| Početna |
|
INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
RESURSI ZA IZLAZAK IZ KRIZE Stručnjaci iz ove oblasti saglasni su u jednom - za praćenje i korištenje naprednih informacionih tehnologija neophodno imati stručan kadar na svim nivoima, od korisnika osnovnih kancelarijskih softvera, pa sve do profesionalaca. Obrazovanje i obučavanje predstavlja najbolju investiciju za maksimalno iskorišćavanje ljudskih potencijala. Kretanje društva u pravcu uvođenja informacionih i komunikacionih tehnologija u sve sfere života, kao i mnogobrojni specifični zahtjevi modernih tehnologija, uslovili su potrebu prilagođavanja obrazovnih sistema takvom okruženju. Globalizacija svjetskog tržišta i nastojanja da se iznađu načini za izlazak iz svjetske ekonomske krize, zahtijeva permanentne i ubrzane napore cijelog društva, uključujući i obrazovanje, gdje je prioritet uvođenje i modernizacija informacionih tehnologija. Ulaganjem u ove tehnologije, mnoge zamlje istočne i srednje Evrope, te neke iz našeg okruženja nastoje prevazići posljedice globalne recesije, što u posljednje vrijeme već daje rezultate. Za našu budućnost, za razvijanje svih relevantnih potencijala uključujući i intelektualne, nisu dovoljna samo klasična znanja. Naprotiv, permanentno uvođenje novih sofisticiranih tehnologija donijeće sa sobom nove kvalitete života i razvoja, visokoproduktivne privrede i efikasnijeg društvenog razvoja u cjelini. Stručnjaci iz ove oblasti saglasni su u jednom - da je za praćenje i korišćenje informacionih tehnologija neophodno imati stručan kadar na svim nivoima, od korisnika osnovnih kancelarijskih softvera, pa sve do profesionalaca. Obrazovanje i obučavanje predstavlja najbolju investiciju za maksimalno iskorišćavanje ljudskih potencijala. Kretanje društva u pravcu uvođenja informacionih i komunikacionih tehnologija u sve sfere života, kao i mnogobrojni specifični zahtjevi modernih tehnologija, uslovili su potrebu prilagođavanja obrazovnih sistema takvom okruženju. “Visoko stručno obrazovanje na nivou lokalne zajednice je jedan od mehanizama lokalne autonomije koja je, pored osnovnog i srednješkolskog obrazovanja, u stanju da relativno samostalno formira svojevrsnu strategiju visokog obrazovanja za svoje potrebe. Cilj te strategije je nastojanje da više pažnje posveti lokalnom i regionalnom razvoju u smislu školovanja stručnih kadrova u oblastima koje su deficitarne u periodu promjene načina privređivanja i usvojene strategije razvoja preduzetništva i individualnih inicijativa”, kaže docent dr Obrad Spaić, profesor Fakulteta za proizvodnju i menadžment Trebinje. On precizira da fakultet ima cilj da “proizvede” stručnjake koji će biti obučeni da na lokalnom i regionalnom nivou, a i šire daju puni doprinos u poboljšanju opšte privredne slike grada i regije, kao i da sami stvore svoja radna mjesta, tako što će se, nakon završetka studija usuditi da uđu u preduzetničke aktivnosti koje zahtijevaju upravo ona znanja i vještine koje fakultet nudi, naravno, uz kvalitetno poznavanje savremenih informacionih tehnologija. “Naš je cilj da privredi, državnim službama i finansijskim institucijama obezbijedimo stručnjake visokog stepena znanja i kompetentnosti i iz oblasti informatike. Studijski program je koncipiran po uzoru na moderne svjetske fakultete, a kada je u pitanju oblast informatike, primjenjuju se i dosadašnja iskustva iz okruženja”, ističe Spaić i navodi da su predavanja, vježbe i stručna praksa osmišljeni tako da omogućavaju formiranje visokoobrazovanih stručnjaka, koji su spremni da odgovore visokim zahtjevima tržišta, a nastavni plan i program, kao i cjelokupan proces nastave usklađen je sa principima Bolonjske deklaracije. ”Kroz nastavni program uključeni su i licencirani softveri poznatih svjetskih kompanija, što studentima obebjeđuje aktuelnost znanja koja steknu tokom studija”, kaže Spaić. Uvođenje ovih tehnologija zahtijeva velika znanja i sredstva, jer se razvoj informatičke opreme odvija izuzetno velikom brzinom, tako da je nemoguće odjednom nabaviti kompletnu kompjutersku opremu, instalirati kompjuterske mreže, i obučiti sve nastavnike. Zbog toga je neohodno fazno uvođenje sofisticiranih tehnologija, kao što su uradile i daleko razvijenije zemlje. Za uspostavljanje informatičkog društva, neophodno je imati visok stepen razvijenosti kompjuterske infrastrukture, međutim, sva ta mašinerija je praktično beskorisna, ukoliko nemate informatički obrazovano društvo, kako sa aspekta osnovne informatičke pismenosti, tako i sa aspekta specijalističkih odnosno ekspertskih znanja.
Koncepcija nastave na FPM “Nastava iz predmeta koja pokriva oblasti informatike i programiranja se izvodi kombinovano – u učionicima fakulteta i u računarskoj sali. U učionicama se izvode teoretska predavanja, i dio vježbi, dok se praktična primjena stečnog znanja obavlja u savremenom računarskom kabinetu. Kao primjer mogu navesti nastavu iz predmeta Programiranje i programski jezici, na kome sam angažovan kao asistent”, kaže mr Dejan Janković. “U učionici radimo vježbe iz programskog jezika C, dok se praktična primjena napisanih programa provjerava na računarima u računarskom kabinetu. Teoretska predavanja iz navedenog predmeta izvodi profesor u učionicama opremljenim za primjenu savremenih metoda za izvođenje nastave, dok asistent, u zavisnosti od materije koja se obrađuje, sa studentima radi vježbe u računarskom kabinetu ili učionici”, pojašnjava Janković. Dejan je i bivši student FPM, i zadovoljan je napretkom koji je ostvaren u poslednje vrijeme nabavkom savremene informatičke opreme . “ Nekada smo imali na raspolaganju ukupno tri računara, koji su i za to vrijeme bili zastarjeli. Danas fakultet raspolaže sa moderno opremljenim računarskim kabinetom i modernom računarskom tehnologijom. Mislim da su uslovi za studiranje mnogo bolji nego kada sam ja studirao, posebno gledajući informaciono-komunkacione resurse sa kojim raspolaže Fakultet. Naravno to ne znači da ne treba i dalje ulagati, u navedenu tehnologiju. Mislim da je sada prioritetna rekonstrukcija učionica i njihovo opremanje i obezbjeđenje uslova za izvođenje tzv. učenja i predavanja na daljinu”, ističe Janković. Šta kažu sadašnji i bivši studenti? Đurđica Kučinar, student četvrte godine na Fakultetu za proizvodnju i menaxment Trebinje: “Moje lično mišljenje je da je program školovanja našeg fakulteta vrlo napredan, kada su u pitanju informacione tehnologije i da znanje studenta ne zaostaje za znanjem studenata fakulteta u većim centrima. Program našeg fakulteta, vezan za informacione tehnologije, po mom mišljenju, daje široko znanje, što je neophodno jednom studentu da pristupi različitim projektima i problemima na jedan sistematičan i efikasan način. Informatički predmeti su mi pružili jaku osnovu za dalje učenje. Razni informatički predmeti ne uče kako koristiti određeni programerski alat, već uče kako rješavati najraznovrsnije problem primjenom programskih alata. Koliko je ovo znanje važno shvati se tek kada se krene sa rješavanjem stvarnih problema”, ističe Đurđica. Radisav Brđanin i Nebojša Brkljača, studenti četvrte godine Fakulteta za proizvodnju i menaxment, ističu da im je, kada su upisali ovaj fakultet, znanje iz informatike bilo jedva na nivou prosječnog korisnika. Već na prvoj godini studija, zahvaljujući profesionalnom odnosu nastavnika i saradnika, kao i sve boljoj tehničkoj opremeljenosti fakulteta, stekli su niz novih praktičnih znanja. “Zadovoljni smo kvalitetom i obimom programa iz informacionih tehnologija. Dobra je saradnja sa profesorima i asistentima. Mislim da studenti nemaju na šta mnogo da se da se požale - imaju redovnu nastavu i vježbe, pristup kompjuterima za izradu seminarskih radova, dok je za pristup internetu, van nastave potrebna dozvola dekana ili profesora”, kaže Nebojša. Radisav je, takođe, mišljenja da fakultet daje dobro stručno znanje, uključujući i odlično informatičko obrazovanje . “Uslovi su za sada dobri, a kada se fakultet preseli u nove prostorije, oni će se sigurno poboljšati, posebno kada je u pitanju nastava iz informatike, jer će novi objekat u studentskom kampusu imati i još savremenije opremljen računarski kabinet”, dodaje on. Kvalitet studijskog programa iz informatike FPM-a najbolje potvrđuje svršeni akademski kadar, koji danas sa mnogo uspjeha primjenjuje stečena stručna znanja u preduzećima, ustanovama i institucijama gdje su našli zaposlenje. Srđan Čabrilo, informatičar u Narodnoj biblioteci Trebinje: “Na prvoj godini studija smo proučavali samo osnove informacionih tehnologija, sa malim uvodom u programiranje. Prije 13 ili 14 godina smo radili programski jezik Paskal”, prisjeća se Čabrilo i napominje da mu je u poslu “pomogao” predmet Informacioni sistemi sa četvrte godine, iz kojeg je radio i diplomski rad. “Na fakultetu sam dobio dosta dobar teorijski temelj iz ovog predmeta za dalje usavršavanje. Pored teorije, ovaj predmet smo proučavali i kroz program Microsoft Office Access. Pola godine smo izučavali ovaj progam sa dosta praktičnih primjera. Pored ovoga, program koji mi je pomogao za dalje usavršavanje je AutoCad. Taj program nam je pomagao u dizajniranju inžinjerskih konstrukcija. Bio sam zadovoljan sa kadrom koji je radio sa nama, a oprema je bila dosta dobra za to vrijeme. Kada nije bilo predavanja, imali smo slobodan pristup računarima, što nam je mnogo značilo, jer tada nije bilo kao sada. Malo ko od nas je imao svoj računar, pa nam je to mnogo značilo prilikom izrade seminarskih radova”, kaže Čabrilo. Informatička revolucija, prije svega, pretpostavlja jednu novu kulturu, koja se ispunjava i u novim umijećima mišljenja i življenja, promjeni stila rada i života. U našim specifičnim društvenim uslovima njena uloga je i u prevladavanju krize privrednog i društvenog razvoja. Znanje i informacije, ili tzv. visoka informatička tehnologija koja troši malo energije čini osnovu novog privrednog i društvenog razvoja najrazvijenijih zemalja svijeta, pa zašto ne i naše…
ECDL Trebinje je jedan od rijetkih regionalnih centara koji nema ovlašteni ECDL centar. Docent dr Obrad Spaić slaže se da bi predavači i stručnjaci iz informacionih tehnologija sa Fakuleta za proizvodnju i menaxment Trebinje, uz validne sertifikate i organizaciju, mogli biti nosioci razvoja informacionih tehnologija cijele regije, ali i ti koji će izdavati sertifikovane ECDL diplome, i na taj način fakultet bi mogao da organizuje obuke i ostvari značajan prihod. “Fakulet za proizvodnju i menadžment Trebinje trebao bi da bude pokretač razvoja infomatičkog društva Opštine Trebinje kako bi se uspostavilo partnerstvo privrede, lokalne uprave i fakulteta, a na korist cijelog društva, i u tom pravcu očekujemo pomoć i lokalne zajednice”, kaže Spaić. ECDL (European Computer Driving Licence) je međunarodno priznat standard koji verifikuje pokazano znanje o informacionim tehnologijama i korištenju računara. ECDL diplome otvaraju vrata na svim radnim mjestima gdje se traži znanje rada na računaru, a preporučene su i kao jedan od standarda za prijem u državnu službu širom Bosne i Hercegovine. Baza pitanja za testiranje je jedinstvena za sve test centre u Bosni i Hercergovini ali i u svijetu. Ovakvom standardizacijom je osigurano priznavanje ECDL diploma stečenih u BiH u više od 150 zemalja širom svijeta. Microsoft BiH je objavio konkurs za učešće studenata na državnom takmičenju “ImagineCup 2010”, gdje će imati priliku da pokažu svoja dostignuća na području razvoja informacionih tehnologija. Državno finale “ImagineCup 2010” za BiH biće održano u posljednjoj sedmici aprila na jednom od univerziteta u BiH, a pobjednici će se direktno kvalifikovati za odlazak na svjetsko finale u Poljskoj na kome će se takmičiti s pobjednicima iz drugih zemalja. Ovogodišnja tema je “Zamislite svijet u kojem tehnologija rješava najteže probleme”, a takmičenje se odvija u pet kategorija: dizajn softvera, razvoj namjenskog softvera, dizajn igre, digitalni mediji i informaciono tehnološki izazov. Studenti i profesori imaju priliku da na državno takmičenje prijave timove od maksimalno četiri člana i jednog mentora. Na prošlogodišnjem takmičenju je učestvovalo više od 300.000 studenata iz 142 zemlje. Milenko IGNJATIĆ
MUZIČKA ŠKOLA NA MEĐUNARODNOJ SCENI
zvuk i za uho žirija Na trećem
međunarodnom muzičkom festivalu u Aranđelovcu, osnovci Muzičke škole Trebinje,
sa odsjeka violina, u klasi prof. Ljiljane Rajović, u izuzetno jakoj
konkurenciji, osvojili su tri druge i jednu treću nagradu. Druge nagrade pripale
su učenicima prvog razreda muzičke škole: Anji Dučić (nedostajao joj bod i po do
prve nagrade), Mateja Projević i Helena Kapor. Kako ističu, iako je ovo bilo
njihovo prvo takmičenje u životu, treme nije bilo. Značajan uspjeh postigla je i
Aleksandra Pavlović, učenik petog razreda ove škole, koja je osvojila treću
nagradu.
|