Tema broja/Glas Trebinja <999>  <28. avgust > 2010.

intervju - MILORAD DODIK, predsjedNik vlade republike srpske

hercegovina
ima perspektivu

GLAS: Gospodine predsjedniče, pamtite li koliko ste do sada puta bili u Trebinju? Kada sjedete u kola i kažete vozaču - idemo u Hercegovinu, kakve misli i kakve asocijacije Vas vežu za ovo podneblje?

DODIK: Ne pamtim koliko sam puta bio u Trebinju, ali znam da sam u Trebinju bio češće i više puta,  nego u većini gradova Republike Srpske otkako oba­vljam dužnost predsjednika Vlade Republike Srpske.

I svaki put sam imao osjećaj da sam u svom gradu. Tako da, kad god krenem prema Trebinju, osjećam da idem negdje gdje volim da budem,  i negdje gdje sam dobrodošao.

Često kažem svojim prijateljima: da ne živim u Laktašima, živio bih u Trebinju. Grad je čudesno lijep, sa odličnim predispozicijama i perspektivom.

GLAS: Hercegovina ima listu svojih problema. Nara­vno, ta lista i njen sadržaj zavisi od toga ko je "sastavlja". Kada je u pitanju naša regija, kako izgleda lista problema koju ste sastavili Vi u Vladi?

DODIK: Hercegovina nije bez problema, ali Hercegovina nije bez perspektive. I perspektive i  problemi zavise od posmatrača.

Kada sam preuzeo upravljanje Vladom Republike Srpske, pitao sam najodgovornije ljude u Hercegovini šta je najveći problem regije, da krenemo u njegovo rješavanje. Svi, a oni su direktno izabrani od strane ljudi u Hercegovini, rekli su mi da je to komunikacijska zatvorenost Hercegovine, sa akcentom na putnom pravcu preko prevoja Čemerno.

Objasnili su mi da bi rje­šavanjem te dionice puta, i otvaranjem Hercegovine prema sjeveru,  sve aktivnosti u tom dijelu Republike Srpske bile unaprijeđene, posebno privredne.

Mi smo, bez oklijevanja, odobrili više od 70 miliona maraka za konačno rješavanje problema prevoja Čemerno i, kako možete vidjeti i sami, radovi na tom prevoju su u završnoj fazi.

Sljedeći problem koji su mi naveli je bio put prema Herceg Novom. Danas je i to pitanje završeno, što znači da je Hercegovina u komunikacijskom smislu potpuno otvorena, što je stavlja u daleko bolji položaj i kada su u pitanju privredne aktivnosti.

Blizina Dubrovnika i Herceg Novog, postojeći aerodromski kapaciteti na tom dijelu Jadra­nskog mora, stvorili su realne osnove da planiramo i gradnju aerodroma na Zubcima. Poznato mi je kako,  recimo, opozicija  u Trebinju komentariše taj projekat, pa čak i neki građani Trebinja, ali vjerujte da ja poznajem mnogo Trebinjaca koji vjeruju u izgradnju aerodroma kod Trebinja.

Međutim, aerodrom nije kiosk, i to nije samo komunikacijsko pitanje,  koje se rješava preko noći. To je ozbiljno pitanje, ako hoćete i političko pitanje, i  mi ga ozbiljno rješavamo. I dajem vam riječ da ćemo ga riješiti. Ne da bi demantovao nevjerne Tome, već da bi Hercegovina, nakon njegove izgradnje, prodisala punim plućima, i da bi vi koji ovdje živite shvatili da živite na izvrsnom mjestu.

Gotovo svakodnevno pročitam članak kako je neki stranac kupio nekretnine u Trebinju, počinje biznis u Trebinju i slično. Ako jedan Britanac ili Čileanac vidi perspektivu u Trebinju, onda je ozbiljno pitanje za Trebinjce kako je oni ne vide?

Prije desetak godina, vozeći se kroz Popovo Polje, pitao sam što je sve zapušteno, da li je moguće da niko nema interes da tu nešto sadi i uzgaja. Nisam dobio odgovor koji bi me zadovoljio. Trebinje je jedini grad u RS u kome je moguće uzgajati sve vrste voća. Trebinje je grad u kome je po jedna smokva ispred svake kuće, a vi na rafovima prodavnica kupujete uvezene suve smokve iz Turske. I mogao bih da nabrajam koliko god hoćete.

Plašim se da je problem Trebinja u naslijeđenom mentalitetu koji govori: ako ne radiš u HET-u ili Elektroprivredi - nisi zaposlen. To je poguban način razmišljanja,  i biće mi mnogo žao ako se u tom smislu nešto ne promijeni u Trebinju.

Molim vas, pogledajte samo kakav su dobar posao napravili vinari iz Trebinja. Prije deset godina to je izgledalo kao nemoguća misija, danas je Hercegovina i Trebinje na svjetskoj vinskoj mapi.

Šta je sa uzgajivačima meda, ljekovitog bilja,  i da ne nabrajam. Trebinje nije grad za tešku industriju. Ovaj grad je turistički biser regiona, koji, uz turizam, treba da razvija svoje mogućnosti u poljoprivredi, i vjerujete mi, ovdje neće biti nezaposlenih.

Rekoše mi da je Trebinje prije rata imalo samo jedan hotel. Danas čujem da ih je pet,  i da svi dobro  rade. Turizam je ozbiljna grana, koja donosi ozbiljan novac. Samo je potrebno strpljivo raditi, pravilno ulagati, promovisati to što imate, i vjerujte nagrada za to ne može izostati. Kada sam bio nedavno u Trebinju, rekoše mi da su se turističke posjete ustostručile. Grad je samo iz te činjenice izvukao materijalnu korist.

GLAS: Da se malo vratimo na opšte prilike. I oni koji Vas mnogo ne vole moraju vam priznati da ste dinamičan čovjek. Na tzv. "političkoj vjetrometini" ste praktično od rata. Jeste li se umorili i imate li snage za novu rundu? Padate li ponekad u iskušenje da dignete ruke od svega, šta Vam osvježava snagu, šta Vam vraća energiju?

DODIK: Da krenem od početka vašeg pitanja. Politika nije mjesto za ljubav i neljubav. Imam dobru i zdravu porodicu i prijatelje. Hoću da kažem da  ima  ko da me voli. Lijepo je ako se to što vi radite dopada ljudima, ali je daleko važnije da li oni shvataju važnost toga što vi radite, ne za sebe i zbog sebe, već zbog svih nas, zbog RS.

E upravo ti ljudi koji glasaju za mene, za SNSD, ne daju mi da budem umoran, i ne daju mi da nemam snage. Ne možete jednostavno reći: evo ja sam uradio ovo ili ono, malo sam umoran, i odoh. Toga nema ni u životima običnih ljudi, u politici to ne da ne bi bilo normalno, ne bi bilo ni moralno.

Naravno da bude dana kad se upitam šta mi je to sve trebalo, naravno da mi nije svejedno što nemam vremena za najmilije, što moji unuci, baš kao i moja djeca, odrastoše preko noći, dok se ja bavim ustavom, reformama i budžetom.

Ali to je cijena ovog posla. Ja nisam predsjednik Vlade u normalnim političkim okolnostima. Svakodnevno čujem ili pročitam kako bi neko htio, želio ili ima namjeru da nas uopšte nema. Ovo je teško vrijeme za nas koji vodimo Republiku Srpsku.

Znam da će mnogi reći “svako vrijeme ima svoje breme”, ali ja govorim o ovom čiji sam savre­menik i sudionik. Kada vidim ko bi sve da nas nema,  prestajem biti umoran.

Dovoljno je pročitati samo jedno izdanje bilo kog lista iz Federacije da se i najumorniji čovjek  podigne.  A dodatnu energiju prikupim od ljudi koje svakodnevno srećem u Republici Srpskoj, koji mi daju podršku, neki kažu i po koju dobronamjernu kritiku, ali tada jasno vidim da ljudi prepoznaju to što radim, da me poštuju, i eto energije za nastavak.

GLAS: Poznate su nam ekonomske mjere Vlade sa kojima se ušlo u ovu godinu. Uglavnom mislimo na mjere i na poteze koje ste povukli  kada je kriza prešla naše granice. U cjelini, kakve su rezultate dale te mjere i da li ćete ih u bilo čemu ažurirati ili mijenjati narednih mjeseci?

DODIK: Da Vlada Republike Srpske nije izašla sa setom mjera u pravom trenutku, efekti svjetske ekonomske krize bili bi svakako drastičniji. Zadržali smo makroekonomsku stabilnost, u jeku svjetske krize mi smo imali povećanje industrijske proizvodnje za 17 posto što je nezamislivo i u regionalnim okvirima.

Uredno smo izmirivali sve obaveze i prema penzionerima i zaposlenim u javnom sektoru. Pomagali i stimulisali privredu i poljoprivredu. U odnosu na 2005., kada smo preuzeli upravljanje vladom, danas nemamo više nezaposlenih nego tada, a u međuvremenu nas je potresla kriza.

Hoću reći da su mjere koje smo preduzeli dale rezultate, i da ćemo sa velikom pažnjom nastaviti da pratimo razvoj situacije na svjetskom nivou, i truditi se da i mjere koje budemo preduzimali budu pravi odgovor na eventualne izazove. 

GLAS: Trebinje ima veliku i staru dijasporu. Ipak, malo je onih koji se vraćaju i ovdje ulažu svoj novac. Gdje je kočnica i ko na njoj "drži ruku"?

DODIK: Koliko sam upoznat, negdje u blizini Volujca, Trebinje pravi industrijsku zonu. To je prvi korak koji morate preduzeti ukoliko želite investitore, bilo da su dio vaše dijaspore,  ili su potpuni stranci.

Znate,  iluzija je da će neko prosipati mukom  zarađeni novac negdje u Americi ili zapadnoj Evropi, samo zato što je iz vašeg kraja. Što se tiče Vlade RS, mi smo prvi u regionu proveli tzv. “giljotinu propisa”, i dokumentaciju neophodnu za započinjanje bilo kakvog biznisa sveli na najmanju moguću mjeru.

Uz industrijsku zonu, komunikacijsku povezanost, i naravno objektivnu ponudu ulagačima, vi ste učinili sve što je do vas. Republika Srpska je politički stabilna, što je, takođe, jedan od važnih preduslova za ljude koji bi da ulažu bilo gdje, pa i kod vas u Trebinju. Ali ne znam da li da se složim sa vašom konstatacijom da se malo ko vraća i ulaže novac. Šta je sa g. Draškovićem i preduzećem Svislion Trebinje koje će, prema njegovim poslovnim planovima, postati konditorski centar cijele BiH. On je i do sada uložio i veliki novac i veliki trud, kako u pogone stare alatnice, tako i u  novi pogon, gdje se proizvode konditorski proizvodi. To je  jedan od najuspješnijih proizvodnih poduhvata u cijeloj RS.

GLAS: Ne bez razloga, skrećemo Vam pažnju na do juče jake privredne organizacije, koje su izdržale i rat i visoke inflacije, ali su se posljednjih godina opasno zaljuljale. Znamo da Vlada pokušava da ih spasi, informisani smo i o raznim programima pomoći i finansijskim injekcijama, ali izgleda da to nije dovoljno?! Kada u Vladi raspravljate o takvim firmama i poslovnim sistemima, da li su u opticaju neke nove ideje, eventualno nova rješenja?

DODIK: Što se tiče velikih privrednih sistema o kojima Vlada Republike Srpske neće prestati da vodi računa, među kojima je i IAT, koja jeste privatizovana, ali koja može računati na našu podršku u svakom trenutku. 

IAT je praktično izgradila Trebinje i veliki broj ljudi tamo radi. To nikako ne može biti bez interesa Vlade Republike Srpske. Mi smo i do sada pomagali IAT, to ćemo činiti sve do trenutka dok se preduzeće ne stabilizuje upotpunosti i vrati na stara tržišta, gdje ga, siguran sam, čeka mjesto.

Kada god razgovaram sa Trebinjcima, ne propuste priliku da mi kažu koliko je to preduzeće važno za grad. Ako je to važno za Trebinje, važno je i za Vladu Republike Srpske.

Što se tiče drugog velikog preduzeća, koje je, na žalost, privatizovano kako je privati­zovano, a mislim na “Novoteks”, i tu smo ponudili rješenje, a to je stečaj. Sve drugo bi bila pomoć Vlade koja bi završavala u džepovima vlasnika,  koji bi možda imali šta da kažu i pred istražnim organima.

Čujem da se uprava protivi stečaju,  i da su dio radnika mobilisali da se protive takvom načinu rješavanja problema.

Mi ne vidimo bolje rješenje  za radnike “Novoteksa”, koji su naš prioritet. To što se takvo rješenje ne dopada ljudima koji gazduju firmom, to je drugi problem. Vlada Republike Srpske je i u proteklom periodu izdvajala po 50 km za sve radnike u tekstilnoj industiji. Ne znam da li je taj novac dolazio do radnica Novoteksa.

Kada sam poslednji put bio u Trebinju, imao sam kratak sastanak sa desetak radnica Novoteksa. One su spremne da rade i zarade svoje plate. Potpuno su podržale moj prijedlog, razumjele su zašto je to jedini način da im se pomogne. Vlada neće prestati tražiti rješenje za Novoteks, ali vlasnici i uprava preduzeća bi morali da sarađuju u interesu preduzeća i radnika Novoteksa. Čini mi se da u ovom trenutku to ne rade.

GLAS: Još nema ubjedljivih predviđanja koliko će ekonomska kriza trajati i kakve će njene posljedice biti, tako da u velikoj mjeri i nema smisla postaviti pitanje - šta će se dešavati u Republici Srpskoj na ekonomskom planu u naredne četiri godine. Ipak, kažite nam - šta je ono što je izvjesno i na šta možemo, bez velikih rezervi, računati?

DODIK: Očekujem da u naredne četiri godine Republika Srpska nastavi sa započetim velikim infrastrukturnim projektima, očekujem početak radova na autoputu Banja Luka - Doboj, realizaciju i ostalih velikih projekata, koje zbog objektivnih razloga nismo uspjeli realizovati u prethodne četiri godine. 

GLAS: Da se ponovo vratimo u Hercegovinu. Sjeverni pravac se otvara izgradnjom puta i tunela na Čemernu. Za Hercegovinu je to istorijski potez. Međutim, sa južne strane, Hercegovina je ekonomski zatvorena. Ne postoji nikakva saradnja između Trebinja i Duborvnika, Hercegovine i južnog dijela Hrvatske. Rat ovdje nije bio ništa više krvav nego na drugim mjestima, pa ljudi stiču utisak da se ta atmosfera rata - koja je ovdje još uvijek evidentna - iz razloga koji nama nisu poznati, nekako forsira. Da li Vi nešto znate o tome i šta će Vlada učiniti da prevaziđemo prekograničnu netrpeljivost i potpupnu blokadu bilo kakvih ekonomskih aktivnosti?

DODIK: Vjerujte da nema sastanka sa predstavnicima vlasti iz Hrvatske a da nisam otvorio to pitanje. I niko od sagovornika nije bio protiv ideje da se to pitanje konačno riješi. I ja sam uvjeren da će to prije ili kasnije biti tako. Posjeta predsjednika Josipovića, pozitivni tonovi koje je poslao iz Banja Luke, uvjeravaju me da će otvorena  pitanja koja imamo sa Hrvatskom ubuduće biti rje­šavana mnogo brže i efikasnije. Pa i pitanje graničnog prelaza Brgat.

GLAS: Da li zbog geografske pozicije, da li samo zbog činjenice da Hercegovina nema ni jednu ekonomski aktivnu granicu - ali već decenijama u narodu postoji osjećaj da smo " na repu", da smo predaleko od centra, da smo ekonomski zapostavljeni. Znamo da politika vaše Vlade nije u stvaranju regionalnih ekonomskih debalansa. Zato Vas i pitamo, šta vaše kalkulacije kažu - da li je Istočna Hercegovina zaista ekonomski zapostavljena?

DODIK: Mislim da Trebinje ima odličnu geografsku poziciju, koja će u punom smislu biti iskorištena onoga trenutka kada krenu prvi šleperi i kamioni  preko prevoja Čemerno. U svakom poslu vas prvo pitaju za troškove transporta. Izgradnjom odlične putne komunikacije preko prevoja Čemerno i troškovi transporta svih roba koje dolaze u Hercegovinu moraju se smanjiti.

S druge strane, tako otvoreni, imate daleko više da ponudite potencijalnim ulagačima. Ne bi se složio sa vama da je Hercegovina ekonomski zapostavljena. Da li znate koliki je Budžet opštine Gacko, a koliko Gacko ima stanovnika. Drugo je pitanje zašto se taj Budžet ne vidi kada uđete u taj grad. To pitajte lokalne vlasti tamo.  Pa Gacko je jedna od najrazvijenijih opština Republike Srpske?!

Trebinje, takođe, spade u red razvijenijih opština u Republici Srpskoj. Maloprije sam vam naveo samo jedan primjer, prije rata u Trebinju je radio jedan hotel, danas radi pet hotela, i kažu mi da ima potražnje za izgradnjom novih.

Zbog čega ekonomski napredak mjerite samo brojem fabrika? Turizam je, takođe, fabrika novca, ako mu se priđe na odgovoran i ispravan način. Ne znam otkud osjećaj da ste na repu, a živite na granici dvije države? Magistalna veza nedostaje samo prema sjeveru, dakle prema Srbiji, koju će riještiti prevoj Čemerno.

Nikada se neću složiti sa vama da je Hercegovina, posebno Trebinje, na bilo kakvoj margini, i da ste zapostavljeni. Samo u posljednje četiri godine Vlada je u Trebinje uložila oko 47 miliona maraka. Mislim da to nije mali novac, i da je to najbolji odgovor koliko je Trebinje važno za nas.

Ono što ja želim da vidim jeste snažnija inicijativa iz samog Trebinja, od Trebinjaca. Malo mi je dosadilo da slušam kako neko uzima nečije pare, što naravno nije tačno. Mi smo osnovali IRB upravo da podrži projekte u Republici Srpskoj.

Trebinjci, kao i svi ostali, mogu da konkurišu za ta sredstva, ne znam zašto to ne čine ako imaju dobre ideje. Najlakše je sjedati zavaljen u nekoj kafani i kukati kako cijeli svijet ne valja. Da li je baš sve do drugih?

GLAS: Najavili ste u jednom trenutku mogućnost izgradnje autoputa, ili bar kvalitetnije autoceste, pravcem sjever-jug, Bijeljina-Trebinje. Da li se neko bavi tom temom, da li su obavljana istraživanja i da li u narednoj godini, ako kriza potraje, možemo računati na investicije kao što je ona za aerodrom na Zubcima?

DODIK: Pominjao sam i aerodrom na Zubcima. Projekat od kojeg vlast predvođena SNSD neće odustati. Ali vas molim da shvatite da je izgradnja aerodroma veoma, veoma osjetljivo pitanje, koje niko nije riješio preko noći.

Poznato vam je da je studija izvodljivosti, koju su radili stranci, pokazala opravdanost tog projekta. Do sada sam obavio desetine razgovora sa zainteresovanim investitorima.

Iznenadili biste se koliko interesovanje izaziva taj projekat. Dakle, kratko, od izgradnje aerodrome nećemo odustati, ali o rokovima neću da govorim, jer na kraju novinarima ispadne važno samo kada je rok za izgradnju.

Što se tiče veze Hercegovine sa sjeverom, potrebno je obaviti istraživanja prometa, koja nismo radili dok ne stavimo u funkciju prevoj Čemerno. Tek tada ćemo realno sagledati stvarni promet na toj dionici, i odrediti kakva vrsta komunikacije je potrebna na tom potezu.

GLAS: Sva ova pitanja odnosila su se manje-više na čistu ekonomsku sferu. Šta Vlada može uraditi da Trebinje, kao centar Hercegovine, ojača u turističkom smislu i koliko mu može pomoći da ubrza realizaciju razvojnog projekta "Trebinje - grad kulture"?

DODIK: Koliko sam obaviješten Trebinje je proglašeno za najgostoljubiviji grad u jugoistočnoj Evropi, što me istinski obradovalo.

To govori da se u proteklom periodu radilo na polju turizma, ali i da su Trebinjci gostoljubivi ljudi. Svaki put kada dođem u Trebinje primijetim neki novi detalj. Posljednji put su to bila južna vrata Starog Grada, koja su mu u potpunosti izmijenila izgled. Znam da u opštinskoj administraciji postoje veoma ambiciozni planovi vezani za Stari Grad, i Vlada će sve takve aktivnosti upotpunosti podržati.

Trebinje ima i nevjerovatne pretpostavke i za vjerski turizam, što je više nego dobro za ukupnu turističku ponudu grada. Možda je bolje da ja upitam Trebinjce, šta biste vi uradili da biste u turističkom smislu ojačali grad?

Vlada Republike Srpske će biti tu da vas podrži. To isto važi i za projekat “Trebinje – grad kulture”. I sa projektom i bez njega, vi to i jeste. Na zadovoljstvo svih nas koji volimo doći u vaš grad...

narod JE dovoljno pametan

GLAS: Da ne govorimo o izborima - za to će biti dosta prilike narednih dana - ali u cjelini, po Vašoj ocjeni, nakon izbora, koja bi politička pitanja trebalo zatvoriti, a koja aktuelizovati i otvoriti?

DODIK: Pitanje konačnog statusa Republike Srpske će se i otvoriti i aktuelizovati i zatvoriti u naredne četiri godine. Pokušaji prekrajanja Ustava BiH pod međunarodnim vođstvom i pritiskom pratili su nas i prethodne četiri godine. Mislim da će u naredne četiri godine taj pritisak biti intenziviran i da nas čeka velika i teška borba za očuvanje pozicija Republike Srpske i vraćanje otetih joj nadležnosti. Mislim da su pred nama četiri najizazovnije godine za Republiku Srpsku.

Nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde o nelegalnoj secesiji Kosova od Srbije, svijet je ušao u jedno novo političko razdoblje. A i mi smo dio svijeta. Znam samo da mi iz SNSD imamo dobru i istrajnu političku ekipu,  koja je spremna da izdrži sve pritiske i izbori se za Republiku Srpsku.

To smo uostalom pokazali u protekle četiri godine, kada nijedna nadležnost sa RS nije prenesena na BiH. Sjetite se, molim vas, šta je bilo do 2005. Pa od nas su uzimali šta su htjeli i koliko su htjeli. Mi smo 2006. rekli “e više ne može”. I neće moći ni nakon 2010, jer sam siguran da je narod dovoljno pametan, da pamti šta je bilo samo  prije četiri godine, a šta je danas.

TEŠKO DO SAGOVORNIKA
 

GLAS: U ovom mandatu, uz čvrst - a neki kažu i tvrdoglav - stav prema brojnim politi­čkim problemima i dilemama, bio je evidentan i vaš trud da nađete partnere za razgovor. Računate li da će atmosfera razumijevanja i sklonost ka partnerstvu biti prisutniji u političkom životu nakon predstojećih izbora?

DODIK: Mislim da se nakon ovih izbora ništa bitno ne može promijeniti na političkoj sceni u BiH. Što znači da mi iz Republike Srpske ponovo nećemo imati sagovornika za mnoge teme. Ja nisam tvrdoglav čovjek. Ali jesam principijelan. I nikada ne nastupam samo sa jednom idejom, sa jednim prijedlogom.

Problem nastane kada nešto dogovorite sa Tihićem,  to će sigurno minirati Silajdžić i Lagumdžija. I obratno. Ako nešto dogovorite sa Silajdžićem, dogovor će oboriti Tihić. A ni jedan ni drugi nemaju potrebnu većinu da sami odlučuju. Ne vjerujem da će izbori nešto drastično promijeniti na bošnjačkoj političkoj sceni, tako da nas očekuju praktično isti sagovornici, sa poznatim stavovima.