaju u trebinjskoj bolnici, izuzev složenijih metastatskih karcinoma, koji se, nakon odluke onkološkog konzilijuma (koji, osim dr Miljanović, čine i ljekari iz Istočnog Sarajeva – dr Jadranka Jovović, specijalista hematolog-onkolog i dr Danica Bjelica, specijalsita internista-onkolog), odnosno rješenja prvostepene i drugostepene komisije za inostrano liječenje u Banjaluci, operativno tretiraju od Kliničkih centara Foča i Kasindo u Istočnom Sarajevu, do Kliničkog centra i Vojnomedicinske akademije u Beogradu.

NAJBOLJA PREVENTIVA - REDOVNI PREGLEDI

Najbolja preventiva karcinoma su redovni, kontrolni pregledi, kaže dr Miljanović.

- Samo ako na vrijeme mislimo o svom zdravlju, možemo preduprijediti tumor, jer postoji ogromna mogućnost za izlječenje ako je u pitanju početni stadijum. Tako, recimo, imamo pacijentkinju iz Bileće koja se na vrijeme javila, sa karcinomom dojke u začetku, tako da joj je urađena samo poštedna operacija dojke, sa postoperativnom radioterapijom. Od tada je prošlo već šest godina, i ona je danas zdrava. Ili, da pomenem drugi primjer – kada smo, preko našeg Udruženja za borbu protiv raka dojke  Iskra, podružnica Trebinje, organizovali preventivne preglede dojki u Novoteksu, otkrili smo odmah dva karcinoma, a obavili smo samo palpatorne preglede (opipavanjem). Znači, svaka žena može učiniti dosta za zdravlje i  samim samopregledom dojki, jednom mjesečno, po završetku menstruacije, jer one najbolje poznaju svoje tijelo, prve mogu da otkriju da se pojavila neka kvržica, neka nepravilnost koje ranije nije bilo. I ne treba paničiti ni kada se nešto otkrije. Nisu sve promjene na dojci zloćudne, ali je, u svakom slučaju, odlazak ljekaru neophodan.

U savremenom svijetu, mnogo se polaže i na genetski skrining, odnosno provjeru gena koji se dovode u vezu sa nastankom pojedinih vrsta karcinoma.

- Na žalost, u RS još uvijek nema genetskog skrininga, koji postoji na Onkološkom institutu u Beogradu, ali i na jednom privatnoj klinici u tom gradu. Genetski skrining zahtijeva izuzetnu opremu, ali i stručni kadar. U praksi to znači da svi zainteresovani, naročito neko ko ima pozitivnu porodičnu anamnezu, odnosno slučajeve karcinoma kod majke, tetke, dakle, po ženskoj vertikalnoj ili horizontalnoj osovini srodnosti, ode na genetski skrinig, koji pokaže da li imate, recimo, BRCA 1 i BRCA 2 gen, za koje je utvrđeno da su odgovorni za rak dojke i jajnika.

I onda se u tom slučaju dvostruko više poklanja pažnja prevenciji, ili se, što je u svijetu sasvim normalna pojava, pribjegava preventivnoj, manjeinvazivnoj operaciji zdravih organa, jer se zna da ta osoba ima genetske predispozicije za pojavu karcinoma.

Dr Miljanović ističe da, na žalost, pacijenti naše regije dolaze ljekaru uglavnom kada je karcinom već uznapredovao. I pored simptoma koji ukazuju da se nešto dešava sa organizmom, oni to negiraju, odbijaju svaku pomisao da im se nešto loše može desiti, i konstatno odlažu odlazak ljekaru. Većinom ih ta nemarnost košta života.

-  Kada se dođe na vrijeme, dok je karcinom u početnom stadijumu, dok je u začetku, mogućnost izlječenja je ogromna. Što se više čeka, bolest napreduje, a onda se dođe u situaciju da smo i mi ljekari nemoćni. Zato je odlazak ljekaru na prve, sumnjive simptome od neprocjenjivog značaja. Još je bolje kada ljekaru odete preventivno. Zato upućujem apel našim sugrađanima da misle na vrijeme o svom zdravlju. Naročito savjetujem pušače, jer je pušenje okidač za mnoge karcinome, da dolaze na preventivne preglede, ali i da se na uporan kašalj i probadanje u grudima odmah jave ljekaru.

Pacijenti različito reaguju kada saznaju da imaju rak. I nije u pitanju stepen obrazovanja, već karakter, kaže dr Miljanović. Pojedini se odmah predaju, klonu duhom, dok se drugi grčevito bore.

- Imam jednu pacijentkinju koja se već tri godine uspješno nosi sa dvostrukim karcinomom, i vjerujte, kada ona dođe na terapiju, svojim pozitivnim stavom, širokim osmijehom i željom za životom uljepša nam dan, a svojim ponašanjem hrabri i ostale pacijente. I to pozitivno gledanje na karcinom mnogo znači za oboljelog. Mada, u suštini, od stadijuma karcinoma najviše zavisi kako će se neko ponašati. Mi, na žalost, nemamo neku psihološku radionicu, jer nemamo kliničkog psihologa, a to bi u našem onkološkom timu bilo itekako potrebno. Na Institutu za onkologiju u Beogradu, recimo, pacijenti oboljeli od karcinoma imaju udruženje, između sebe biraju predsjednika, druže se, razmijenjuju iskustva.

- Svi smo istovremeno i genotip i fenotip i u životu i u bolesti. Zato pored biloškog časovnika koji stoji u telomerama naše DNK i kontroliše apoptozu – programiranu smrt ćelija, moramo voditi računa o načinu života i svim fenotipskim uticajima na nas. Jednom riječju,TREBA BITI POZITIVAN, savjetuje dr Miljanović.

MAMOGRAFSKI PREGLEDI U ULTRAMEDICI

 “Ultramedika” Trebinje jedina je, do prije nekoliko dana, imala mamografski aparat na prostoru Istočne Hercegovine, a među rijetkim je specijalističkim ordinacijama sa ovim dijagnostičkim aparatom u RS. Između Fonda zdravstvene zaštite RS i “Ultramedike” 2007. godine potpisan je ugovor, kako bi mamografski pregledi bili omogućeni širom RS (van naše regije pregledi su obavljeni u još 23 grada RS), a do 31.decembra prošle godine ovi pregledi bili su besplatni za žene starije od 40 godina.

- Sa mamografskim pregledima počeli smo 1. juna 2007.godine, i do 31.decembra 2007.pregledali smo 3217 žena u našoj regiji, pri čemu su bila otkrivena 22 karcinoma dojke, 16 kod pacijentkinja iz Trebinja, četiri u Gacku, dva u Bileći.

U 2008. obavljeno je 9446 mamografskih pregleda u 20 gradova RS, od Trebinja do Novog Grada, otkriveno je 35 karcinoma, od toga 4 karcinoma na 169 pregledanih žena u našoj regiji. U prvoj polovini 2009.godini pregledano je 6508 žena u RS, otkriveno je 13 karcinoma, a od 1.juna do 22.oktobra, do kada je trajao naš ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS, pregledano je 605 žena naše regije, a otkriveno je osam karcinoma.

Po isteku ugovora sa Fondom, do danas je pregledano 55 žena, otkriveno je šest karcinoma, od toga su tri karcinoma dojke u našoj regiji dijagnostifikovana samo u posljednjih sedam dana. Napominjem da smo iz nevesinjske bolnice pozvani da organizujemo mamografske preglede u novembru, gdje smo za samo dva dana otkrili dva karcinoma na pregledanih 99 žena. Ukupno, to su 42 karcinoma dojke tokom mamografskih pregleda u našoj regiji za godinu i osam mjeseci ukupno rađenih pregleda, što je više nego zabrinjavajući broj, a tome treba dodati da je u odnosu na broj pregledanih žena, u našoj regiji je najveći procenat novootkrivenih karcinoma.

Dr Boljanović ističe da žene naše regije ne pokazuju razvijenu svijest o potrebi preventivnih mamografskih pregleda, već dolaze najčešće iz straha:

 - Žene u ostalim dijelovima RS pokazale su znatno veće interesovanje za besplatne mamografske preglede. Kod nas žene, na žalost, uglavnom dolaze iz straha, tek kad čuju da je kod nekog ko je njima blizak, neko koga znaju otkriven karcinom. Ili, imate u potpunosti suprotnu situaciju da čekaju do zadnjeg da ne dođu, jer se plaše da im „ne nađemo nešto“.  Od kada obavljamo mamografiju, najmlađa pacijentkinja sa karcinomom imala je 35, a najstarija 80 godina.

I dr BoljanoviĆ podvlači da je dolazak ljekaru na vrijeme u slučaju karcinoma spasonosan.  

- Znam ženu kojoj je urađeno masektomija (otklanjanje dojke) prije 23 godine, i dan -danas ta žena živi normalno. Znači, nikada se ne treba predavati, treba ići na vrijeme ljekaru, jer nije svaka promjena na grudima karcinom, česti su fibroadenomi, beningni tumori koji iziskuju praćenje, samo u 0,3 odsto mogu da pređu u maligne.

Umjesto zaključka, savjet: Nemojte dozvoliti da vas izbjegavanje preventivnih pregleda košta života. Nemojte se pravdati nedostatkom vremena ni novca jer činjenice govore drugačije. Živite zdravo, nemojte pušiti, jedite što češće brokoli, kupus, karfiol, pomorande, bijeli luk i mahunarke, hranu koja se, po najnovijim istraživanjima pokazala kao najbolje oružje u borbi protiv raka, bavite se nekom fizičkom aktivnošću, makar to bilo pješačenje do radnog mjesta. U krajnjem, ako ne mislite na sebe, mislite na vašu djecu, vaše roditelje, vaše prijatelje. Nemojte ih prije vremena zauvijek odvojiti od vas samih. Sigurno im značite mnogo više nego što to mislite. 

Vlatka Musić

Fotografije:

Mišo Ratković

Manojlo Ćuk, rukovodilac trebinjske poslovnice Fonda zdravstvenog osiguranja RS:

- Kada su u pitanju karcinomi, u najkraćem, sve što se može uraditi u našoj bolnici, od terapije i operativnih zahvata, ne ide dalje. Postoji onkološki konzilijum, koji, osim početne terapije, određuje gdje bi pacijente, koji imaju složenije karcinome, trebalo uputiti, da li u naše kliničke centre u Foči, Kasindolu, Banjaluci ili u inostranstvo. Konzilijarna odluka za upućivanje na dalje liječenje u RS čeka se samo dan. Za liječenje u inostranstvu, čeka se rješenje prvostepene komisije, koja zasjeda ponedjeljkom ( u hitnim slučajevima može zasjedati i drugim danima) odnosno, drugostepene komisije, koja zasjeda utorkom, obje su u Banjaluci, mada je prije godinu i po provostepena komisija bila u Trebinju. Naša poslovnica ili konstatuje odluku ili se na nju žali, drugih ingerencija nemamo. Kada je prije godinu i po prvostepena komisija bila u Trebinju, obično smo, na nivou filijale,  imali čak 40-tak zahtjeva sedmično za liječenje oboljelih od karcinoma van Trebinja.

Vidno je, po broju zahtjeva, da je sve više oboljelih od karcinoma u našoj regiji. Pacijenti koji moraju na radioterapiju, koje u RS još uvijek nema, dosta čekaju, jer za ovaj vid terapije vladaju velike gužve u Srbiji. Ipak, moglo bi se reći da za dalje liječenje oboljeli od karcinoma možda najmanje čekaju, u odnosu na, recimo, oboljele od kardiovaskularnih bolesti, jer se, na primjer, samo na koronografiju u Kliničkom centru Banjaluka čeka i po pola godine.

Savez oboljelih od raka dojke “Iskra” Banjaluka, podružnica za IstoČnu Hercegovinu Trebinje

Ova podružnica djeluje od septembra 2005.godine, ima 100-njak članova, a osim oboljelih i liječenih od raka dojke, okuplja i ljekare, kao i volontere, aktiviste, ljude dobre volje koji ih podržavaju. Do sada su organizovali brojna edukativna predavanja u trebinjskim školama, mjesnim zajednicama, a u saradnji sa ljekarima koji se bave liječenjem raka dojke, organizovani su i palpatorni pregledi radnica Novoteksa, IAT i Štamparije.

I u narednom periodu planirane su brojne aktivnosti na prevenciji ove bolesti, ali i pomoći oboljelim.    Prostorije podružnice su (zahvaljujući velikodušnosti dr Qubice Miljanović, koja je ustupila dio vlastitog poslovnog prostora) u nekadašnjoj Bilećkoj ulici, a broj telefona, koji je tek nedavno priključen, je: 226 227. Od 1.marta jednom sedmično, u terminu o kome će javnost biti blagovremeno informisana, biće otvoren telefon za sva pitanja oboljelih od karcinoma dojke, ali i za javljanja ostalih zainteresovanih, koji žele da pomognu rad podružnice.

STIGAO MAMOGRAF U OPŠTU BOLNICU TREBINJE

Pred zaključenje ovog broja „Glasa Trebinja“, Opšta bolnica Trebinje dobila je od resornog ministarstva i Vlade RS značajne dijagnostičke aparate, između ostalog i dugo očekivani mamograf, saznali smo od direktora ove ustanove dr Zdravke Vreće.

- Ovo je izuzetna donacija za našu bolnicu, naročito što se tiče mamografa, jer je ovaj aparat u cijeloj našoj regiji do sada jedino imala specijalistička ordinacija Ultramedika. U naredna dva mjeseca, u okviru ove donacije, dobićemo i 16-toslajsni CT aparat, koji će omogućiti još detaljnije preglede organa. Ovi aparati će, između ostalog, mnogo značiti i na prevenciji maligniteta, koji su u porastu u našoj regiji. Moram istaći da naši pacijenti, što se tiče onkologije, sada mogu biti u potpunosti „obrađeni“ od prve sumnje do postavljanja dijagnoze, a na našem Onkološkom odjeljenju obezbijeđena je i hemoterapija. Dijagnostičke procedure su se usavršile, i naši pacijenti su zadovoljni što sve preglede mogu obaviti na jednom mjestu. Onkološki pacijenti ne plaćaju ni participaciju, a naša bolnica ima odličnu saradnju i potpisane ugovore sa VMA Beograd, Institutom za radiologiju KC Beograd, Institutom za onkologiju Sremska Kamenica, a ko želi, radioterapiju može primati u Kliničkom cetru Koševo u Sarajevo, a tim pacijentima obezbijeđujemo smještaj u Kliničkom centru Kasindo u Istočnom Sarajevu.