Početna
 

NARODNA MeDICINA U HERCEGOVINI (7)

 

kako se Šta lijeČilo

 

 

Lekovi biljnog porekla

 

Avtovina, haptovina (Sambucus ebulus L.), upotrebljava se najčešće kao sredstvo za parenje, ali i kao lek protiv ujeda zmije (zgnječeni cvetovi se u avgustu ostavljaju u bocu, te se sok koji puste pomalo daje onima koje ujede otrovna zmija, kao lek).

 

Bobovnik (Sedum maximum (L) Hoffm.), kao čaj protiv čira na stomaku.

 

Bogorodičina trava (Hype­ricum perforatum L.) upotrebljava se kao čaj protiv bolesti stomaka.

 

Bokvica (Plantago major L.), sveži list se koristi za lečenje rana.

 

Brašno pšenično se koristi za skidanje povišene temperature, a kukuruzno kuvano, kao topli oblog.

 

Brštan (Hedera helix L.), kuva se da bi se u toplom odvarku kupali oboleli od reume, a koristi se i kao sastojak u spravljanju melema.

 

Crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.), unutrašnja strana kore koristi se za spravljanje melema.

 

Crni jasen (Fraxinus ornus L.), unutrašnja strana kore koristi se za spravljanje melema, a sok iz tanjih grana za lečenje bradavica.

 

Čađ pomešana sa sirćetom koristi se za skidanje povišene temperature.

 

Čelinja ljubica, čelinka (Melissa officinalis L.), upotrebljava se kao čaj protiv ženskih bolesti i oboljenja bubrega.

 

Čubar (Satureia hortensis L.), upotrebljava se kao čaj kod nervnih oboljenja.

 

Dub, hrast ili cer (LJuercus pubescens NJilld, LJuercus cerris L.), ugljen od njih se koristi u vračanju, a smola za spravljanje flastera.

 

Dubačac, dumač (Teucrium chamaedrys L.), poznat kao "trava od strune", koristi se kao čaj protiv nervnih i stomačnih oboljenja.

 

Duhan (Nicotiana tabacum L.), sveži list se koristi kao podloga za meleme, a suhi, isitnjen za zaustavljanje krvi iz rana.

 

Đulsija (ružino ulje), dobija se tako što se jedan cvet stavi na vrelu ploču ili kamen, pa pritisne drugim cvetom. Onih par kapi ulja koje se dobiju koriste se kao lek za oči.

 

Glog (Crataegus oxyacantha L.), cvet se koristi kao čaj kod slabog srca, a trn u vračanju.

 

Grah (Phaseolus vulgaris L.), sirov raspolovljen plod stavlja se na rane od ujeda.

 

Gugutina trava (Scrophularia nodosa L.) se stavlja na list duvana premazan medom, i privija se na upaljene i otečene žljezde (micine).

 

Hajdučica      vidi Sporiš.

 

Hljeb, upotrebljava se kao apotropejsko sredstvo i u bajanju. Hrast vidi Dub.

 

Iva (Teucrium montanum L.), najboljom se smatra ona iz Popova polja. Ceni se mnogo kao univerzalni lek, ali i u bajanju. Govori se: "Trava iva tio progovara: / Ber'te mene, ne čupajte žila, / Ja ću vratit od mrtva živa!" Obavezni je sastojak čajeva koji se piju protiv katara stomaka.

 

Ječam (Hordeum vulgare L.), stucani ječam skuhan, koristi se kao topli oblog.

 

Kadulja, u ovom kraju zvana još i pelin (Salvia officinalis L.), koristi se kao sastojak mnogih čajeva protiv bolesti usta, grla, živaca i stomaka.

 

Kafa (Cofea arabica L.), pržena pa stučena, uzima se kao lek protiv srdobolje.

 

Kamilica (Matricaria chamomilla L.), koristi se najčešće kao čaj za umirenje.

 

Kantarion (Centaurium umbellatum L.), svež, privija se na rane, a kao čaj se uzima protiv preobilne menstruacije.

 

Konoplja (Cannabis sativa L.), njeno vlakno se uzima kao podloga za čvrsti zavoj (kod imobilizacije).

 

Kopriva (Urtica dioica L.), sveža se koristi za lečenje reume, a kao čaj kod srčanih oboljenja ali samo ako su bubrezi zdravi.

 

Koroman (Foeniculum vulgare Mill.), kuvan u mleku, kao topli oblog.

 

Kozlac (Arum maculatum L.) kao sastojak melema.

 

Krastavac (Cucumis sativus L.), zagrejan kiseli kao oblog na grlo.

 

Krompir (Solanum tuberosum L.), upotrebljava se, sirov, za izvlačenje vatre iz opekotina i kod glavobolje.

 

Kukurjek vidi Spriješ.

 

Kupina (Rubus fruticosus L.), koristi se čaj od lista protiv srdobolje.

 

Kupus (Brassica oleracea var. capitata L.), sirov list se koristi za lečenje kožnih oboljenja.

 

Lan (Linum usitatissimum L.), skuvano seme u mleku koristi se kao oblog.

 

Leander, lehander (Nerium oleander L.), čajem od lista se izaziva pobačaj.

 

Lipa (Tilia cordata Mill.), čaj od cveta i lista je univerzalni lek.

 

Lubenica (Cucumis melo L.), izdubljena, napunjena šećerom pa ispečena, uzima se kao lek protiv astme.

 

Luč (Pinus nigra Arnold), spržena, koristi se kao sastojak za spravljanje melema.

 

Luk bijeli, vidi Saransak.

 

Luk crveni, kapula (Allium caepa L.), pržen na ulju, koristi se kao sredstvo za izvlačenje gnoja iz rana i tkiva. Čajem od ljuski izaziva se pobačaj.

 

Macina trava (Nepeta cataria L.), čaj od lista koristi se kao lek protiv svih ženskih bolesti i tegoba.

 

Mašina (Lichenes) sa raznog drveća, koristi se za zaustav-ljanje krvarenja iz rana.

 

Mekinje, zagrejane, koriste se kao oblog.

 

Merđanđus (Majorana hortensis L.), koristi se, kao čaj, protiv nervnih oboljenja. Mirisom smiruju kod dece fras a kod odraslih glavobolju.

 

Metilj (Lysimachia nummularia L.) sveži sok ove trave, pomešan sa šećerom, soli i travom razgon, koristi se kao lek za očne bolesti.

 

Metvica, divlja i pitoma (Mentha pulegium i Mentha piperita L.), koristi se, kao čaj, kod ženskih bolesti i svih poremećaja stomaka.

 

Odoljen (Valeriana officinalis L.), koristi se u vračanju i bajanju.

 

Oman (Inula helenium L.), u vračanju i kao lek protiv stomačnih oboljenja.

 

Orah (Juglans regia L.), koristi se, samo list, kao sastojak nekih čajeva.

 

Pelin grki (Artemisia absynthium L.) je sastojak mnogih čajeva protiv plućnih i stomačnih oboljenja, kao i groznice. Voda u kojoj je bio potopljen svež pelin, uzima se za otvaranje apetita.

 

Perućina, vidi Dubačac.

 

Pirinač (Orisum sativum L.) od sirovih zrna koristi se prah, a skuvana se daju kao lek kod stomačnih bolesti.

 

Poprata trava (Pteridium aljuilinum Kuhn), koristi se kao čaj kojim se pospešuje mokrenje.

 

Rakija lozovača, šljivovica i s komoračean, ima primenu kao dezinfekciono sredstvo, i kao sredstvo za masažu i obloge.

 

Ranjenik, vidi Sporiš.

 

Raso se upotrebljava kao dezinfekciono sredstvo.

 

Ravet (Gentiana symphyandra Murb.), kao čaj se koristi protiv bolesti pluća i stomaka, a pomešana sa isitnjenom sipinom kosti u rakiji kao lek protiv astme.

 

Razgon (Veronica anagallis L.), s dodacima kao lek kod očnih bolesti. Vidi Metilj.

 

Ren (Armoracia lapathifolia Usteri), uzima se sirov, pomešan s medom, kao lek protiv plućnih bolesti, naročito Tbc.

 

Rosopas (Chelidonium majus L.), upotrebljava se sok iz sveže stabljike kao lek za oči. Kad nema sveže, uzme se suha, skuha, potopi s malo belog luka u vodu, pa se ta voda kroz krpu cedi u oko.

 

Ruta (Ruta graveolens L.), čaj se uzima protiv povraćanja.

 

Saransak, luk bijeli (Allium sativum L.), koristi se kao lek kod očnih bolesti, ali i kao odbrambeno sredstvo protiv zaraznih bolesti i kao apotropejon.

 

Sirće se upotrebljava za obloge kod povišene temperature.

 

Smola smrčeva ili borova (Picea abies (L) Karst. i Pinus sp.), upotrebljavaju se za izvlačenje nečistoće iz zagađenih i "živih rana", i kao neophodan sastojak flastera.

 

Sporiš, sporić (Achillea millefolium L.) upotrebljava se, svež, za lečenje rana, a kao čaj protiv bolesti pluća i stomaka. Smatra se da je najbolji "rujev", tj. onaj sa crvenim cvetom.

 

Spriješ, sprež, kukurjek (Helleborus odorus L.), sirov se koristi za lečenje "živih rana".

 

Srčanik (Gentima lutea L.), list se koristi za spravljanje čajeva protiv srčanih i stomačnih oboljenja, a koren, stučen s dodatkom rakije, uzima se kao lek od strune.

 

Srensla (Prunus mahaleb L.), koristi se umesto tise (koje u ovoj oblasti nema) kao apotropejsko sredstvo.

 

Šipak (Rosa canina L.), plod je sastojak mnogih čajeva.

 

Šljez bijeli (Althea officinalis L.), koristi se kao čaj protiv stomačnih i plućnih bolesti, kao i kod gušobolje. Ružičasti cvet sleza, zgnječen, privija se na zlić da što pre izvuče gnoj.

 

Šljiva (Prunus domestica L.), list se koristi za spravljanje čajeva kako protiv stomačnih oboljenja, tako i kod opšte slabosti.

 

Tamjan (Olibanum) je neophodan sastojak nekih melema.

 

Tisa (Taxus baccata L.) je u upotrebi samo kao apotropejsko sredstvo.

 

Tumber (Smyrnium perfoliatum L.), poman s tušicom, koristi se kao čaj protiv Tbc pluća.

 

Tušica (Bryonia alba L.), vidi Tumber, za korišćenje.

 

Ulje maslinovo, upotrebljava se za masažu, pije se kao lek i sastojak je nekih melema.

 

Vino se pije kao lek, a dobro ukuvano za izazivanje pobačaja.

 

Vrijesak (Satureia montana L.) je sastojak mnogih čajeva, naročito onih koji se piju protiv prehlade i plućnih bolesti. Osušen se puši kao lek protiv astme.

 

Zlatica trava (Ceterach officinarum DC) se stavlja, sveža, na rane, a kao čaj koristi se za lečenje žutice i za ispiranje obolelih desni.

 

Zmijina trava (Veronica teucrium L.), daje se, sirova, pri ujedu zmije, sama ili pomešana s drugim travama.

 

Zova (Sambucus nigra L.), cvet se koristi za spravljanje čajeva protiv kašlja, a takođe i za spravljanje melema.

 

 

Sredstva Životinjskog porekla upotrebljena u leČenju

 

Balega, krkala (stočno đubre), upotrebljava se kao oblog. Bravlje kosti, spržene pa stučene, kao sastojak melema.

 

Buba bjesnulja (Meloida sp.), potopljena u ulje, služi kao lek protiv besnila.

 

Čapra, sveža odrana jagnjeća koža, upotrebljava se kod kontuzije.

 

Jaje, kao sastojak melema, samo belance se koristi za čvrsti zavoj, a ona opna s unutrašnje strane ljuske za "izvlačenje" groznice.

 

Jež (Erinaceus europaeus) i njegovi delovi, u vračanju.

 

Koža s kaiša, sastrugana, služi za zaustavljanje krvarenja iz rana.

 

Krv svračija, kao lek protiv padavice.

 

Maslo kravlje, samo kao lek ili kao sastojak melema.

 

Mast, kao lek (kod masaže, npr.).

 

Med, kao lek s raznim dodacima.

 

Mleko, kao lek.

 

Mleko žene, kao lek za očne bolesti.

 

Mokraća, kao dezinfekciono sredstvo.

 

Mozak iz svinjskih kostiju, kao sastojak melema.

 

Nečist, ljudska i stočna, kao lek u vidu obloga.

 

Pseća dlaka, s dodatkom brašna, za zatvaranje rana na crevima.

 

Paučina, zaustavlja krvarenje iz rana.

 

Puščana mast, kao lek kod opekotina i ekcema.

 

Puž crni, golać (Arion), privija se svež na zagnojena mesta da izvuče gnoj.

 

Riba, kao lek.

 

Sapun, kao sastojak za spravljanje melema.

 

Smola iz ušiju, kao melem za opekotine.

 

Ujamci, samo u vračanju.

 

Ureznici, takođe samo u vračanju.

 

Vosak, neophodan sastojak za spravljanje melema.

 

Vuna sjerina (neoprana vuna), kao podloga za obloge.

 

Zmija (Vipera ammodytes), kao lek.

 

 

Sredstva mineralnog porekla

 

Kamen, zagrejavan pa ubacivan u vodu radi razvijanja vodene pare.

 

Kreč, voda od gašenog kreča upotrebljava se za spravljanje melema.

 

Nišador (Salmiac), lek za oboljenja grla.

 

Olovo (najčešće puščano zrno), u upotrebi u vračanju i bajanju.

 

 

Melemi (Unguenta)

 

Melemi za zamlađivanje tkiva spravljaju se na sledeće načine:

 

a) Zagrejano maslinovo ulje pomeša se sa prepranim voskom (iz uljanika u kom je pčela uginula).

 

b) Prepran vosak se pomeša sa "mozgom" iz svinjskih kostiju.

 

c) Ukuvaju se maslinovo ulje i cerova smola s mezgrom koja se skine s unutrašnje strane zovine kore.

 

d) Ukuvaju se vosak, tamjan i zelena kora zove (sloj koji se nalazi ispod spoljne kore).

 

e) Pomešaju se ulje, vosak, tamjan i smrčeva smola.

 

Melemi za čišćenje zagađenih rana i čireva:

 

a) Sastrugan komadić sapuna (veličine cigarete), pomeša se s belancetom od jednog jajeta, te se tome doda pšenično brašno.

 

b) U upržen crni luk na ulju dodaju se sapun i so i dobro izmešaju (ovaj melem utiče na brže sazrevanje i provaljivanje čireva).

 

Melem za rane koje nastaju same od sebe, "nazdravo":

 

a) Ovaj melem se spravlja od smrčeve smole s dodatkom macine trave i zovinog cveta.

 

Melem za "vukojedine" i "zmijojedine"  na deci:

 

a) Sveže mlado maslo pomeša se sa sprženim pa stučenim bravljim kostima.

 

b) Melem za "živu ranu" (rak-ranu):

 

a) Pošto se rana očisti, privije se melem od stučenih kozlaca i spriješi (kukureka) kojima je dodato sirće. "Ko ovo preživi (tj. privijanje ovako sačinjenog melema) rješiće se i žive rane!"

 

 

Melemi za opekotine:

 

 

a) Izmešaju se vosak i žumance sa smrčevom smolom.

 

b) Sprže se zajedno slanina, luč i bršljanov list.

 

c) Čaša ulja se pomeša s krečnom vodom (posle gašenja kreča treba sačekati da se voda koja će se uzeti za spravljanje ovog melema sasvim izbistri), te se dobije smesa slična povlaci.

 

 

Ceroti (Emplastrum)

 

Ceroti su komad plavog pakpapira premazan samo cerovom smolom, ili smesom od cerove smole s dodatkom rakije lozovače i tamjana, koji se zajedno ukuvaju.