MEDITERANSKI DANI TREBINJE 2010.
 

TURIZAM KAO POTPORA ZDRAVOG ŽIVOTA

U Trebinju je početkom aprila otvoren, peti po redu, Međunarodni sajam turizma, ugostiteljstva i trgovine “Mediteranski dani, Trebinje 2010.”.

Iako skromniji od porethodna četiri, na šta je zasigurno uticala i opšta kriza u kojoj se ljudi manje interesuju za turističke destinacije, Sajam je ipak pokazao da Bosna i Hercegovina ima značajne turističke potencijale i da Bosanci i Hercegovci ne moraju potrošiti ni puno novaca kako bi svoj odmor proveli u svojoj zemlji ili u susjednim zemljama.

Ovogodišnji Sajam je otvorio Mladen Zirojević, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose u Savjetu ministara BiH.

Ističući da skromni, petogodišnji jubilej potvrđuje i činjenicu da je prepoznat kvalitet manifestacije u regiji i čitavoj BiH, ministar Zirojević  je naglasio i njegov sadržajni kvalitet.

“Ovo je izuzetna prilika da se na jednom mjestu okupe svi relevantni faktori iz sektora ugostiteljstva i turizma i da uspostave nove kontakte i unaprijede saradnju, ali je ovo i prilika da se na najbolji način prezentuju svi kvaliteti BiH”, naglasio je ministar Zirojević.

On je istakao da je zdrav život kao tema sajma, u stvari i način da se svima skrene pažnja na najvažniju stvar u životu, a to je njegovo zdravo proživljavanje na koje je i ovom prilikom stavljen akcenat, što predstavlja još jedan od kvaliteta sajma.

TURISTIČKI BOGATAŠI

NaČelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk je, pozdravljajući prisutne u ime grada domaćina, istakao da Sajam dobro korespondira sa Strategijom razvoja naše lokalne zajednice, te da, zahvaljujući posebno kulturno-istorijskom nasljeđu ovoga grada, turizam i proizvodnja zdrave hrane označavaju veliku šansu bržeg razvoja ovog kraja.

“Zbog svih dobrih predispozicija i potencijala koje imamo u smislu bavljenja turizmom, Sajam je pravo mjesto za dobre ideje i poslovne kontakte koji će sve to uvezati, a lokalna će zajednica sve to podržati”, naglasio je Ćuk.

Qiljana Čičković, direktor preduzeća „Sajamski grad„, koji je i organizator sajma, istakla je da je ovogodišnji, u odnosu na prošlogodišnje sajmove, i pored slabije ponude, u stvari, stepenica naprijed, jer je izazvao veliki interes kod različitih izlagača iz države i cijelog regiona i kod veoma kvalitetnih i uspješnih preduzeća.

Ona je izrazila naročito zadovoljstvo zbog zainteresovanosti privrednika istočne Hercegovine za sajam, kojima je i na ovaj način pružena šansa da u svojoj sredini reklamiraju i konačno plasiraju svoje ponude.

Jedan takav štand su imali Lovačko udruženje „Prepelica„ iz Berkovića, zajedno sa opštinom Berkovići, čiji načelnik Ranko Lučić kaže da se, iako turizam kod njih još nije ni blizy razvijene privredne grane, čine značajni pomaci na tome planu.

„Mi nemamo infrastrukturu za turizam, poput hotela, motela i slično, ali imamo dobre prirodne pogodnosti koje koristimo da bi razvili turizam, naročito lovni, gdje imamo izyzetno razvijeno Lovačko društvo koje ne znači samo lov na divljač, već prvenstveno brigu o njoj„, kaže Lučić.

On dodaje da u njihove krajeve radi lova dolaze Italijani, Hrvati i Slovenci, pa će se u tome smislu razvijati i lovni turizam, u nekoliko polja, planinama i nadaleko čuvenom Kanjonu Radimlje, staništu muflona, gdje je moguća samo ekstremna vrsta lova, kombinovana sa planinarenjem.

„Lovačko udruženje na taj način funkcioniše bez iakakve pomoći od strane lokalne vlasti, čak radi i prilično profitabilno, pa su do sada napravili na terenu i nekoliko lovačkih kuća, a jedna od njih se radi sa resornim ministarstvom, gdje će, uz smještajne kapacitete, funkcionisati i restoran„, kaže Lučić.

On dodaje da u Berkovićima ne zaboravljaju ni visoki turizam, koji bi se izvanredno razvio na području rijeke Bregave, koji je, u stvari, oaza mediteranskog predjela, iako su Berkovići puno visočije smješteni.

U ovom kraju su, kaže, već sagrađene nekolike vile, doduše u privatnom aranžmanu, ali uz bogate vlasnike dolaze i njihovi prijatelji koji koriste ovdašnju turističku ponudu.

Za sada se od turizma u Berkovićima ne može živjeti, niti opština ima veliki profit, ali bi izgradnjom lovačkih kuća i bogatijom ponudom sve moglo biti kudikamo bolje, tim prije što berkovićke lokalne vlasti smatraju da će se vrlo brzo od lovnog turizma otvoriti dvadesetak radnih mjesta, što je za malu opštinu veliki uspjeh.

Berkovićki stećci, crkvišta, stara groblja, kao i srednjevjekovni grad i vodenice na Bregavi, spilje, još su neiskorišteni potencijali i pravo turističko blago, za koje je jedan slovenački lovac dao možda i najbolju ocjenu, rekavši da oni to imaju bili bi tursitički bogataši.

Kreativna radionica odjeljenja djece sa posebnim potrebama Osnovne škole „Jova Jovanović Zmaj“ iz Trebinja se na Sajmu predstavila sa njihovim suvenirima i ukrasnim predmetima.

Defektolog ovoga odjeljenja Olgica Rudakijević kaže da su predmeti plod rada u radionicama koje se sa ovom djecom i njihovim roditeljima obavljaju jednom sedmično i koje, osim materijalne, mnogo više donose drugu vrstu koristi, da se djeca adaptiraju u društvu i osjete njegovim ravnopravnim članom.

„Novac od ove zarade koristimo kasnije da bi kupili nešto što je potrebno našim specifičnim uslovima za rad i za didaktički materijal, kao i za nove materijale potrebne da izradimo nove predmete, iako u tome imamo izuzetnu podršku i roditelja i same naše škole„, kaže Rudakijevićeva i dodaje da ovo nije njihova prva izložba, ni na Sajmu, niti inače.

SRBIJA JOŠ UVIJEK NAJPRIMAMLJIVIJA

Turisti iz Republike Srpske još uvijek za najprimamljivije turističke destinacije smatraju Crnu Goru i Srbiju, čije su turističke ponude na trebinjskom Sajmu predstavljene preko Tursitičke organizacije Srbije.

Prema riječima Olgice Miljković, predstavnika ove organizacije, u Trebinju su po treći put, prvenstveno iz razloga što je ovo njihovo vrlo bitno tržište, a predstavili su regionalnu Turističku organizaciju jugozapadne Srbije, odnosno, nekoliko gradova koji imaju niz projekata prekogranične saradnje sa našim krajevima.

„Ono što je naša najpovoljnija ponuda su naše banje koje su dosta pristupačne i kada su cene u pitanju, ali je tu i seoski turizam koji ima dosta smeštajnih kapaciteta i dosta sadržaja, kao i takozvani aktivni odmor sa različitim programima, te kulturni turizam koji podrazumeva obilazak naših manastira i različito arheološko nasleđe.Možda najinteresantniji za turiste iz Republike Srpske je naš Sabor trubača u Guči i novosadski „Egzit“ za mlađu populaciju, kao i veći gradski centri poput Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca„, istakla je Miljkovićeva.

Ivan Stojović iz Turističke organizacije Bara tvrdi, pak, da je ovo prvi dolazak Bara i Budve na trebinjskom sajmu, gdje su došli po prošlogodišnjim preporukama kolega iz Tivta.

Oni tvrde da i u narednoj ljetnoj sezoni računaju na turiste iz Bosne i Hercegovine, iako je njihova najčešća destinacija Herceg Novi, Tivat, pa Budva i Bar.

„Mi smo posljednjih godina naš turizam malo više preorjentisali na noćni život i kulturne i sportske manifestacije, što se može naći u novom turističkom katalogu gradova Bara i Budve„, objasnio je Stojović, ističući manifestacije poput Barskog ljetopisa, koncerte izvođača cijele bivše Jugoslavije, Maslinijadu, plivački maraton isl., dok Budva ima već tradicionalne ljetne koncerte svjetskih mega zvijezda.

Za ovu je sezonu, kaže on, Turistička organizacija Crne Gore pripremila poseban turistički paket, u kome će, u predsezoni, sedmodnevno ljetovanje koštati od 42 do 49 eura, u sezoni od 70 do 77 eura, a u hotelima i do 154 eura, ali će imati vaučere sa popustom na prevoz, na restorane, hotele isl.

Ono što će, međutim, mnogo jeftinije od crnogorskog primorja biti za džepove bh turista jeste opština Visoko, koja, osim suvenira i ostale grnčarije, čija je izrada i na Sajmu uživo predstavljena, u svojoj turističkoj ponudi ima uključene i čuvene Visočke piramide, sportske terene, ali i zdravu hranu, kojoj doprinosi i sama grnčarija, odnosno, spremanje hrane na prastari način.

„U Visokom svaka kuća ima posuđe od grnčarije, ali se zdrava hrana u zemljanom posuđu priprema i u brojnim visočkim restoranima, gdje se sve više pokušavamo vratiti onoj staroj autentičnosti„, kaže Fehim Memić, pomoćnik načelnika opštine za turizam.

On međutim, kaže da opština, kao uostalom nijedna opština u BiH, osim možda Neuma, ne može živjeti od turizma, niti je on toliko razvijen, iako se u posljednje vrijeme na tome polju u Visokom učinilo mnogo i postignut veliki napredak, naročito kada je u pitanju povećan broj turista, iako bi infrastrukturu trebalo kudikamo poboljšati.

Na Sajmu su, upravo u tom kontekstu, i razmijenjena mišljenja o tome šta bi trebalo promijeniti i poboljšati u turističkim ponudama svih krajeva koji su se okupli u Trebinju, a razmijenjeni su i privredna gledišta i ponude pojedinih krajeva...

V.D.

PET TEMATSKIH CJELINA SAJMA

Međunarodni sajam turizma, ugostiteljstva i trgovine “Mediteranski dani, Trebinje 2010.” okupio je izlagače iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Slovenije.

Sajam je bio otvoren dva dana, a trećeg je nastavljen konferencijom na kojoj je obrađeno pet tematskih cjelina, seoski, zdravstveni i sportski turizam, organska proizvodnja i organska hrana...