Početna

 

FESTIVAL FESTIVALA

 

trijumf bjelopoLJaca

 

Osim što su naviknuti na gledanje dobrih predstava na Festivalu festivala, smotre najboljih dramskih amaterskih ostvarenja Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, Trebinjci su naviknuti i na to da od crnogorskog reditelja, dr Dragana Koprivice, dočekaju uvijek neko novo oduševljenje.

 

Ni ove ih godine Koprivica nije iznevjerio, mada je publika „tipovala“ i  na Beograđane, odnosno, na „Paklenu pomorandžu“ u izvođenju „Teatra 5“, dok je mnoge oduševila i igra Travničana.

„Takav je Festival, za svakoga ima po nešto i to je ono što ga, pored Dučićevih večeri poezije, čini najprestižnijom trebinjskom manifestacijom. Samo, Festival se mnogima više sviđa jer duže traje“, komentar je jedne od brojnih gledalaca koje smo anketirali, a koji je možda i najbolja slika Festivala.

Ono što će mnogim gledaocima ostati žal jeste činjenica da ekipa iz Sente sa Festivala nije ponijela makar diplomu „za radost igre“.

 

AMATERI I PROFESIONALCI

 

Predstava „Jedan dan sa familijom Kiš“, u izvođenju Dramskog amaterskog studija Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ iz Bijelog Polja apsolutni je pobjednik ovogodišnjeg Festivala festivala u Trebinju.

Osim najvećeg festivalskog priznaja „zlatna maska“ za najbolju predstavu u cjelini, reditelj ovog komada, dr Dragan Koprivica, dobio je i „masku“  za najbolje rediteljsko ostvarenje, dok je glumica Slađana Bubanja osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu, a Jusuf Bajramspahović za najbolju mušku epizodnu ulogu.

Takođe je mlada bjelopoljska glumica Ena Naumović osvojila diplomu za mlade nade festivala.

Najbolja predstava po mišljenju publike je, međutim, bila „Paklena pomorandža“ u izvedbi „Teatra 5“ iz Beograda, čiji je glumac Marko Ristivojević, koji je u ovom komadu igrao Aleksa, mladića sa ulice,  osvojio „zlatnu masku“ za najbolju mušku ulogu.

Najboljom epizodnom ulogom je proglašena uloga Marte u predstavi „Profesionalac“ Kolašinskog amaterskog pozorišta koju je tumačila Anđelija Rondović.

Zlatna maska za kolektivnu igru pripala je Hrvatskom amaterskom kazalištu iz Travnika za predstavu „Family“, a Renata Ignjić iz ovog pozorišta je, prema odluci žirija, dobila zlatnu masku za najbolju kostimografiju.

Zlatnu masku za scenografiju dobio je Zorana Rakića u predstavi „Paklena pomorandža“ iz Beograda, čiji je mladi glumac Andrija Bigović za ulogu Pita dobio diplomu kao mlada festivalska nada.

 

Diplome Festivala su pripale i Antu Biliću, režiseru Hrvatskog amaterskog  kazališta iz Travnika za tragalaštvo u oblasti režije i našem Trebinjcu Željku Miloševiću za hrabru intervenciju u strukturi klasičnog djela u komadu „Policajac“ Gradskog pozorišta Trebinje.

Kako po tradiciji festival festivala,  kao smotru najboljih ostvarenja pozorišnog amaterizma BiH, Srbije i Crne Gore, svakoga ljeta u Trebinju otvori glumac profesionalac, tako je i ove godine ta čast pripala doajenu  srpskog glumišta Ivanu Bekjarevu.

Bekjarev, koji je i sam više decenija na pozorišnim daskama, istakao je  da preko pedeset godina tradicije ove smotre najboljih amaterskih pozorišta u Trebinju najbolje govori o tome koliki je značaj festivala za pozorišni život na ovim prostorima.

„Mnogi glumci su stasali i postali glumci radeći najpre kao amateri i ostvarujući svoja prva priznanja upravo na festivalu u Trebinju“, rekao je Bekjarev.

On je amaterizam kod budućih mladih glumaca ocijenio dobrom predispozicijom za buduće profesionalno bavljenje ovim poslom jer, kako kaže, i pored problema koje imaju njihovi profesori da ih oduče od nekih loših navika, dobijaju ljude neviknute na glumu i publiku.

U prigodnoj besjedi, načelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk je podsjetio da Festival festivala nastavlja tradiciju nekadašnjeg Festivala dramskih amatera Jugoslavije, obnavljajući, kako je rekao, ono nepresušno izvorište pozorišne magije i konstruktivne energije koju su nekada na sve strane bivše nam zemlje širile trebinjske pozornice kulture.

„Danas, kada je nekada jedinstveni jezički prostor duboko razdijeljen i traumatizovan, ovaj kulturni projekat je svojevrsni most koji iznova spaja ratom razgrađeno i u novim granicama odijeljeno i otuđeno“, istakao je Ćuk.

 

 

ŠETNJA KROZ FESTIVAL 

 

Prve večeri Festivala se trebinjskoj publici predstavilo Kolašinsko amatersko pozorište predstavom „Profesionalac“, rađenoj prema tekstu Dušana Kovačevića i u režiji Snežane Šćepanović Đurasović. 

Priznanje za najboljeg protagonistu večeri,  po izboru žirija publike, dobio je Igor Rakočević za ulogu Luke Labana, a sama postavka predstave ocijenjena je od stručnog žirija velikom hrabrošću nakon što su je izvodili najveći bardovi srpskog glumišta.  

Igra Kolašinaca mnoge je u publici oduševila koliko i Branislav Lečić,   Bora Todorović i Nataša Ninković na filmu, ali su joj neki i zamjerili zbog miješanja ekvaskog i ijekavskog govora, a neki na inertnosti, o kojoj, međutim, nije bilo ni govora druge festivalske večeri kada su na  sceni Doma kulture predstavu  “Family” izveli članovi Hrvatskog narodnog kazališta iz Travnika, po scenariju i režiji Anta Bilića.

 

Neverbalni komad, zasnovan na pantomimskoj igri sa komičnim obrtima u svakodnevnim situacijama u porodici, uz funkcionalnu scenografiju, muziku i maske, oduševili su trebinjsku publiku koja je atraktivnu igru Travničana na kraju nagradila višeminutnim aplauzom.

 

Naročita vrijednost predstave bila je odlična interakcija sa publikom koja je sa neskrivenom radošću prihvatila čak i jastuke bačene sa scene, zaključio je žiri publike nakon predstave.

 

Po odluci žirija publike, za najboljeg protagonistu predstave proglašen je Josip Drikić koji je tumačio ulogu majke.  

Treće večeri “Festivala festivala” publici se predstavilo Gradsko pozorište grada domaćina sa ostvarenjem “Policajci”, rađenom po tekstu Slavomira Mrožeka i u režiji Željka Miloševića.

 

Iako je u pitanju bio komad koji je u Trebinju premijerno izveden još 6. juna, a ranije je osvojio nagrade na bugojanskom festivalu FEDRA, sala Doma kulture je bila prepuna, kako bi Trebinjcima dali što veću podršku.  

Po mišljenju njihovog žirija, odnosno žirija publike, najbolji glumac ovog ostvarenja bio je Darko Kurtović u ulozi šefa policije.

Publika je još jednom imala priliku da vidi komediju apsurda sa elementima groteske, a tekst Slavomira Mrožeka, nastao prije više od pet decenija, osavremenjen je i prebačen u vrijeme i prostor u kome živimo.

U pitanju je, kako je rečeno na raspravama koje su vođene nakon predstave, jedno novo čitanje Mrožeka, čak, po mišljenju mnogih, otkorvenje.

“Gledajući predstavu u okviru novog čitanja Mrožeka, i kostimi i muzika koja je namjenski rađena za ovo ostvarenje i sveukupni koncept dramskog komada su u službi ovog ostvarenja”, istakao je žiri publike u svojoj ocjeni.

Prepuna sala je, međutim, bila i četvrte festivalske večeri, kada je, upoznata sa tekstom Entoni Bardžisa „Paklena pomorandža“, publika došla sa očekivanjem da pogleda moderan pristup ovom djelu sa univerzalnom temom posrnulog mladića koji se odvraća od ulice.

 

 

Članovi pozorišne grupe “Teatar 5“ nisu iznevjerili Trebinjce, čija je izvedba „Paklene pomorandže“ u režiji Zorana Rakića zaista oduševila publiku i naišla na njen najbolji prijem, pa je tešku priču surovog odrastanja na asfaltu, o borbi dobra i zla u svima nama, na kraju nagradila burnim aplauzom.

Po ocjeni žirija publike, najbolji protagonista ove predstave bio je mladi glumac Marko Ristivojević koji je tumačio ulogu Aleksa.

„Predstava je zaokružena, cjelovita, dopadljiva, sa uzlaznim dramskim nabojem koji je dobro vođen i koji kulminira na kraju“, zaključeno je na okruglom stolu, održanom nakon izvođenja.

Većina učesnika u ovim razgovorima je istakla da je „Paklena pomorandža“ izuzetno uspjela predstava, a ona je, i po mišljenju anketiranih gledalaca, do kraja festivala ostala glavni favorit.

Iza „Paklene pomorandže“ na pozorišnim daskama trebinjskog Festivala uslijedila je predstava pobjednik ovogodišnje pozorišne smotre, “Jedan dan sa familijom Kiš“, koju je, po tekstu i u režiji Dragana Koprivice, izveo Dramski amaterski studio Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ iz Bijelog Polja.

U predstavi o životu Danila Kiša, datoj u dvije paralelne dimenzije, za vrijeme života i nakon smrti, Koprivica je, kako je zaključio žiri, napisao novi roman, iako se dohvatio dijelova Kišovog romana „Bašta i pepeo“.

Najbolji protagonista večeri je,  po mišljenju žirija publike, bila Ena Numanović u ulozi kćerke Ane.

Po završetku predstave „Jedan dan sa familiojm Kiš“ na okruglom stolu  su diskutanti iz publike zaključili da je Koprivica, koji je od ranije poznat trebinjskoj publici, i ovoga puta napravio jedno veoma neobično i upečatljivo dramsko djelo.

 

Prije proglašenja nagrađenih, posljednje večeri Festivala festivala, Kamerna scena „Miroslav Antić“ iz Sente izvela je predstavu „Lepe oči ružne slike“ koja je rađena po tekstu Marije Vargasa Ljose, a u režiji Branka Vučetića.

Ova će predstava, osim što, na čuđenje mnogih, nije osvojili čak ni najmanju diplomu Festivala, ostati ipak upamćena i po tome što nije izvođena kamerno kako je bila pripremljena, pa je publika u prvim redovima mogla vidjeti detalje koje oni iz zadnjih redova nisu.

Da li su Senćani bili hendikepirani time što im nije dozvoljeno da predstava bude kamernog tipa, ili su platili cijenu što su, po mišljenju mnogih, njihovi predstavnici otvoreno izrekli sve što su mislili pojedinim njihovim kritičarima, tek, sa festivala su otišli bez nagrada...

V. Duka

 

 

PRATEĆI PROGRAM


Kamerna scena „Miroslav Antić“ iz Sente je, osim takmičarske predstave, u vremenu zasjedanja žirija, izveli još jednu vankonkurentsku predstavu pratećeg dijela programa.

U pitanju je bila erotska komedija „Venecijanka“ koja nije naišla na preveliko oduševljenje publike, jer su smijeh izazivale mnogo više golišave scene nego li sami pravi humor.

 

POZORIŠNA RADIONICA

 

U šest festivalskih dana, u Trebinju je izvedeno sedam predstava, koje su praćene i Festivalskom radionicom.

Na radionici ove godine nisu učestvovali mladi glumci amateri koji su se takmičili u Trebinju i koji bi dok je zasjedao žiri publici prikazao to svoje ostvarenje,  već su njeni učesnici bili studenti koji su davali svoja viđenja pojedinih predstava.

Publici se, sudeći po anketama, ranija radionica dopadala više od ove...