da li će studenti kući prije vremena
 

roditeljima puca glava

a prazni se DŽep
 

Moj komšija ima dva studenta u Banja Luci, ove godine prispjeće mu još jedan. Svi odlični đaci. Hoće da studiraju i studiraju. Do danas, ono dvoej starijih nije izgubilo ni jednu godinu.

- Neće ni ovo najmlađe, nema mu po kome doći - kaže moj komšija.

I on je nekada želio da studira. Otac mu je prodao imanje u Dživaru ali novac je otišao u druge “nedajbože” svrhe.

Tako, ostao je u Trebinju, i zaposlio se u IAT. Ima još tri godine do penzije.

- Ako se nešto ne ispriječi, ako sad ne ispane da mi ni penzija ne pripada, ko da nisam nikad ni primiriso u fabriku!? - rekao mi je neki dan kad smo pričali o stipendijama. a

Njegova žena nekada je radila u Novoteksu, poslije, kad je ostala bez posla, čuvala je tuđu djecu, čistila kuće i stubišta. Danas, ostala su joj samo stubišta i ispomoć na pijaci.

U kući trenutno, nemaju ni jednu redovnu platu.

- Doduše, nismo skroz bez para, ja vazda nešto radim, mada nikad na isti datum ne platim struju.

Problem mu, kaže, nije ono što ga “sleduje” redovno, nego ono što je mimo očekivanja i računice.

Tako, nedavno je u kući dobro zaškripalo oko maturske haljine. Kćerka, ona koja će uskoro biti još jedan student na oskudnom porodičnom budžetu bez i jednog stalnog izvora, nije tražila ništa posebno, nego samo “tek toliko da se ne obruka”.

Nije bilo druge, podigli su još jedan kredit. Kredit za matursku haljinu bio je njihov četrnaesti kredit od 1999. godine....

Par dana, pošto nemaju kompjuter, kod mene, prebirali smo Internet, tražili studentske kredite i stipendije.

Ono što smo našli,izgleda,  neće riješiti ni jedan njegov problem

Prvo, nedavno je Opština Trebinje  raspisala konkurs za studentske stipendije koje će dobiti 70 redovnih studenata, i to po godinama: za redovne studente 2. godine studija - 15 stipendija, za redovne studente 3. godine studija - 15 stipendija, za redovne studente 4., 5. i 6. godine studija - 30 stipendija a za redovne studente 1. godine studija, imaoce diplome „Vuk Karadžić“ i za nadarene studente sa najvećom postignutom prosječnom ocjenom u toku studiranja - ukupno 10 stipendija.

Uslovi su standardni, prosjek mora biti veći od 7.5, ali, da biste dobili ovu stipendiju, ne smijete imati ni jednu drugu, čak ni onu ministartsva prosvjete Srbije za studente koji imaju prosjek preko 9,00,  koja iznosi 50 evra. Dakle, i ta stipendija od tih 50 tužnih evra smatra se privilegijom dovoljnom da se nečiji slučaj smatra riješenim.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u akademskoj 2009/2010. godini dodijelilo je podsticaje za 598 studenata prve i druge godine studija elektrotehnike, matematike, informatike, mašins­tva, fizike i geodezije.

Pravo na pomoć u iznosu od 100 maraka mjesečno ostvarili su studenti deficitarnih zanimanja koji su u akademskoj 2008/09. godini prvi put upisali prvu godinu studija a u akademskoj 2009/10. godini drugu godinu studija.

I u okruženju, gdje ima studenata iz BiH, slično je stanje. Mjesečni iznos do 100 KM tretira se kao prava stipendija. Nešto više uglavnom se ne može ni naći ni dobiti.

Još postoje neke mogućno­sti za studente sa visokim prosjekom, ali, uglavnom riječ je o simboličkim iznosima, koji u mnogim slučajevima više smetarju (ako se naleti na kakvu poveću međunarodnu stipendiju), nego što koriste u studentskoj svakodnevnici.

Sve u svemu, studentski populus odavno nije bio u ovakvoj krizi. Sa njima, naravno, krizu, u istom paketu, ali sa mnogo više glavobolje, trpe roditelji..

- Ali - tješi me komšija - dobro je dok su gore, samo da ne dođu kući prije vremena!

T.K.

BANKARSKE MREŽE

Banke, naravno, kapom i šakom dijele tzv. studentske kredite. Po čemu su ti krediti stvarno “studentski” teško je reći. Koncipirani su tako da je u njima jedino izvjestan bankarski prihod i roditeljska drama, mada, kad uzmete reklamne papire u ruke, tako ne izgleda.

Ti krediti, od banke do banke slični su kao jaje jajetu. Neki od njih prosto traže jednog Domanovića ili Nušića da ih (nas) ismije. Naime, jedna banka kredit daje i studentima sa stalnim zaposlenjem (kao da je za platežnu mogućnost zaposlenog, iz perspektive banke, bitno to što je usput i student). Naravno, ta ista banka daje kredit i nezaposlenim studentima, ali tada - avaj!” -  mo­ra­­ju bi­­ti zaposleni roditelji ili staratelji.

Na jedan takav kredit do, na primjer, 15.000 KM, kamatna stopa je blizu 11%, rok otplate do 5 godina, a tzv. instrumenti obezbjeđenja su

•        solidarni dužnik (prema potrebi)

•        do 2 žiranta

•        saglasnost o zapljeni za sve učesnike u kreditu

•        mjenica

VRATA PAKLA 

Bankari su osjetili dramu u velikom broju porodica, zato su, kad je u pitanju kreditna sposobnost, prosto otvorili vrata pakla. Naime, za kreditiranog sa redovnim mjesečnim primanjima do 1.000 KM ukupna mjesečna kreditna zaduženost može biti do 1/2 primanja.

Naravno, uz sve to, slijedi napomena da je kamatna  stopa promjenjljiva.

Ko na ovaj način, bar teorijski, može školovati svoju djecu?

Za banku to su klijenti koji primaju platu, penziju ili drugi vid redovnog mjesečnog primanja preko banke najmanje 3 mjeseca; posjeduju štednju u banci u visini od 20% od traženog kredita u periodu ne kraćem od 6 mjeseci; oni koji su uredno otplatila korišteni kredit ili 12 mjeseci uredno otplaćuju odobreni dugoročni kredit.

STRANE STIPENDIJE

Stranih stipendija u BiH ima, ali njima su najbliži oni koji su pri kraju studija, oni koji imaju vosok prosjek, i oni koji su bili aktivni u raznim organizacijama civilnog društva. Katkad, da biste dobili stipendiju, potrebna su sva tri ova elementa

Prošle godine, tako, Fondacija Konrad Adenauer dodijelila je 15 stipendija za studente 3. godine prava, ekonomije i politologije

Glavni uslov bio je redovan studij na trećoj godini u akademskoj 2009/2010. godini na nekom od javnih univerziteta u BiH, zatim (podvlačimo) aktivan politički ili društveni angažman  ili angažman u socijalnoj oblasti, interes i zalaganje za izgradnju civilnog društva.

Uz sve to, student je trebao da ima prosjek ocjena preko 8,00.

Na kraju, je onaj mnogima najsporniji, i na neki čudan način eliminatoran uslov kod mnogih stependija - “ da kandidat istovremeno ne prima stipendiju neke druge institucije”
 

NE VJERUJTE BAŠ SVEMU
Jedna banka se hvali svojom sposobnošću da:

- ček na iznos studentske stipendije ili kredita podignut na matičnoj visokoškolskoj ustanovi istog dana realizuju u ekspoziturama Banke,

- da studentu obezbijedi uvid u stanje kredita,

- i da student koristi konsultantske usluge stručnih lica vezano za praćenje i otplatu studentskih kredita.

Velika vještina, nema šta.

Kad su pitatanju krediti te banke za studente, njihova propaganda je opasno efikasna... Jemci: Ne! Hipoteka: Ne! Mjenica: Ne! Zaloga: Ne!  Polisa osiguranja: Ne! Administrativna zabrana: Ne!

Čovjek stiče utisak da samo treba da ode i da uzme lovu, međutim, to je opet samo privid. Stvarni dužnik je roditelj, a student je samo maska, neko ko stavlja potpis kao osoba koja ima kapacitet da prima i podiže pare...

TVRDI I MEKI

Studenti kreditima mogu se plaćati troškove upisa  (redovno ili vanredno), postdiplomski studij, kurseva stranih jezika, nabavka stručne literature, kompjutera, edukacione opreme i sl. Startno, iznos za takve kredite kreće se od 500 KM do 10.000 KM, rok otplate je do 5 godina, minimalna rata kredita 50 KM, nominalna kamatna stopa 10%, efektivna kamatna stopa 11,13%. Sve izgleda povoljno, ali ako ste na ovaj način uzeli 10.000 KM za 36 mjeseci rata je 322,67 KM, a za 60 mjeseci 212,47 KM...

U suštini, neki kažu, sve ovo su dugoročni nenamjenski krediti sa rokom otplate do 5 godina, sa (prividnom) kamatom nešto ispod 10 posto...

Ima i kredita koji, bar na prvi pogled, djeluju nešto mekše i atraktivnije. Na primjer, Pavlović banka kreditira studente Slobomir univerziteta na način koji roditeljima omogućuje više manevarskog prostora. Iznos kredita je do 16.000 KM, period otplate do 84 mjeseca, grejs period do 48 mjeseci, nominalna kamatna stopa NKS 9.95%... Dakle, student zaista sam može vratiti svoj rkedit, ako na vrijeme završi, i odmah nađe posao.

MINISTAR KASIPOVIĆ U TREBINJU I BILEĆI

RAČUNARSKA OPREMA ZA BUDUĆNOST MLADIH

Ministar prosvjete, nauke i kulture u Vladi RS Anton Kasipović donirao je nedavno u prostorijama Osnovne škole Vuk Karaxić u Trebinju (petak) jedanest računara za isto toliko osnovaca iz istočne i stare Hercegovine, dar preduzeća PC Info iz Banjaluke, vlasništvo Gorana Kosa.

Kriterijumi pri dobijanju računara bili su da učenici budu odlični đaci sa posebnim talentima, ali slabijim materijalnim stanjem.

Iako je riječ o korištenim računarima, ministar Kasipović je objasnio da su oni reparirani i da po snazi uveliko prevazilaze potrebe uzrasta osnovnih škola, naglasivši da je u cjelokupnom projektu Vlada RS animirala i ostale firme da na sličan način pomognu našem školstvu.

„Ova mladost oko nas opredijelila je i Vladu RS i njenog predsjednika da u koncipiranju Strategije razvoja Republike Srpske jedan od glavnih temelja bude obrazovanje, jer je ulaganje u ovu mladost najbolji zalog za našu budućnost„, istakao je ministar Kasipović.

On je baglasio i dobru saradnju Vlade i ovog ministarstva sa ovdašnjom lokalnom zajednicom i rukovodstvom trebinjskih osnovnih škola, jer je međusobna saradnja, kako kaže, važna karika u lancu koji gradi budućnost. 

Ministar Kasipović je ovom prilikom podsjetio da je Vlada RS u proteklom periodu, u 113 projekata uložola oko 80 miliona maraka što je period najvećeg ulaganja u obrazovanje, iako i on sam ističe da ta ulaganja nikada ne mogu biti dovoljna.

Načelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk se složio sa ministrom Kasipovićem da su najmlađi prioritet svake zajednice, te da će i ova lokalna zajednica učiniti sve za napredak njenih mališana, zahvalivši se na takvoj brizi i Vladi RS, čija se djela, kako je rekao, vide i u ovoj renoviranoj školi.

To je potvrdila i direktor Osnovne škole Vuk Karaxić Spasenija Zotović, zahvalivši se i ministru i donatoru u ime učenika koji su dobili računare i njihovih nastavnika.

Goran Kos, vlasnik firme PC Info je obećao da će na jesen sa sličnim programom ponovo posjetiti Trebinje.

Prije Trebinja, ministar Kasipović je posjetio i opštinu Kalinovik gdje se provodi program poklanjanja knjiga učenicima sa slabijim matrijalnim stanjem, kao i Bileću, gdje je otvorio multimedijalnu učionicu koju će koristiti i učenici i nastavnici, a u koju je ovo ministarstvo uložilo 50.000, a opština Bileća 5.000  maraka...

V.D.