NAKON OBIMNIH KIŠNIH PADAVINA U MAJU

POPLAVE PONOVO UZELE DANAK

Da se, u jesenjim i zimskim danima, usljed obimnih padavina, velika voda izliva u Petrovom polju, Popovu, pa i Ljubomirskom polju gdje prorade podzemne vode, stanovništvu nije ništa neobično, ali, da poplave budu usred maja mjeseca, to niko od njih nije očekivao, mada stariji pamte i takve događaje.

U Ždrijelovićima na Ljubomiru, međutim, niko nije zapamtio da vode toliko nadođu i podave – stado ovaca, a upravo to se sredinom maja desilo mještaninu ovog sela Velimiru Miliću. Voda mu je podavila cijelo stado čije je leševe tek za nekoliko dana uspio izbaviti od vode i blata i pokopati. Veljov brat Milosav kaže da je stado brojalo oko sedamdeset ovaca, koza i jagnjadi i da se sve najednom podavilo, a samo on jedva ostao živ. Sve se dešavalo u polju, gdje je Milić čuvao ovce, kada je zbog kiše koja je sve jače padala, potjerao stado kući.

„Došao je do jednog brijega, ali su podzemne vode, takozvana poljska voda koja je prokuljala u polje sa velikim padavinama i blato koje se nakupi onemogućili stadu da se dalje kreće i sve više opkoljavali i stado i čobana“, rekao nam je Milosav.

Kada je vidio da sa stadom neće nikuda prispjeti, Velimir je sam pošao kući i, budući da se kretao zaobilaznim putevima koji su manje prekriveni blatom i vodom, kući je došao poprilično kasno, sa drugog kraja sela.  

Ovce su ostale iza njega i podavile se, a leševima je tek četvrti dan nakon svega mogao prići i pokopati ih, kako ne bi došlo do kakve zaraze.  

„Ovako nešto cio Ljubomir ne pamti da se ikada, a ne u ova doba godine desilo“, kaže Milosav.  

Ni njegov brat Velimir koji je ranije radio u „Agrokopu“, niti drugi seljaci kojima su stradale poljoprivredne kulture u Petrovom polju, ne pamte ovakve poplave u ovo doba godine.  

Gore im je, kažu, što ne znaju kako nastaviti dalje, s obzirom da od poljoprivrede uglavnom žive, te da im je u ovim poplavama uništeno sve, barem kada su u pitanju usjevi i povrće.  

U Petrovom polju su, tvrde domaćini, obimne kišne padavine uništile proljetne usjeve, tek zasađeno povrće, ali i dobar dio roda vinove loze, koja se, kažu, zbog bojazni od pepelnice i drugih bolesti, čim se voda povuče mora prskati i to u više navrata. Mještani Zgonjeva i vlasnici zemlje u Mokrom polju tvrde da se ovakve kiše u ovo doba godine ne pamte od 1979. i da su se, naročito oni koji žive od poljoprivrede, našli u nezavidnoj situaciji.

Krsto Inić, mještanin Zgonjeva, kaže da mu poljoprivreda, na svu sreću, nije osnovno zanimanje, jer sve što je uradio stradalo je pod vodom.  

„Kukuruz, vinogradi, paprika, paradjz – sve je uništeno, jer je dugo ležalo pod vodom. Meni lično je propao dunum kukuruza, 500 strukova paprika i oko 100 komada paradajza, pa oko dunum tikve, bostana“, kaže Krsto.

Pod vodom su mu i dva dunuma vinograda, od čijeg roda, tvrdi, nema ništa, jer, kako objašnjava, svaka glava koja se omladi neće dati roda, a to iskustvo ima i iz 1979. godine.  

Njegov komšija Dragan Džudža kaže da je njemu poplavljeno četiri do pet dunuma kukuruza i jedan do dva dunuma posađene paprike i paradajza, te da će sve morati raditi ponovo, presijavati i saditi nanovo. Nije, međutim, siguran koliko će sve moći sam, s obzirom da su sjemena i rasadi skupi, a sve novca što je imao uložio je u u sjetvu koja mu je propala.

„S obzirom da su biljke izrasle oko petnaest centimetara i da su danima pod vodom, one se više ne mogu rehabilitovati, jer su mi agronomi rekli da ako više od 12 sati budu pod vodom, tu nema spasa, a ovo je već u vodi danima“, rekao je Džudža, sa kojim smo u Zgonjevu razgovarali u vrijeme poplava.  

Pod vodom je, procjenjuju mještani, oko 300 dunuma zemlje, a do izlaska ovog broja „Glasa“ na teren nije izlazila nikakva komisija za procjenu šteta. Šteta će, ipak, biti, što procjenjuju i stručnjaci u „Agrokopu“, ali još se precizno ne zna kolike. Dragan Turanjanin, direktor „Agrokopa“, kaže da je nivo vode u vinogradima na oko 30 hektara površina, bio u prosjeku oko 2 metra, a voda se polako povlači. On je objasnio da je pod vodom bila kompletna zelna masa čokota i da je gotovo već sada izvjesno da ih čeka manji prinos za dvije do tri stotine tona, te da su još veći problem bolesti vinove loze koje bi mogle uslijediti kada se voda povuče.

I on tvrdi da u ovom području, iako se zove Mokro polje, u ovo doba godine nikada nije bilo plavljenja, odnosno, voda na obradivim površinama bi se zadržavala samo u zimskom periodu...

V.D.