Početna

Stevan Bekan, načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Administrativne službe Opštine Trebinje
 

EDUKACIJOM  DO  BOLJEG ODNOSA PREMA URBANOM ZELENILU

Planiramo različite akcije u okviru  kampanje Za ljepše Trebinje sa ciljem da oplemenimo sredinu u kojoj živimo, te da ukažemo na značaj očuvanja prirodne sredine. Takođe planiramo i podjelu cvijeća i sadnica školama, kao i putem mjesnih zajednica, da bi na taj način podstakli bolji odnos prema prirodi i urbanom zelenilu...          

“Proljeće je i vrijeme orezivanja suvih grana na drvoredima,  kako u centru grada, tako i na  gradskom zelenilu u drugim gradskim naseljima. Odstranjivanje suvih grana na stablima platana, kestena , lipa i drugog drveća, obavljeno je iz zdravstvenih, estetskih, bezbjedonosnih i saobraćajnih razloga”,  ističe Stevan Bekan, načelnik Odjeljenja za stambeno komunalne poslove Administrativne službe Opštine Trebinje i podsjeća da  im dugi kišni period nije išao na ruku.

“Sa ljepšim danima sprovode se aktinovnsti, kako na održavanju postojećeg zelenila, tako i na nabavci novih sadnica  drveća i ukrasnog bilja i cvijeća. Ovaj posao ne trpi kampanjski rad i mi moramo svakodnevno da radimo, a  u naše aktivnosti  uključićemo i vrtiće, škole, udruženja  koja se bave ekologijom i nevladine organizacije, kako bi naš grad učinili što ljepšim, na korist svih nas koji u njemu živimo”.

Koliko drveća danas nedostaje  na pijaci, imajući u vidu da su neka mjesta zazidana, kada je pijaca kaldrmisana?

"Nedostajale su  tri sadnice. Proteklih dana smo  zasadili nove platane” .

Kako se "njeguju" platani, da li obolijevaju, ko ih održava? Koliki je životni vijek platana,  šta poslije? Koliko  korjenje platana trpi asfalt i kaldrmu?

“Mjere njege i zaštite odnose se na mehaničke i hemijske uticaje . Pod mehaničkim se podrazumjeva uklanjanje suvih grana iz bezbjednosnih, zdravstvenih i estetskih razloga. Tretiranje hemijskim sredstvima se vrši svake godine u mjesecu maju iz razloga preventivnog djelovanja, a u vezi sa biljnim bolestima. O zdravlju platana brine se Komunalno preduzeće  na osnovu  elaborata o stanju vegetacije na gradskom trgu, koji su izradili stručnjaci sa Šumarskog fakulteta iz Beograda. O platanima se brinemo i  mi koji smo nadležni u Administrativnoj službi.

Svake godine stručnjaci sa Šumarskog fakulteta iz Beograda izvrše kontrolu zdravstvenog stanja platana. S obzirom da su stabla od strane stručnjaka ocijenjena da imaju dobru vitalnost i dekorativnost, njihov životni vijek se uz pravilne mjere njege i zaštite može značajno produžiti. Ni za jedno stablo nije prirodno okruženje asfalt i kaldrma, pa tako ni za platane, ali na osnovu mišljenja stručnjaka i njihovog opšteg stanja može se reći da dobro podnose okruženje u kome se nalaze. Po nekim procjenama (literatura) vijek stabala može biti i do 300 godina, ali  sve to zavisi od uslova u kojima se nalaze, individualnih karateristika kao i mjera njege i zaštite koje se provode”.

Vidmo dosta toga oko sebe. Kako vama sve to izgleda? U kakvom je stanju ostalo  gradsko rastinje, imajuću u vidu da su se prije nekoliko godina lipe zamalo sasušile?
 

“Pratimo i stanje ostalog zelenila. Da je to tako, govori i Studija o gradskom zelenilu, koju smo izradili. Studija treba da posluži kao dobra osnova za odgovorno upravljanje gradskim zelenilom. Generalno posmatrajući, stanje gradskog zelenila je dobro. Postoje preporuke kako i na koji način sprovoditi mjere njege i zaštite. Rekonstrukcija drvoreda u kvalitativnom smislu mora se raditi pažljivo i pojedinačnim stablima, po principu izbacivanja najlošijih stabala (oboljela, osušena i sl.)  i njihova zamjena adekvatnim vrstama”.

Po vašoj ocjeni, imamo li dovoljno zelenila u gradu? Šta se, od drveća i ukrasnog bilja pokazalo kao najbolje rješenje za Trebinje? Postoji li neka vrsta drveća koja se nije "primila" kod nas?

“Trebinje važi za grad bogat zelenilom. S obzirom na geografski  položaj, mišenja smo da je najbolje kombinovati kontinentalne i mediteranske vrste i da to daje posebnu ljepotu i šarm našem gradu. Npr. lipe, platani, vrbe,  palme, lagerstremije, katalpe, albicija.

Nismo imali iskustva sa vrstama koje se nisu primile. Potrebno je jako pažljivo birati vrste i već sada planirati šta će značiti za 20 ili 30 godina, da bismo generacijama koje dolaze ostavili  što bolje stanje”.

Da li su, osim užeg gradskog jezgra, po vašem mišljenju, što se tiče sadnje drveća i ukrasnog bilja,  zapostavljena  druga trebinjska naselja?

“Nisu. Studijom, koju sam pomenuo, obuhvaćena su i druga Trebinjska naselja, takođe i mjere njege i zaštite provode se svugdje gdje je to potrebno, kao i sadnja novih sadnica, naravno u skladu sa budžetskim mogućnostima. Centar grada svakako treba da izgleda reprezentativno kao i u svakom drugom gradu i mi ćemo se potruditi da to tako i bude. Mnogo je važno za sva ova pitanja angažovati stručne ljude, mi u našim poslovima imamo odličnu saradnju sa Šumarskim fakultetom”.

 Poznato je koliko je drveće bitno jer, ne samo da oplemenjuje već smanjuje saobraćajnu buku, rasprostiranje čestica prašine. Takođe, poređenja radi, temperatura vazduha iznad parka ljeti je, prema istraživanjima, za 7 stepeni niža nego iznad susjedne ulice.

Šta je sa gradskim parkom, čini se da se malo “stalo” sa obnovom zelenila, odnosno da se sve svelo na održavanje postojeće flore!? Je li nedostatak novca osnovni razlog?

“Što se tiče gradskog parka planiramo rekonstrukciju travnjaka, kao i sadnju novih sadnica drveća, naravno sve u skladu sa budžetskim mogućnostima, kao i sa projektom gradskog parka. Nedostatak novca je razlog, ali potrudićemo se u okviru planiranih sredstava da jedan dio sadnica predvidimo za park”.

Dosadašnja praksa je pokazala da se naši sugrađni nemarno odnose prema stoljetnim platanima, i ostalom drveću u gradu. Prevnstveno  riječ je o "zakivanju" platana, smrtovnicama i oglasima, potom paljenju tek zasađenih palmi, lomljenju tek zasađenih lipa, a nedavno i sječi platana na Obali Luke Vukalovića . Šta se može uraditi da se sve to suzbije? Da li "udariti" po džepu vandala? Ili - raditi na boljoj edukaciji građana? Da li je jedno od rješenja za bolji odnos građana prema drveću, besplatno dijeljenje sadnica drveća zainterosavnim, planirate li takve akcije?

“Ne bih se složio da se naši sugrađani nemarno odnose. Naprotiv, u posljednje vrijeme primjetno je da se dosta radi na uređenju dvorišta, okolina zgrada i uopšte da se naši građani sve bolje ophode prema sredini u kojoj živimo. Postoje  pojedinci koji se ponašaju neodgovorno i uništavaju i sadnice i ostalu našu zajedni    čku imovinu, ali to svakako nema razmjere pojave. Planiramo različite akcije u sklopu kampanje “Za ljepše Trebinje” (sadnja novih sadnica, uklanjanje deponija, akcija najuređenije dvorište...) sa ciljem da oplemenimo sredinu u kojoj živimo, da ukažemo na značaj očuvanja prirodne sredine. Takođe, planiramo i podjelu cvijeća i sadnica školama, kao i putem mjesnih zajednica, da bi na taj način podstakli bolji odnos prema prirodi.

Želimo  ostvariti  široku saradnju sa vladom Republike Srpske, mjesnim zajednicama, nevladinim organizacijama, preduzećima, školama, međunarodnim organizacijama, a sve sa ciljem da naše Trebinje bude najljepši grad ne samo u Republici Srpskoj  i u Bosni i Hercegovini, nego i u regionu”.

Kakva su iskustva iz okruženja,  koje sadnice drveća i ukrasnog bilja se najviše sade, imajući u vidu da je  sve više naših sugrađana alergično na polenov prah, prvenstveno lipa?

“Najviše su, po našim saznanjima, zastupljene  brojne mediteranske vrste u Dubrovniku i Heceg Novom, dok su na sjeveru najčešće lipa, kesten, bagrem....”

Kakva je saradnja  sa Centrom za gazdovanje kršom?

“Saradnja je dobra, nedavno smo imali zajedničku akciju na sadnji tuja. Centar je darovao 75 sadnica, koje su posadili pripadnici planinarskog udruženja “Vučji zub”. Planiramo nastaviti i intenzivirati saradnju i sa Centrom za gazdovanje kršom, usklađivati planove sadnje,  potrebe za sadnicama, zajednički raditi projekte i sl.  kao i sa  svim ostalim preduzećima u našem gradu”.

Jedni sade, drugi gaze
U  Trebinju je krajem aprila, a  u okviru projekta “Posadimo stablo-sačuvajmo prirodu”, organizovana akcija sadnje stotinu stabala na više lokaliteta u gradu.
Projekat se provodi u organizaciji Ministarstva za porodicu, omladinu i sport u Vladi Republike Srpske i Javnog preduzeća „Srpske šume“ , a u saradnji sa Opštinom Trebinje i udruženjima i omladinskim organizacijama koja se bave ekologijom iz našeg grada.

 Milenko IGNJATIĆ