| Početna |
|
naš kraj na novim poslovnim mapama
NOVA EVRO REGIJA FDI Magazine, posvećen direktnim stranim ulaganjima, Hercegovinu uvrstio među 10 najpoželjnijih južnih evropskih regija. Uz Hercegovinu, izdvojena Regija Ciudad de Madrid i Catalonia u Španiji kao i Piemont u Italiji.
Odavno se ne hvalimo. Zato naslove tipa Nekretnine u Hercegovini među top 10 u Evropi uglavnom dočekujemo sa nevjericom. Nedavno, The Sunday Times, pisao je o Hercegovini kao izuzetno atraktivnom regionu. Slično, svoje slušaoce informisao je i Deutsche Welle. Izvjesni Gerard Ennis, vođa tima koji se bavi regionalnim ekonomskim razvojem u BiH, obreo se u Bosni, malo se duže zadržao u Mostaru, i fasciniran raznim stvarima, odlučio da tu ostane. I danas, Gerard je u Hodbini, kao i naš komšija Philip Lillleuman iz Roterhema (Engleska). Motivi koji su ih ovdje zadržali manje-više su isti. Naravno, stranaca ima još, i svi govore kako su ih ovi krajevi očarali, kako ovdje mnogo manje troše a žive ljepše, sa manje stresa itd. Njima je čudno kako “kad god poželim, nenajavljeno, mogu otići kod frizera ili kod zubara“. Na takve stvari, u evropskim zemljama mora se čekati danima. Stranci, u svojim rezimeima, posebno podvlače povoljne cijene, ugodnu klimu, blizinu mora i planina, a ne zaboravljaju ni autentičnu arhitekturu. Među gradovima koje posebno ističu u Hercegovini, očekivano, to su Mostar i Trebinje.
Sve njihove lijepe riječi imaju nama dobro poznato pokriće, čak i kad se malo pretjeruje. Međutim, ponekad, neke vijesti koje drugima igledaju obično i sasvim neupadljivo, nama zazvuče kao nučna fantastika. Nedavno, u tom tonu, FDI Magazine, inače posvećen direktnim stranim ulaganjima, Hercegovinu je uvrstio među 10 najpoželjnijih južnih evropskih regija. Oni koji su nabrzinu pročitali tu vijest pomislili su da se radi u novinskoj patki, a oni koji su je pročitali cijelu, tek nisu znali šta da kažu jer, ovaj ibor obavljen je, podvlačim, u kategoriji promocije stranih ulaganja u sklopu konkursa za evropski grad i regiju budućnosti za 2010/2011. godinu. O čemu je tu riječ, koje su još regije izdvojene? Regija Ciudad de Madrid i Catalonia u Španiji kao i Piemont u Italiji... Hercegovina, čini mi se, nikad nije bila u boljem društvu. Pomenuti časopis svake godine bira evropski grad i regiju budućnosti (naravno, u zoni svog poslovnog interesa, tj. u odnosnu na mogućnosti stranih ulaganja). Tokom 2009. godine (Pincom) na konkurs su se prijavila 233 grada i 142 regije. Ni mi u ovom trenutku nismo ostali indiferentni. Regionalna razvojna agencija za ekonomski razvoj (REDAH) našu je regiju prijavila kao perspektivnu za ulaganja te prezentirala mogućnosti i instrumente koje posjeduje REDAH, a koji su na raspolaganju zainteresovanim ulagačima u Hercegovinu - što su stručnjaci, koji su šest mjeseci radili na selektiranju i rangiranju gradova i regija, prepoznali i nagradili (Pincom). - Ovo je samo dokaz kako se i u teškim gospodarskim vremenima i u izuzetno složenim političkim prilikama kao što su u Bosni i Hercegovini, može napraviti iskorak sa kvalitetnim projektima i kvalitetnim pristupom - u ovom povodu izjavio je Ivan Jurilj, direktor REDAH-a. Naravno, novinari pomenutih medija nisu se puno unosili u hercegovačke finese. Oni vjerovatno nemaju neku jasniju predstavu o tome kako Hercegovina funkcioniše kao stvarna a kako bi mogla kao potencijalna cjelina na bilo kojoj (dogovorenoj) ravni.
Iako još uvijek postoje brojne barijere, pokazuje se, da se u Hercegovini, kad se nađu za stolom, i političari brže dogovaraju, nego na drugim mjestima. Može se čak reći, koliko s jedne strane još ima raznih ratnih sjenki na sve strane, toliko ili mnogo više ima i izazova i dobrih razloga sa komunikaciju u ekonomiji. Vjerovatno ne griješim kad kažem da u Hercegovini, kod poslovnih ljudi pogotovo, postoji i mnogo dobrog ukusa, ali i sasvim autentične gladi za komunikacijom. Ta “glad” još je veća kad neko sa strane, neko ko nudi novce a katkad i projekte, zaželi da neke stvari uradi, paralelno, u jednom trenutku, i sa podjednakom pažnjom - i na istočnoj i na zapadnoj strani.
Otud i tako korektna poslovna saradnja koja je već postala poslovična, a odslikava se poznatom opaskom jednog našeg susjeda iz Mostara... - Kad bi morao nekog da prevarim, uvijek bi to lakše uradio Mostarcu, nego Trebinjcu. Tako je isto u Trebinju, meni od rata naovamo još niko od poslovnih ljudi nije rekao da je prevaren u Trebinju, iako je toliko kriminala na sve strane. M.N. REGIJA SNOVA Kamel Ratkušić, iz agencije za nekretnine Agent iz Mostara, za Deutsche Welle-(Pincom) svjedoči da su mnogi stranci već investirali u Hercegovinu . - Na osnovu naših iskustava i klijenata mogu reći kako oni kao glavni razlog kupovine nekretnina u Hercegovini izdvajaju mir, tišinu, sporiji naljin života spram zapadnog načina života. Istina, i kod nas polako dolazi takvo (zapadno) vrijeme i naljin života, ali još uvijek za ljude koji dođu sa strane, ovdašnji tempo života je mnogo sporiji od onoga na koji su navikli u velikim evropskim gradovima. Drugi razlog kupovine nekretnina je jer su jeftine. Nije skupo kao u Hrvatskoj, nije preskupo kao u Crnoj Gori, a sve im je na dohvat ruke. I rijeke, i jezera, i planine i more u vremenskoj udaljenosti od dva sata. Ovo je za njih regija snova. NE DIRAJTE NIŠTA Momo Vujinović, vlasnik agencije za nekretine Tema iz Trebinja, citira svoje mušterije... - Ne dirajte ništa! Ostavite sve onako kako jeste! To su najčešće rečenice koje kažu ljudi koji iz zemalja van BiH dođu u Trebinje. Nadam se kako ćemo ih poslušati i sačuvati ovu autohtonost koju trenutno imamo. Vjerujem kako je to formula za uspjeh... PO DROGU U HERCEGOVINU Naravno, posmatrana iz drugog Ugla, Hercegovina izgleda drugačije, mada je i u tom slučaju (u svim svojim manama) “cjelovita”. Tako, “Slobodna Dalmacija” piše o narko-izletima s hrvatskog juga u susjednu BiH... - Dubrovački narkomani – prenosimo tekst Ivana Rozića - kao i oni s cjelokupnog područja juga Hrvatske, vikende sve više koriste za “narkoture“ u susjednu BiH, ali i Crnu Goru, gdje jeftinije nego u Hrvatskoj nabavljaju i konzumiraju gotovo sve vrste narkotika. Posebno su intenzivni vikend-odlasci iz Dubrovnika u Trebinje, dok ovisnici iz doline Neretve odlaze u Čapljinu, Ljubuški i Stolac, ali i u Mostar, gdje je “najbogatija“ hercegovačka narkoponuda. - Iz doline Neretve se, ipak, najviše ide u Čapljinu koja je uz samu granicu s Hrvatskom, dok Dubrovčani “moraju potegnuti” do 30 kilometara udaljenog Trebinja. Znamo da su svi narkotici u susjednoj državi bar 20 posto jeftiniji nego ovdje na jugu. Zato narkomani, zbog veće isplativosti, organizirano u grupi po četiri ili pet njih idu u navedene gradove rent-a-car vozilima te im, ako otkrijemo unošenje narkotika u Hrvatsku, ne možemo oduzeti i vozilo u kojem drogu prenose, što je zakonom predviđeno. Razlog odlaska u BiH je i rizik manje kazne nego u Hrvatskoj, ističe voditelj Odsjeka kriminaliteta PU dubrovačko-neretvanske Miljenko Lovrić. Vikend-ture narkomanima najviše služe za drogiranje uz “discount-cijene”, a dijeljenjem troškova prijevoza sve je još povoljnije. S krajnjeg juga Hrvatske u BiH odlaze preko Gabele i Neuma te rjeđe preko Svitave, dok su dubrovačkim narkomanima na raspolaganju granični prijelazi Gornji Brgat, Osojnik i Grabovica. Znajući za vrlo zahtjevan teren i teško moguću kontrolu, policajci najjužnije hrvatske policijske uprave nadzor obavljaju i uz pomoć termovizije koja noću otkriva ono što je običnom oku nevidljivo. Posebno se to odnosi na predio Župe dubrovačke, gdje je klasičnim nadzorom nemoguće kontrolirati teško prohodna brda iznad naselja. - U blizini Metkovića je problem državna granica koja prolazi kroz sama naselja, te prijestupnici lako i brzo prebjegnu u BiH i izvan domašaja hrvatskih zakona. Negativna činjenica teško kontrolirane državne granice “poništava” se sve boljom suradnjom s policijom susjednih država: s kolegama Federacije BiH već se dnevno surađuje, a česti su i kontakti Centra javne bezbjednosti RS BiH Trebinje. S Crnom Gorom je nedavno uspostavljena suradnja sve bolja te očekujemo i skore zajedničke akcije protiv narkopodzemlja, kaže Lovrić. Voditelj Odsjeka kriminaliteta PU dubrovačko-neretvanske ujedno napominje da policajci i carinici već na prvi pogled prepoznaju narkomane pri povratku s vikend-narkotura iz susjedne države.
|