|
BORIS TADIĆ U HERCEGOVINI
PRVI PREDSJEDNIK SRBIJE U TREBINJU Boris Tadić: Imamo priliku da se svi zajedno, u ova dva dana, poklonimo senima naših predaka, najpre u Gradini a danas u Hercegovini, u jednom drugom delu zemlje u kojoj, hvala Bogu, postoji i postojaće naš narod...
Visoku delegaciju je najprije dočekao episkop Zahumsko hercgegovački i primorski Grigorije u manastiru Tvrdoš, sjedištu eparhije, upoznavši predsjednika Tadića sa slavnom istorijom ovog manastira, čiji su temelji iz 4. vijeka i koji je vijekovima bio rušen, ali je odolijevao na vjetrometini osvajačkih najezdi. “Imamo priliku da se svi zajedno, u ova dva dana, poklonimo senima naših predaka, najpre u Gradini a danas u Hercegovini, u jednom drugom delu zemlje u kojoj, hvala Bogu, postoji i postojaće naš narod”, rekao je predsjednik Tadić, okupljenim novinarima u Tvrdošu, gdje je dao jedinu izjavu u posjeti Qubinju i Trebinju, u kojim je boravio nakon Jasenovca i Gradine.
On je istakao da je u ovu posjetu došao kako bi uputio poruku mira i pomirenja svima koji žive ovdje, ali i da da podršku ovdašnjem srpskom narodu u vjerskim institucijama, a naročito Srpskoj pravoslavnoj crkvi i kulturnim institucijama. Predsjednik Tadić je naglasio da će naročitu pažnju u razgovorima obratiti na pitanja ekonomskog opstanka i prosperiteta, odnosno, kako objediniti sve napore koji obezbjeđuju opstanak našeg naroda, u čemu, kako kaže, svi moramo dati maksimim. Prije Trebinja, predsjednik Tadić je, upravo u kontekstu pomoći u ekonomskom smislu, posjetio susjedno Qubinje, koje je jedno od ekonomski najugroženijih mjesta u Republici Srpskoj, obišavši tamo tvornicu „Karneks Qubinje„. U pitanju je, kako je kazao, ne naročito velika, ali značajna investicija koja dolazi iz srbijanske sjeverne pokrajine Vojvodine i koja će ovdje obezbijediti radna mjesta u oblasti industrije i poljoprivrede. „I vaš premijer Dodik i ja smo veoma mnogo radili na investicijama iz Srbije koje će u narednim godinama doći u Republiku Srpsku i koje predstavljaju jedan značajan, stabilizujući element enkonomije i privrede Republike Srpske„, naglasio je premijer Tadić.
Obnavljanjem ekonomije se, kako kaže, obnavlja i naš cjelokupan identitet, sa čime se složio i premijer Dodik. “Ovaj manastir možda i najbolje govori i svjedoči o našoj trajnosti i istrajnosti na ovom području Hercegovine, jer Srbi su se vijekovima unazad borili samo slogom. Dolazak predsjednika Tadića je sigurno veliki znak pažnje koji se Republici Srpskoj pruža od strane Srbije i koja pokazuje tu slogu”, istakao je premijer Dodik.
Nakon posjete Tvrdošu predsjednik Tadić i premijer Dodik su se uputili ka Trebinju, gdje ih je dočekao načelnik opštine Dobroslav Ćuk sa saradnicima, istakavši zadovoljstvo što po prvi put ima čast da u ovoj opštini dočeka predsjednika Srbije. Predsjednika Tadića je toga dana u večernjim časovima na gradskim ulicama i Trgu slobode dočekao i veliki broj Trebinjaca.
Predsjednik Tadić je sutradan otputovao u Mostar, gdje je učestvovao na Sajmu privrede, na kome je Srbija bila zemlja partner, u namjeri, kako je i sam rekao, da se učine koraci ka oživljavanju ekonomske saradnje i sa zapadnom Hercegovinom… PREDSJEDNIK TADIĆ U MUZEJU HERCEGOVINE Predsjednik Srbije Boris Tadić izrazio je oduševljenje dočekom Trebinjaca koji je, kako je rekao, bio predivan i nestvaran. On je prilikom posjete Muzeju Hercegovine podsjetio na čiinjenicu da je i veliki pjesnik Jovan Dučić bio iz Trebinja i da svoj kraj, kome je poklonio veliku umjetničku zbirku koja se ovdje čuva, nikada nije zaboravio. „Vladika Grigorije me je podsjetio na Dučićevu maksimu da nema univerzalnog bez lokalnog, niti lokalnog bez univerzalnog, a ja lično sam impresioniran činjenicom da je Republika Srpska smogla snage da opremi ovakav jedan muzej, a Republika Srpbija treba da podrži ovakve nacionalne institucije„, naglasio je Tadić u Muzeju Hercegocine... TOLERANCIJA IZNAD SVEGA Govoreći o manastiru Tvrdoš i njegovom vjekovnom odolijevanju neprijatelju i vremenu, predsjednik Tadić je istakao da se, u kontekstu skore proslave Milanskog edikta, treba pokazati sva tolerancija prema predstavnicama drugih vjeroispovijesti koji vijekovima žive na ovim prostorima. V.D.
|