Vijest koja se odavno očekuje

USKORO JUŽNA KAPIJA

I najstariji Trebinjci južni ulaz u Stari grad pamte tek kao razvalinu u bedemu. Kada navika i vrijeme učine svoje, višedecenijsko saživljavanje sa nekad „privremenim rješenjem” – kada su radovi unutar zidina nalagali potrebu probijanja bedema - ide do neprimjećivanja u kojoj mjeri ova ruševina u sred grada (a pritom nije i jedina) „bode oči” onima koji nemaju priliku svakodnevno da je gledaju.
 

Prema najavama iz Odjeljenja za prostorno uređenje opštine Trebinje, generacije koje dolaze južni ulaz u Stari grad pamtiće drugačije - na ovom dijelu bedema uskoro bi trebalo da počne gradnja kamene kapije sa tri volta.

Sredstva za ovaj projekat, u predračunskom iznosu od 70.000 KM, odobrila je Kancelarija UNESCO-a u Sarajevu. Majstori građevinskog preduzeća „DOO Porobić”, kome su povjereni radovi na kapiji, već klešu kamen, a najavljeno je da bi objekat trebalo da bude završen do kraja juna. Autor projektnog rješenja je Zavod za zaštitu spomenika kulture Republike Srpske, a na osnovu iskustava ranijih ideja i prijedloga rješenja, koji datiraju još iz predratnog vremena. 

Hroničari Trebinja pamte da su na ovom dijelu bedema nekada postojala dva stražarska ulaza. Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje opštine Trebinje Vladimir Gudelj kaže da su praktični razlozi u novom projektu kapije nalagali izvjesna odstupanja od zahvata koji bi imao karakter autentične rekonstrukcije.

- Ovdje se radi o kompromisu. Novi projekat podrazumijeva dva pješačka prolaza i jedan kolski prolaz. U vrijeme kada je ovaj bedem građen, postajala su samo dva otvora, ali iz praktičnih razloga - da bi u Stari grad po potrebi mogla da uđu vozila hitne pomoći ili vatrogasaca - neophodno je bilo da postoji i jedan kolski prolaz, jer ulaz iz pravca „Platana”, koji prolazi kroz zasvođeni tunel, nije dovoljne širine i visine da bi to omogućio.

Inače, kako to predviđa dobra praksa u ovakvim poslovima, biće naglašeno da nije riječ o autentičnoj rekonstrukciji i neće biti zabune u smislu - šta je autentično, a šta je novodograđeno. Kamenje koje se bude koristilo u izgradnji kapije biće pravilno slagano u slojeve i neće pratiti onaj obrazac zidanja kakav je bio na bedemu - gdje je kamenje samo nasumično postavljano. Biće, dakle, očigledno da kapija nije autentičan dio starog zida, kaže Gudelj.

On očekuje da će od predračunski odobrenih 70.000 KM preteći 20-ak hiljada i za naredni korak - izradu planske dokumentacije za iskopavanje hendeka oko gradskog bedema, za koji se vjeruje da je, ozidan u kamenu, ispod naslaga zemlje i asfalta upotpunosti očuvan. Uskoro bi, dodaje, mogla da uslijede i probna iskopavanja na dvije lokacije, kako bi se stekao uvid u trenutno stanje hendeka.

Gudelj ističe da će izgradnja kapije i iskopavanje hendekaka označiti početak mnogo složenijeg i obimnijeg poduhvata – kompletne rekonstrukcije Starog grada kao ambijentalne cjeline.

Skupština opštine Trebinje donijela je Regulacioni plan za najstariji dio urbanog jezgra Trebinja, koji je, svakako, tek prvi ali nužan korak.

- Svi dalji radovi u Starom gradu biće izvođeni u skladu sa ovim planom. Sljedeći korak jeste otkopavanje hendeka oko Starog grada, koji zajedno sa bedemom čini jednu neraskidivu cjelinu. Treći korak bio bi dovođenje vode u taj hendek, za šta postoje uglavnom dvije varijante - jedna je prirodnim tokom, odnosno gravitaciono, dok drugo rješenje podrazumijeva da se voda eventualno pumpama ubacuje u otkopani kanal. U svakom slučaju, voda bi morala da teče, jer bi u suprotnom hendek bio barište, higijenski problem i leglo komaraca. To su početni koraci i oni su izvodljivi u neko doglednije vrijeme. A za ostale radove potrebna su mnogo veća sredstva, dodaje Gudelj. 

A oni podrazumijevaju detaljna planiranja svakog pojedničanog objekta i dijela arhitektonske cjeline, koja bi, tretirana posebnom planskom dokumentacijom, trebalo da uslijede naknadno.

Regulacioni plan, kao krovni dokument, u krupnim zahvatima definiše u kom pravcu bi trebalo da idu rješenja za svaki segment cjeline - skidanje asfalta i popločavanje ulica i trgova, obnovu kamenih fasada, vraćanje krovova sa kamenim pločama, i slično.

Rječju, trebaće mnogo domaćeg zalaganja i dobre volje investitora. Uz sve to, dodajemo, sigurno neće faliti i glavobolje sa svuda uočljivim „zadužbinama” pređašnjeg javašluka, ali ni one sa ovdašnjim defetizmom i sitničarenjima, koji poslovično progovore najglasnije i najborbenije kada nam najmanje trebaju.

Iako se radi o obimnom i skupom poduhvatu, načelnik Gudelj ističe da će već donesena planska dokumentacija za Stari grad omogućiti da se projektom obnove aplicira prema fondovima organizacija i institucija u čijem programu jeste novčana podrška projektima zaštite kulturno-istorijskog naslijeđa.

S druge strane, dodaje on, sve snažnija svijest o turističkom značaju ovog poduhvata na mjestima gdje se odlučuje daju krila nadanju da će sredstva za rekonstrukciju Starog grada ubuduće biti i obavezna stavka u planiranju opštinskog budžeta...

Rade SAVIĆ