tPočetna
Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, o učestalim incidentima u ovom
gradu
Mladenka Krilić
Svega nekoliko dana kasnije, grupa huligana je vrijeđala bošnjačke učenike iz Gimnazije i dodatno uzburkala strasti u Mostaru. Dva međunacionalna incidenta negativno su odjeknula u javnosti, jer se Mostar pokušava izboriti za epitet jedinstvenog grada, a gradske vlasti dugo pokušavaju da stvore povoljan ambijent i to stavljajući akcent na razvoj turizma i gospodarstva. Jedan vid te borbe je bilo i svrstavanje Staroga mosta, "mita o jedinstvenosti", pod UNESCO-ovu zaštitu.
Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, i sam zatečen navijačkim incidentom, kaže da policija nije bila spremna za njega. Ipak, dodaje, nisu mu se dopali ni kordoni policije oko Gimnazije tijekom drugih utakmica u kojima je igrala i hrvatska reprezentacija.
"Tu je bila crta razdvajanja u proteklom ratu i to daje lošu sliku i šalje lošu poruku iz Mostara. Policija mora naći umjereniji način da se izbori s neredima", kazao je Bešlić.
Ocjenjuje da se, uprkos incidentima, Mostar ipak ne može nazivati razjedinjenim gradom, a onima koji ga tako deklarišu poručio je da se pozabave svojim okruženjem i ne bacaju iskre takvim izjavama.
"Mostar se pokazao kao mjesto koje se brzo i lako zapali, a onda teško ugasi. To nam ostavlja trajne probleme i ožiljke", istakao je gradonačelnik.
NN: Nedavni neredi u Mostaru pokazali su da su tenzije na međunacionalnoj osnovi u gradu na Neretvi i dalje prisutne. Kako komentirate ove događaje koji su naišli na negativan odjek u javnosti?
BEŠLIĆ: Neredi koji su nastali nakon utakmice Brazil - Hrvatska za sve nas bili su veliko iznenađenje. Imali smo i ranije u gradu velikih i bitnih događaja, kao što je, na primjer, bio ispraćaj Harija Varešanovića na "Eurosong". Tu je bilo oko 30.000 građana i sve je prošlo bez najmanjeg incidenta. To je i bio razlog što policija nije bila pripremljena za mogućnost incidenta tokom Svjetskog prvenstva. Međutim, iz iskustva se uči i naravno da će ubuduće policija biti na oprezu.
NN: Na koji način će policija osigurati grad?
BEŠLIĆ: Ovdje moram napomenuti da mi se nije svidjelo što je policija tijekom drugih utakmica u kojima je igrala i hrvatska reprezentacija postavila kordone oko Gimnazije. Naime, tu je bila crta razdvajanja tijekom protekloga rata i mislim da to daje lošu sliku i poruku iz Mostara. Policija mora na drugačiji način razmišljati i postavljati osiguranje, ali na jedan umjereniji način.
NN: Odmah nakon pomenutih incidenata uslijedili su novi međunacionalni izgredi. Grupa huligana, za koje se pretpostavljalo da su hrvatske nacionalnosti, prijetila je bošnjačkim učenicima koji pohađaju Gimnaziju. Kako to komentirate?
BEŠLIĆ: Spekuliše se da su odgovorni za taj incident hrvatske nacionalnosti, jer je taj dan bio katolički blagdan i hrvatski učenici nisu išli u školu. Mislim da je optuživanje Hrvata za ovaj incident neshvatljivo. Kao prvo, kako da itko zna koje su nacionalnosti ti huligani kada istraga još nije završena? Čak nisu mogli utvrditi da li je riječ o malodobnicima ili punodobnim osobama, pa kako su onda mogli jasno reći da se radi o Hrvatima? Stoga ne bih to ni komentirao, jer je mogao i netko s lijeve obale Neretve isto tako doći i provocirati i djecu i ravnatelja.
NN: Hoće li Gradska uprava poduzeti nešto po pitanju ovih izgreda?
BEŠLIĆ: Svakako. Tražit ćemo od Tužiteljstva da svu nastalu štetu koju su napravili izgrednici namire gradu njihovi roditelji, jer će samo na takav način pozornost posvetiti i svojoj djeci.
NN: Kažete da će štetu namiriti roditelji. Znači, ipak se zna da je riječ o malodobnicima?
BEŠLIĆ: Prema izvješćima koje smo dobili od policije, riječ je o starijim malodobnicima i punodobnim osobama do 24 godine. Siguran sam da su još na skrbi roditelja, jer je to vrlo mlada populacija.
NN: Ne bojite li se reagiranja roditelja? Mnogi se žale da institucije u Mostaru ne mogu mladim ljudima osigurati posao i da su vandalizam i učestali neredi jedna od posljedica takve situacije?
BEŠLIĆ: Roditelji i svi građani Mostara i BiH moraju da shvate da vlast nije tu da osigurava nekome sredstva ili zaposlenje. Nismo više u socijalizmu i treba da shvate da živimo u kapitalističkome sustavu. Samo privatna inicijativa i privatni kapital danas osigurava zaposlenje. Grad, odnosno institucije države prave samo povoljan ambijent da privuku potencijalne investitore, te omogućavaju u infrastrukturnom dijelu temelj za privatne poslove. Samo poticajni ljudi prave dobar biznis, a njih je, nažalost, premalo.
NN: Kako komentirate izjavu federalnog ministra za izbjegle i raseljene Edina Mušića da je Mostar "sve samo ne jedinstven grad?
BEŠLIĆ: Mostar nije razjedinjen grad i poručio bih svima da se bave svojom životnom sredinom, a ne da dolaze u Mostar i bacaju iskre takvim izjavama. Na taj način ne doprinose ni Mostaru ni BiH! Mostar se pokazao kao mjesto koje se brzo i lako zapali i teško gasi, a to ostavlja trajne probleme. Svi, u političkom smislu, pokušavaju "uskuhavati" tamo gdje je najlakše. Varnicu je lako baciti u Mostaru, a to onda uzme maha i teško ju je ugasiti. Normalizacija i harmonizacija stanja i rješavanje nacionalnih pitanja mora se dogoditi u BiH ako želimo bolje i lakše živjeti. A kada se radi uopće o reorganizaciji, bilo jednonacionalnoj, a kamoli višenacionalnoj, opterećena je mnogim problemima. Primjer je i aktualna sistematizacija radnih mjesta u Gradskoj upravi, koja je dovela do problema, jer je u pitanje stavila i zastupljenost pripadnika pojedine nacionalnosti. Stoga je i prirodno da se ljudi bore protiv jedinstvenosti, jer jučer su imali posao, a danas ga već nemaju.
NN: Koliko ste zadovoljni razvojem turizma u Mostaru, naročito od kada je Stari most pod zaštitom UNESCO-a?
BEŠLIĆ: Što se tiče razvoja turizma, grad Mostar, na čelu sa mnom, napravio je strategiju i na tom polju puno radimo. Sigurno je da smo napravili sve da se ovaj grad nađe na popisu svjetske kulturne baštine, pa je taj čin izazvao veliku pozornost znatiželjnika u svijetu. U Mostaru ima dosta turista, samo što sam grad nije dovoljno organiziran da to iskoristi i unovči. I, nažalost, to su većinom tranzitni turisti koji se zadržavaju samo po jedan ili dva dana. Ali mi želimo napraviti bolji sadržaj i već ove godine interes turista bi se mogao proširiti, kao i njihov ostanak na dulje razdoblje, a time bi i učinak u financijskom smislu bio veći.
NN: Grad Mostar trenutno radi zajedno s gradom Firencom na projektu otvaranja arheološkoga muzeja u staroj jezgri. Kada možemo očekivati otvaranje ovog muzeja i gdje će tačno biti smješten?
BEŠLIĆ: Očekujemo da ćemo ovaj muzej u okviru staroga muzeja grada Mostara otvoriti već 23. srpnja i bit će smješten u kuli, u okviru Staroga mosta. Poduzete su i aktivnosti na rješavanju parking prostora za autobuse koji nam dolaze iz inozemstva i to kod franjevačke katoličke crkve svetog Petra i Pavla. Ovom prigodom zahvaljujem franjevcima crkve svetog Petra i Pavla koji su se sami ponudili da realiziraju dio toga projekta i tako daju svoj doprinos razvoju turizma u gradu na Neretvi. Također bih napomenuo da su donesene posebne odluke o zauzimanju javnih površina u gradu, tako da na tom planu već postoji više reda, a uvest će se i inspekcijske kontrole koje će se intenzivirati u nadolazećim mjesecima. Uskoro će se to pokazati u praksi, a građani će biti sudionici da gradska administracija poduzima nešto.
NN: Stručnjaci Međunarodnoga vijeća za spomenike ovih dana u posjeti su Mostaru. Šta je cilj njihove posjete?
BEŠLIĆ: Eksperti Međunarodnoga vijeća za spomenike su u Mostaru već nekoliko dana, a došli su na temelju prijave dopredsjednika UNESCO-a da se radi rekonstrukcija hotela "Ruža". Tu su da vide kako i na koji način će se hotel "Ruža" obnoviti i autentično rekonstruirati, a da se pri tome ne naruši u bilo kojem smislu ambijent staroga grada. Riječ je o međudržavnom ugovoru koji je potpisan između UNESCO-a i BiH, po kojem je država BiH odgovorna za provedbu svih uputstava koje daju stručnjaci UNESCO-a. Mostar se u ovom slučaju samo nalazi na popisu zaštićenih područja ove organizacije i dužan je provoditi sve što u planu piše. Nakon što stručnjaci uoče koje su to nepravilnosti vezane za objekte koji se nalaze u staroj jezgri Mostara i oko Staroga mosta, mi ćemo se pripremiti i pristupiti rješavanju tih problema. Sada se samo može nagađati o kojim objektima je riječ, ali napominjem da nije istina da je riječ o 12 bespravno izgrađenih objekata, kao što pišu mediji posljednjih dana. Mislim da je riječ samo o tri objekta, a među njima su bašta "Lavirint" i kuća kod hamama, koja je rekonstruirana donacijama i ne uklapa se u ambijent stare gradske jezgre. No, ne želim spekulirati i dizati tenzije oko tog pitanja.
NN: Strahujete li da bi strani eksperti mogli dobiti negativnu sliku o gradu, s obzirom da se oko bespravno izgrađenih objekata u staroj jezgri ipak podigla prašina?
BEŠLIĆ: Mi u Mostaru se ne bojimo negativnoga izvješća, jer je bitno da BiH želi postupiti kako treba i u skladu s planom koji predviđa UNESCO. Zabrinućemo se jedino ukoliko se određene upute koje nam eksperti daju ne ispune. Ipak, vjerujem da smo ozbiljni ljudi i projekat u koji smo mnogo uložili znanja i novaca nećemo dovesti u pitanje. Time se onda dovodi u pitanje i ozbiljnosti i države BiH, budući da je ona ta koja je putem Ministarstva vanjskih poslova nominirala grad Mostar i potpisala međudržavni ugovor s UNESCO-om.