|
Dr. Savo Kuljak - Kratka istorija Knjižnice i čitaonice u Pridvorcima i bibliotekarstva u Istočnoj Hercegovini
KULTURNE INSTITUCIJE U ISTOČNOJ HERCEGOVINI U PRVOJ POLOVINI 20. VIJEKA
U prvoj polovini XX vijeka pod uticajem kulturno-prosvjetnh društava Prosvjete i Gajreta sa sjedištem u Sarajevu diljem BiH osnivaju se lokalni kulturno prosvjetni odbori i institucije u Bosni i Hercegovini. U Pridvorcima je 1933. godine izgrađena i osnovana Srpska knjižnica i čitaonica. Građevinski objekat knjižnice i čitaonice izgrasdili su vlastitim sredstvima stanovnici Pridvoraca. Todor Bojanić je poklonio plac ispred svoje kuće za izgradnju knjižnice i čitaonice. Zgrada knjižnice i čitaonice je izgrađena od dobrovoljnih priloga mještana Pridvoraca. Na zidovima unutar dvorane su bile postavljene dvije spomen ploče. Jedna sa imenima osnivača, a druga sa imenima utemeljivača knjižnice i čitaonice.
Odmah nakon izgradnje objekta „Srpske knjižnice i čitaonice“ u prostorije je smještena Osnovna škola u kojoj je bio prvi učitelj Blažo Radulović. U oktobru 1934 godine kao dječak sam se igrao u popodnevnim časovima ispred škole. U jednom momentu učenici su izletjeli iz škole uzvikujući: “Poginuo kralj Aleksandar, nema škole!“. Učitelj B. Raduluvić je bio prvi učitelj u osnovnoj školi u Pridvorcima. Poslije Blaža Radulovića za učitelja u Pridvorcima je postavljen Šefik Omanović, mještanin Pridvoraca, pitomac Gajretovog konvikta i đak učiteljske škole u Mostaru. (Glasnik PKD Gajret 1938, 6, str 133.)
Pored školske djelatnosti, koja se obavljala po danu, u poslijepodnevnim i večernjim satima u čitaonici su se održavale intenzivne kulturne aktivnosti. Osnovane su muzičke i dramske sekcije. Muzičku sekciju je vodio Čeh Eugen Vencel Roubic, vlasnik mehaničke radionice u Bregovima pored starog Leotarovog stadiona. Gospodin E. Vencel, obrazovan u Češkoj, favorizovao je podunavsku muziku tog vremena. Članovi muzičke tamburaške sekcije su bili: Simo Đerić (svirao gitaru „berde“, Italijani su ga odveli i ubili 1941. godine na Mamuli), Vojko Kuljak (svirao na kontrabasu, djelovođa u opštini, učitelj plesa, sa devet trebinjaca juna ili jula 1941 odveden u Logor Jasenovac, ubijen i bačen u jamu Jadovno), Savo Đerić (svirao na bisernici), Jovo Ilić (svirao na „bugariji“), Stevo Popovac (svirao na „braču“).
Svake subote i nedjelje su se u čitaonici održavala večernja sijela, igranke, zabave ili pozorišne predstave. Za potrebe čitaonice je tridesetih godina prošlog vijeka kupljen baterijski radio marke filips od gospodina Sambraila koji je stanovao u Starom Gradu kod gimnazije (sada Muzej Hercegovine). Gosp. Sambrailo je bio zastupnik firme Filips u Trebinju. Moj stric Vojko je kupio radio aparat filips za potrebe čitaonice i donio ga u našu kuću. Sjećam se da smo tada slušali Beograd i Zagreb jer nije bilo drugih stanica na našem, jeziku.
Kulturno-prosvjetna društva PKD Prosvjeta i PKD Gajret od 1903. godine osnivaju u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine Stalne i Pokretne knjižnice (biblioteke), konvikte (đačke domove), osnivaju prosvjetne ustanove, stipendiraju učenike i studente. PKD Prosvjeta je u Hercegovini osnovala stalne knjižnice u Gacku (1914. g. 708 knj.), Trebinju (1914. g., 264 knj.), Nevesinje (1914. g. 242 knj.), Mostaru (1913. g. 2244 knj.), Avtovcu 1922. g. 184 knj.), Vrba-Gacko (1922. g. 85 knj.), Bijelo polje-Mostar (1912. g. 194 knj,). Biograd-Nevesinje (1923. g. 92 knj.), Baošić-H.Novi (1927. 83 knj), Duži (1925. g. 125 knj.), Ljubomir (1920. g. 144 knj.), Nadanići (1922. g. 89 knj.), Samobor (1922. g. 125 knj), Fatnica (1922. g. 152 knj.).
Odbori Prosvjete su osnovani u Trebinjskim selima: Jasenica, Kruševice, Lug, Uskoplje, Bobani, Dobromani, Župa, Zupci, Zagora, Jasen, Kurtovići (Začula), Kruševljani, Mesari-Lug, Mesari-Kočela, Mrkonjići, Mičijevići, Orah,Poljice, Sutorina, Uskoplje i Čičevo (1). Gajretova kreditna zadruga je financijski potpomagala privredno zadrugarstvo i kulturno prosvjetne aktivnosti mjesnog stanovništva.
U Pridvorcima je u okviru KPD Gajreta postojala muzička tamburaška sekcija koju je vodio Hasan Ćatović poznat kao izvrstan pjevač. Sjedište ove sekcije je bilo u dućanu Fadlije Ćatovića (Kasnije Abazov dućan). KPD Gajret je osnovalo knjižnice i čitaonice u Gacku, Dživaru, Stocu, Trebinju, Lokvama (Dubrave), Avtovcu i Kuli Fazlagića.
U Trebinju su KPD Gajret i KPD Prosvjeta zajednički Osnovali đački dom - „Konvikt“. Upravnik doma je bio učitelj Đorđo Živanić, vaspitači Viktor Sunčić i Rajko Bokić, vjerski vaspitač Mehmed Čeloman, ljekar Rudolf Levi koji je besplatno liječio pitomce konvikta. Konvikt je posjedovao biblioteku sa 1068 knjiga. KPD Gajretova privredna zadruga je u Trebinju osnovala Mljekarsku zadrugu i žensku domaćinsku školu. Gajretova ženska zadruga održala je zabavu u muslimanskom domu drugog dana Kurban Bajrama 1941. godine. Po utvrđenom programu zabave Hamdija Fazlinović je pozdravio prisutne goste i održao govor kao predstavnik zadrugine ženske zanatske škole. Fatima Karadža-Fatka (majka popularnog pjevača Harisa Džinovića) recitovala je „Savjet očevima“ od Safetbega Bašagića.
U režiji Mustafe Sadovića na pozornici je izvedena Nušićeva drama „Običan čovek“. Izvođači drame su bili građani diletanti iz Trebinja gospođice Burek Behija, Vilogorac Razija, Salihamidžić Raza i Karamehnedović Cafura i gospoda Sadović Murat, Sadović Avdo, Resulbegović Vahdet i Geljo Salko.
Uz pomoć KPD Gajretove privredne zadruge u Trebinju su 1926. g. Rašid Arslanagić, Veselin Kuljak i Ibro Bučuk osnovali Mljekarsku zadrugu Trebinje. Nakon oslobođenja, Srpska čitaonica je pretvorena u omladinski dom pa je izbrisan naziv institucije na fasadi zgrade i skinute ploče sa imenima utemeljivača i osnivača. Pretvaranjem Srpske knjižnice i čitaonice od 1945 – 1950 g. u Omladinski dom, u domu su se svake večeri održavale igranke, ili polituički sastanci, a povremeno i druge kulturne aktivnosti. Ovim činom, promjenom naziva objekta, Omladinski dom je i dalje zadržao funkciju kulturno-prosvjetnog objekta u vlasništvu stanovnika Pridvoraca.
Pedesetih godina su od individualnih poljoprivrednih posjeda po direktivi stvarane zemljoradničke zadruge. Formiranjem Pridvoračke zemljoradničke zadruge, Omladinski dom je pretvoren u zadružni magazin. Ovim činom su prestale sve kulturne aktivnosti u Pridvorcima, nakon čega je lokalna zajednica bila uskraćena da koristi namjenski izgrađene objekte za potrebe kulture. Istina Osnovna škola je premještena u napuštenu reprezentativnu Kuću Rista Ćelovića, bivšeg gradonačelnika Trebinja.
U Ćelovića kući učitelj je bio Vlado Đerić, koji je, nakon završene vojne akademije od 1937. do 1941. godine, bio oficir protivavionske artiljerije u Mostaru. Zemljoradnička zadruga je zbog neefikasnosti raspuštena. Poljoprivredno zemljište je vraćeno ranijim vlasnicima.
Pridvoračko polje se stotinama godina navodnjava. Vlasnici poljoprivrednih parcela koje se navodnjavaju postali su ponovo „kulaci“, pa je Zemljoradnička zadruga Trebinje 1962. godine izvršila, na osnovu zakona o ekspropijaciji, prisilnu ekspropijaciju Pridvoračkog polja i bespravno prisvojila kulturno prosvjetni objekat mjesne knjižnice, čitaonice i škole. Zadruga je kasnije dogradila još jedan sprat za upravu zadruge. Sada ovaj cijeli objekat „đaje“ prazan. U svoje vrijeme bi Vaso Pelagić kao socijalista (Bosanac), kad bi šetao trotoarom ispred starog kraljevog dvora u Beogradu, lupao štapom po zidu dvora i vikao glasno: „Što ovo đaje prazno što se ne izda pod kiriju“. Zemljoradnička zadruga nije ostvarila privredni prosperitet. Ekspropisani, poljoprivredni posjedi i kulturni objekti nisu vraćeni njihovim vlasnicima.
U Bileći je 1903 godine osnovana Srpska narodna čitaonica. Na priloženoj fotografiji snimljenoj 1923. g. se vide učesnici prisutni na dvadesetgodišnjici proslave postojanja čitaonice. Na priloženoj fotografiji su prepoznati građani Bileće.... Stalne knjižnice (biblioteke) početkom HH vijeka osnivalo je Srpsko kulturno prosvjetno društvo Prosvjeta od 1902 – 1927 g. i to:
Stalne knjižnice u Hercegovini od 1902 – 1927 (2) su osnovane u: Avtovcu 1922. g. sa 184 knjige, Baošićima 1927. g. sa 83 knjige i Bileći (KPD-17); u Čapljini 1922. g.; Dužima, 1925. g. sa 125 knjiga; u Đedićima, Fatnici 1922. g. sa 152 knjige, Gacku 1914. g. sa 1914 knjiga i Gornjim Banjanima (KPD-18); u Konjskom, Kumboru kod H.Novog 1922. g. 198 knjiga, Ljubinju 1922. g. sa 194 knjige, Ljubomiru 1920. g. sa 144 knjige, i Mojdežu kod H. Novog (KPD -19); u Nadinićima 1922. g. sa 89 knjiga i Nevesinju 1914. g. sa 242 knjige (KPD – 20); u Ravnom i Samoboru 1922. g. sa 155 knjiga (KPD – 121); u Trebinju 1914. sa 264 knjige (KPD-122), u Mostaru 1913. sa 2244 knjige; u Vrbi kod Gacka 1922. g. sa 85 knjiga; u Bijelom polju kod Mostara 1912. g. sa194 knjige; u Biogradu kod Nevesinja 1923. g. sa 92 knjige; u
Odbori KPD Prosvjeta u selima opštine Trebinje u periodu 1902. do 1927. g. su aktivno radili u Bobanima, Dobromanima, Čičevu, Zagori, Župi, Jasenici, Jasenu, Kruševicama, Kruševljanima, Kurtovićima (Začuli), Lugu, Mesari-Lug, Mesari-Kočela, Mičijevići, Mrkonjićima, Orahu, Poljicima, Sutorini i Uskoplju.
Prva čitaonica kod Srba osnovana je 1842. g. u Vrdniku kod Iriga (Fond Borislav Mihajlović Mihiz.) Stalne knjižnice pod upravom Srpskih čitaonica osnovane su u Goraždu 1922. g., Bosanskoj Dubici 1914. g., Čapljini 1922. g. kolo srpskih sestara, Ilidža 1920. g., Novi Grad 1923. g., Nadinići-Gacko 1922. g. i Fatnici-Bileća 1922. g. (2). Srpska Narodna Čitaonica u Bileći je osnovana 1903. (1) i ako je stara koliko i SPD Prosvjeta nije registrovana u dokumentaciji 25 godina rada Prosvjete.
Isto se dogodilo i sa Srpskom čitaonicom u Pridvorcima i čitaonicama u drugim mjestima koje nije izgradila SPD Prosvjeta. Ove čitaonice nisu bile pod upravom SPD Prosvjeta, niti su bile u vlasništvu KPD Prosvjete....
(1) Dvadeset pet godina rada PROSVJETE 1902 – 1927, izd. Prosvjeta sarajevo 1927 g. (2) Branko Džellatović, Bileća kroz ratove i događaje u 20 vijeku, Bileća 2004. str.87. (3) Glasnik PKD Gajret 1938, 6, str 133.
|