| Početna |
|
ZVANIČNO OTVOREN GRANIČNI PRELAZ KLOBUK
bezbjednija graNica i bolji protok Ambasador Dimitris Kurkulas, šef delegacije Evropske unije u BiH, Kemal Čaušević, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Sadik Ahmetović, ministar bezbjednosti BiH, otvorili su nedavno novoizgrađeni, savremeni Međunarodni granični prelaz Klobuk, između BiH i Crne Gore. Riječ je prelazu koji spada u prvu kategoriju prelaza kojim će se odvijati drumski saobraćaj i promet svih vrsta roba, a koji je ukupne površine oko 25.000 metara kvadratnih i sadrži po tri ulazne i izlazne saobraćajne trake, objekte carine i policije, objekte detaljnog pregleda vozila, energetski blok, objekat za komercijalne poslove, carinski terminal i parking prostor za 20 teretnih motornih vozila. U njegovu je izradnju, prema riječima Kemala Čauševića, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Evropska komisija u BiH uložila oko 2,5 miliona maraka. „Značajno je istaći da je radove na ovom prelazu, kao i one na ostalih šest prelaza, izvodila bosanskohercegovačka fimra, te da smo mi, kreditom Svjetske banke i vlastitim sredstvima, izgradili još četiri moderna prelaza, a nastojaćemo da modernizujemo i sve ostale prelaze, kako bi se bolje kontrolisao ilegalni unos ili iznos roba, ali i bolju uslovi rada ovdje zaposlenih“, istakao je Čaušević. On napomenuo da je prije šest godina, kada su indirektni porezi iznosili 2,5 milijarde, u Orašju otvoren prvi prelaz, a da su ove godine ti porezi planirani na 4,7 milijardi. Ambasador Kurkulas je nakon otvaranja prelaza naglasio da je u oblasti izgradnje graničnih prelaza u BiH do sada uloženo 34,4 miliona eura, te da će se, osim šest pomenutih već izgrađenih prelaza, i dalje nastojati da se izgrade granični putevi i prilazi.Kurkulas je ovom prilikom naglasio da su moderni i funkcionalni prelazi izuzetno važni za prelaz roba i ljudi preko granica, te da će prelaz „Klobuk“ poboljšati dobru saradnju BiH i Crne Gore, ali i povećati sigurnost obje zemlje, najavljujući uskoro i otvaranje drugog graničnog prelaza sa Crnom Gorom na Zupcima, koji, kako je najavljeno, treba biti završen krajem marta. Sadik Ahmatović, ministr bezbjednosti BiH, istakao je da će novoizgrađeni granični prelaz poboljšati i uslove rada graničnih službi, a time obezbijediti i bolju bezbjedost regiona i države, kao i njenih građana. On je naglasio da će ovo biti veliki doprinos smanjenju kriminalnih radnji kada je granica u pitanju, ali će se obezbijediti i efikasniji protok ljudi i roba u oba pravca, te doprinijeti bržoj integraciji BiH sa Evropskom unijom, podsjetivši da je imenovanjem direktora policijskih agencija obezbijeđen i još jedan od preduslova da se ovako nešto ispuni...V. Duka
LJUBINJSKO POZORIŠTE „GIMNAZIJALAC“
KROJAČI SVOJE SUDBINE
Ljubinjsko pozorište mladih „Gimnazijalac“ koje već nekoliko godina, i pored materijalno skromnih mogućnosti“, djeluje u ovom gradu, predstavilo se krajem prošlog mjeseca trebinjskoj publici Nušićevom jednočinkom „Naša deca“. Na ovaj su način, kako kažu mladi glumci iz susjedne opštine, simbolično obilježili deceniju ipo rada. Reditelj predstave i umjetnički dorektor ove, jedine glumačke družine iz Ljubinja, Sergej Ćuk kaže da je za proteklih deceniju ipo kroz „Gimnazijalac“ prodefilovalo preko 200 mladih glumaca, što je za gradić od nekolike hiljade stanovnika veliki broj, naročito kada se ima u vidu da je Ljubinje ipak mala sredina u kojoj se, naročito mladići, stide da se bave ovim poslom, a bilo je, dodaje Ćuk, sjajnih glumačkih ostvarenja upavo mladih Ljubinjaca. Iako se, međutim, u ovoj družini nađe i pokoji mladić, zanimljivo je istaći da u ovoj predstave sve uloge, pa i one muške, ipak igraju djevojčice, ali je to samo pojačalo oduševljenje mladih Trebinjaca, kojima je ona prvenstveno bila i namijenjena. Još zanimljivije je da je upravo Sergej Ćuk jedini član ove družine koji je u njoj od prvog dana i još je tu, dok su drugi završavali škole i odlazili, ali su zato dolazili novi, podmlađivali je i tako deceniju ipo. „Za proteklih petnaest godina uradili smo mnogo, iako nismo imali značajnije podrške od lokalne zajednice, tako da, osim jedne male sale, nemamo čak ni rasvjetu, niti razglasnu opremu, a sa skromnim budžetskim sredstvima od 2.000 maraka, koje dobijemo od opštine, možemo obezbijediti samo neko gostovanje, plakate za predstavu i slično“, objašnjava Ćuk. On i njegova mlada družina sve pozorišne poslove, kažu, rade sami, odnosno, osim što su oni sami i scenaristi, i tekstopisci, i lektori, itd, itd, bave se i ostalim pozorišnim poslovima, pa sami od kuće kada zatreba donose predmete potrebne za scenu, sami je opremaju i obavljaju majstorske poslove, sami sebi šiju kostime. Problemi sa rasvjetom i razglasnom opremom onemogućavaju „Gimnazijalac“ da svoje predstave prave ozbiljno, odnosno, kako kaže Ćuk, koji je i sam pjesnik, da njihova ostvarenja budu poetičnija, više umjetnička. „Kada smo počinjali“, prisjeća se dalje ovaj mladi entuzijasta, “osim scenografije sa tristo kilograma kamena i mladića i djevojaka koji su izvodili poetsku predstavu „Međ kamenjem i međ zviježđem“, po mojoj istoimenoj zbirci poezije, nismo imali ništa drugo, ali smo, bez obzira na sve, upravo sa tom debitantskom predstavom, na Drugom festivalu omladinskih pozorišta Republike Srpske, osvojili drugo mjesto“, prisjeća se Ćuk. Ni danas, nažalost, nemaju ništa više osim svoje male pozornice i velikog entuzijazma koji ih je, šali se Ćuk, doveo dotle da su mnogi postali i stolari i šnajderi, a to su veoma dobri zanati. Svjestan da ove mlade ljude on ne može naučiti nekoj velikoj umjetnosti, važno je, kaže Ćuk, to što steknu osnovna znanja o pozorištu i što na ovaj način zavole pozorište, tako da je mnoge upravo skromna scena „Gimnazijalca“ okrenula umjetničkom poslu u daljem životu. Do sada je, i pored svega, Sergejeva ekipa, kako ih često nazivaju, ostvarila jedanaest potpuno autorskih predstava, onih u kojima su njegovi članovi pisali tekstove predstava i sve ostalo. Osim prve nagrade na već pomenutom „Festivalu omladinskih pozorišta Republike Srpske, čiji je prvi domaćin bilo upravo Ljubinje, „Gimnazijalac“ je osvajao i nagrade za kostimografiju u predstavi „Ne bi da se od mene čuje“, te nagrade za najbolje tekstove – Bojani Vujović za duhovnu predstavu „Otvorena vrata“, a zatim Jeleni Mrković i Ljiljani Vujović za komediju „Nema Gradac u Ameriku“. S obzirom da u predstavama, kako smo već pomenuli, sve rade sami, u uhu nam je ostala i jedna njihova mala anegdota, da su oni sami kovači, krojači i stolari svoje sudbine... V.D.
sergej Ćuk Sergej Ćuk je zasigurno jedno od rijetkih imena ljubinjskog kraja koji je gotovo sve u životu podredio umjetnosti i kulturnom stvaranju. Do sada su mu iz štampe izašle nekolike zbirke poezije, “Gorak osmijeh“, “Međ kamenjem i međ zviježđem“ i “Izbor poezije“.
|