DOK BANKE ĆUTE - ŽIRANTI SE UDRUŽUJU
 

SVJESNO U RIZIK

Žiranti nisu žrtve samo svoje naivnosti, nego čitavog niza sistemskih grešaka koji su karakteristične za bankarski sistem, koji važi kao najuređeniji (sistem) u BiH. Kako je moguće da žitrantu koji vraća tuđi kredit niko službeno nije saopštio da će jamčiti za čovjeka koji je već prezadužen?

Oni koji se smatraju nadle­žnim to ne vide kao društveni problem nego o svemu govore tobož zdravorazumski, tvrdeći da žirantima niko nije kriv, sami su upali u nevolje, tre­balo je da misle na vrijeme.

Međutim, generalno, ipak sve nije tako. Mnogi su uvjereni da postoje tzv. sistemske greške koje su ljude prosto utjerale u nevolju.  Građani su preva­reni jer su vjerovali i u dobre namjere i u (podra­zumijevajuću) pravičnost bankarskog sistema. Kako danas stvari stoje, može se zaključiti da su banke svoje klijente utjerale u probleme samo da bi od njih namakle šti više novca...

Naime, onaj ko potpisuje bilo kakvu obligaciju računa da će sistem funkcionisati odgo­vorno. U ovom slučaju, to znači da je svaki žirant mogao imati na umu da će banke dodjeljivati kredite samo osobama koje nisu pretjerano kreditno zadužene i da će poštovati sva druga pravila...

- Tačno je da sam pristala i potpisala da ću biti žirant nekoj osobi. Međutim, tada sam vjerovala u banka­rski sistem i nisam mogla ni pretpostaviti da će osoba   kojoj sam ja bila žirant moći s prijavljenom minimalnom platom podići 28 kredita u ukupnoj vrijednosti od 255 hiljada KM! Da sam tada znala da neka osoba može podići toliko kredita u tolikom iznosu, bez ikakve kontrole, naravno da ne bih pristala da budem žirant. No, ja sam tada naivno vjerovala u bankarski sistem i nadležne institucije i grdno sam se prevarila", kaže Đenana Hadžimahmutović, predsjednica Organizacije žiranata BiH.

Nije Đenana jedina koja je ovako rezonovala. Znam mnoge Trebinjce kojima je dolazilo da stave omču oko vrata. Svi isto govore, Đenanu samo najviše citiraju.

Iako mnogi kažu da je bankarski sistem najuređeniji (sistem) u BiH, to ne izgleda tako iz perspektive građanina, niti iz perspektive dužnika, pogotovo ne iz perspektive žiranta.

Kako je moguće da u tako uređenom sistemu jedna osoba, sa normalnom bh. platom, po bankama i po mikrokreditnim organizacijama podigne kredita u vrijendosti od 250 hiljada KM? (Naravno, sve su to klasični krediti, ili oni podizani preko kreditnih kartica.) Kako je moguće da ovakve stvari nisu pale u oči poznatom Kreditnom birou? Kako je to moguće kad su banke bile dužne da provjere  stanje na Kreditnom birou? I ne samo da su bile dužne, nego su od klijenata i naplaćivale po 10 KM za tu provjeru (koju, očito,ili nisu obavljale, ili su svjesno išle u rizik, računajući - što ne plati dužnik, platiće žirant.

Dalje, zakoni nameću još neke obaveze bankama. Riječ je o tzv. minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka.

Prema tim standardima, banke u dokumentaciji moraju imati mnogo dokumenata/informacija o svojim klijentima (potvrda o zapo­slenju i plati, dokumenti o kontroli i ocjeni dužnikovog finansijskog stanja i njegove sposobnosti da vrši otplatu kredita itd).

Ako se sve to radi, kako onda građani uopšte mogu da budu zaduženi preko svojih mogućnosti? Ako banke poštuju propise, ako provjeravaju zaduženost klijenata u Kreditnom birou, kako se onda može dogoditi da neko upane u višestruke dugove sa ogromnim iznosima? Koji instrumenti to omogućuju? Kakva praksa, odnosno kakav poslovni rezon “omekšava” kriterijume (po­dsjetimo i na onaj da mjesečna rata ne može da bude veća od trećine isplaćene neto plate).

U čemu je, dakle, problem iz perspektive građanina!? Očito, u nedostatku informacija i u izbjegavanju propisanih procedura. To znači, u nečem što je banka propustila da uradi. Jer, ko bi kome potpisao mjenicu, ili, kako biste pokušali da, iako ste prezaduženi, potražite žiranta, kad biste znali da će na šalteru banke, prije bilo kakvog potpisivanja, službenik vašem žirantu izlistati sva vaša dotadašnja zaduženja?!

Ko bi, dakle, bio toliko lud da potpiše još jednu mjenicu, ako ih je tako mnogo u nizu, i sve vam stoje pred očima?

Pošto je i to izostalo, pošto godinama žirantima malo ko saopštava informacije koje su potrebne, nije čudo što je trenutno u BiH, prema podacima Asocijacije za zaštitu žiranata, 200.000 na ovaj način prevarenih građana.

Kako će svi ti građani vratiti svoje dugove, oni sami znaju. Teško da će im iko u tome direktnije pomoći, međutim, pitanje je hoće li iko tražiti odgovornost za bankare koji su dijelili kredite prezaduženim građanima.

Asocijacije žiranata  uputile su pisima na sve strane. Traže da adekvatne poteze povuku i revizori. Novo je i to što je Agencija za bankarstvo Republike Srpske uputila cirkularni dopis svim bankama i mikrokreditnim organizacijama u RS u kome im preporučuje da se postupak prinudne naplate od žiranta ne vrši prije pokretanja sudskog postupka protiv glavnog dužnika...

U „Preporukama za postu­panje kod naplate kredita od sudužnika ili jemca“, Agencija bankama i  mikrokreditnim organizacijama preporučuje da prilikom potpisivanja izjave, sudužnike ili jemce upoznaju sa ukupnom zaduženošću dužnika.

„Ako banka, odnosno mikrokreditna organizacija zahtijeva ispunjenje obaveze od sudužnika ili jemca, obavezna je istog pismenog upoznati o njegovim pravima, važećim zakonskim propisima i internim aktima banke koji regulište tu materiju“, navodi se u Preporukama Agencije.

Bankari gunđaju na svako pominjanje sudskog postupka, ali, izgleda, stvari će se unekoliko promijeniti. Među­tim, pitanje je kako iz svega ovoga izaći zdrav!? Kako doći do kredita i za najmanji posao ako nemate štogod za hipoteku?

Kako podići kredit za školovanje vlastite djece? Kako kad treba imati baš debeo obraz pa, u ovakvoj situaciji, od nekog zatražiti da vam bude žirant?

Na ova pitanja, odovor bi, po nekoj logici, prije trebao da dođe od strane banaka, nego od strane građana. Međutim, da li će tako biti, i šta uraditi u međuvremenu!?

Da li, opet, ići u novi rizik (da biste sačuvali svoju porodicu ili kakav mali porodični biznis),  ili se držati onog što je jednom rekao poznati trebinjski finansijski operativac Žika (“Ko me nagovori da mu pozajmim pare, ne treba mi ih vraćati.”)

t.k.

Asocijacija žiranata i u RS

U Šamcu je osnovano Udruženje žiranata čiji je prioritetni zadatak organizovanje asocijacije u svim dijelovima Republike Srpske, kao i prikupljanje podataka o lancima prevare i bankama, saučesnicama u tome.

U zaključcima usvojenim na Skupštini Udruženja, između ostalog, stoji da će asocijacija angažovati pravne eksperate radi revizije svakog kreditnog aranžmana.

Poseban predmet revizije biće ugovori koje nisu potpisali žiranti i ugovori koje se sastoje od dijelova.

U svim slučajevima za koje pravni eksperti utvrde da je riječ o prevari protiv banaka i mikrokreditnih organizacija biće podignute tužbe sa zahtjevom da se proglase nevažećim, a tražiće se i krivična odgovornost.

O ovim aktivnostima Udruženje žiranata opštine Šamac biće obavješteni ombdusman, OHR, advokatske komore RS i FBiH i Ministarstvo finansija RS.

Na šamačkom području se ne zna tačan broj prevarenih žiranata, ali se, kako je istaknuto, radi o broju većem od hiljadu lica, koja uglavnom vraćaju kredite za svoje klijente, dok ima i onih koji nikada nisu bili žiranti, a vraćaju dugove jer su njihova dokumenta falsifikovana.

Na Osnivačkoj skupštini Udruženja istaknuto je da nekoliko krupnih žiranata treba da vrate kredit za svoje klijente sa mjesečnom ratom od 6.000 KM, dok su neki već više od 70.000 KM otplatili kredite i još vraćaju.

Izvod iz Zakona o obligacionim odnosima

Obaveza jemca: Jemac se obavezuje prema povjeriocu da će ispuniti pravovaljanu i dospjelu obavezu dužnika ako to ovaj ne učini (Član 997.)

Opseg jemčeve odgovornosti: Jemac odgovara za ispunjenje cijele obaveze za koju je jemčio, ako njegova odgovornost nije ograničena na neki njezin dio ili na drugi način podvrgnuta lakšim uvjetima. On je dužan nadoknaditi potrebne troškove koje je povjerilac učinio radi naplate duga od glavnog dužnika. Jemac odgovara i za svako povećanje obaveze koje bi nastalo dužnikovim zakašnjenjem ili dužnikovom krivnjom, ako nije drugačije ugovoreno. (Član 1002.)

Oblici jemstva: Povjerilac može tražiti ispunjenje od jemca iako nije prije toga pozvao glavnog dužnika na ispunjenje obaveze, ako je očito da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti njezino ispunjenje ili ako je dužnik pao pod stečaj. Ako se jemac obavezao kao jemac platac, odgovara povjeriocu kao glavni dužnik za cijelu obavezu i povjerilac može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jemca ili od obojice u isto vrijeme. Jemac za obavezu nastalu iz ugovora o privredi odgovara kao jemac platac, ako nije šta drugo ugovoreno (Član 1004.)

Solidarnost jemaca: Više jemaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to da li su jamčili zajedno ili se svaki od njih obavezao prema povjeriocu odvojeno, izuzev kada je ugovorom njihova odgovornost uređena drugačije. (Član 1005).

Odnos jemca i dužnika: Jemac koji je isplatio povjeriocu njegovo potraživanje može zahtijevati od dužnika da mu naknadi sve ono što je isplatio za njegov račun, a i kamatu od dana isplate. (Član 1013).

Međusobni odnos jemaca: Kada ima više jemaca, pa jedan od njih isplati dospjelo potraživanje, on ima pravo zahtijevati od ostalih jemaca da mu svaki nadoknadio dio koji pada na njega. (Član 1018).

Izvod iz Zakona o mjenici

Potpisi: Iako se na mjenici nalaze potpisi lica koja su nesposobna da se mjenično obavežu, ili lažni potpisi ili potpisi izmišljenih lica ili potpisi koji iz bilo kojeg drugog razloga ne obavezuju lica koja su potpisala mjenicu, ili u ime kojih je ona potpisana, ipak su obaveze ostalih potpisnika pravovaljane. (Član 9.) Ko se na mjenici potpiše kao zastupnik drugog, mada za to nije bio ovlašten, lično je po njoj obavezan, a ako je platio, ima ista prava koja bi imao zastupnik. Isto vrijedi i za zastupnika koji je prekoračio svoje ovlaštenje. (Član 10.)

KAKO SE ŠTITE BANKE

Kako se ponaša standardna banka u BiH, kada ostvaruje početne kontakte sa klijentom?

Prilikom ocjene kreditne sposobnosti tražioca kredita i žiranata, uzima se u obzir bonitet firme u kojoj su zaposleni i imovinsko stanje tražioca kredita.

Najčešće, krediti do 10.000 KM odobravaju se uz jemstvo dva kreditno sposobna žiranta, a za veći iznos kredita potrebno je jemstvo tri kreditno sposobna žiranta.

Za kredite preko 20.000 KM, pored žiranata kao obezbjeđenje kredita, uzima se hipoteka na nekretninu dužnika ili jemca u omjeru najmanje 1:1,5 procijenjenje tržišne vrijednosti nekretnine.

Da li svi žiranti mogu biti iz iste firme?

Uglavnom, ne. Najmanje jedan žirant mora biti iz druge firme. U posebnim slučajevima, ako je riječ o firmi koja redovno isplđuje plate, može se odobriti da žiranti budu iz iste firme.
 

MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE

Mikrokreditne organizacije  razvile su se u BiH sa ciljem da se interventno pomogne u zapošljavanju i oživljavanju privrednih aktivnosti putem mikrokredita.  U tom smislu, početkom 1996. godine, dizajniran je i implementiran Projekat Lokalnih Inicijativa I (LIPI), koga je finansirala Svjetska Banka i jedan broj država donatora.

Misija Asocijacije mikrofi­nansijskih organizacija u BiH (AMFI), prema raspoloživim dokumentima, je da se umanji siromaštvo i nezaposlenost kroz podsticanje i održavanje razvoja rastućeg privatnog sektora u BiH putem olakšavanja izgradnje kapaciteta svojih članica, te poboljšanja sposobnosti MFI-a, uključujući njihov menadžment i osoblje da odgovore na izazove sa kojima se suočava sektor, kao i da nastave podsticati i održavati ekonomski razvoj svojih klijenata.

Pored toga, misija AMFI-a je aktivna uloga u državnom i regionalnom mikrofinancijskom sektoru i promovisanje aktivne uloge MFI-a članica u ekono­mskom razvoju BiH i Jugoistočne Evrope, a sve sa ciljem smanjenja siromaštva.

Vizija AMFI-a je uspostav­ljanje jake i prepoznatljive mreže mikrofinancijskih insti­tucija u BiH koja će omogućiti učenje među članicama i koristiti sinergiju između članica, promovisati profesi­onalizam i transparentnost, te predstavljati zajedničke inte­rese MFI-a članica u radu sa drugim zainteresiranim stra­nama.

Ali, u percepciji građana mikrokreditne organizacije ne izgledaju uvijek  ovako.

Građani ih, u velikoj većini, mnogo ne razlikuju od drugih finansijskih institucija čiji je osnovni poslovni cilj profit.

KOMERCIJALNI KREDITI

Kako danas funkcionišu komercijalni krediti? Prividno, uslovi su “mekši” nego ranije. Danas, na primjer, ako želite kupiti auto, zasuti ste raznim ponudama.

Na primjer, jedan proizvođač nudi svoja auta na kredit sa kamatnom stopom od samo 5,99% i sa rokom otplate do 7 godina.  Do sada, navodno, u BiH niko nije nudio kola po tim uslovima.

Ako se, dakle, odlučite na taj auto, kalkulacija je slijedeća:

- 4,90 KM dnevno treba izdvojiti za automobil (na kreditno zaduženje od 10.000 KM)

- kamata niža za 3,5%

- nema  učešća

- uključena carina

- bez obaveznog osiguranja

- samo jedan žirant do 20.000 KM

- poseban popust za gotovinsko plaćanje

- ušteda do 8.400 KM (ušteda sa carinom i porezom)

Ovo su reklamne kalkulacije. Naravno, pri ovakvim kupovinama treba se obavijestiti i o ostalim detaljima, koji nisu navedeni u javnoj ponudi, i tek onda uzeti olovku u ruke.