tPočetna

Nedjeljko Marić
 

ZASTO HERCEGOVINA POBUDJUJE VELIKI INTERES MEDJU BIO-SPELEOLOZIMA

NOVE PRIRODNE VRSTE U PAVLOVOJ PECINI


Speleolosko drustvo Zelena brda jedno je od rijetkih drustava koje radi u kontinuitetu, bez velikih kriza i oseka. Da li je to zato sto u svom sastavu ima zaista vrijedne ljude i istinske entuzijsta, ili zato sto pred sobom ima toliko veliko, zanimljivo i nedovoljno istrazeno polje rada? - sada nije ni vazno.

Mnogo je vaznije da speleolozi stalno dolaze sa novim, redovno dobrim vijestima.

Nedavno, gotovo senzacionalno zazvucala je vijest da su u Pavlovoj pecini pronadjene nekolike nove vrste insekata.

- Tacno je - potvrdio nam je i sef Speleoloskog drustva Dubravko Kurtovic - u Pavlovoj pecini obavljena su bio-speleoloska istrazivanja uz pomoc dr Dragana Pavicevica iz Zavoda za zastitu prirode Srbije i naseg kolege Dragana Klickovica koji, takodje, radi u Zavodu. U Pavlovoj pecini, dakle, pronadjene su tri do cetiri nove vrste isekata. To, naravno, treba dublje analizirati, potrebna je naucna potvrda. Ali, vec sada, potpuno je sigurno za dvije nove vrste.

Koje?

- To jos ne znamo. Nazivi jos nisu uvedeni. Te stvari ne mogu se saopstiti ovako. Uskoro cemo znati vise detalja.

Da li su naucnici dali bilo kakva dodatna objasnjenja?

- Oni su rekli koji je osnovni rod. Analiza se nastavlja. Jedan insekt ide u Italiju kod specijaliste bas za te vrste. Ljudi to rade po odredjenim naucnim podrucjima. Jedan radi izopode, drugi tvrdokrilce, itd.

 

PECINSKI ZRIKAVAC

Kad ste to radili, koliko je trajalo istrazivanje?

- Mi smo ovdje obavili svoj dio posla. Postavili smo zamke i poslali materijal na analizu Draganu Pavicevicu u Beograd. On nam je poslao nazive 12 vrsta insekata koji su pronadjeni u Pavlovoj pecini, plus ono novo o cemu sam vam govorio. Jedna vrsta znam da spada u rod pecinskih zrikavaca. Nadamo se da ce biti potvrdjen i nalaz iz pecine kod Taleze. Mislim na jednu potpuno novu vrstu.

Koliko se tokom godine mijenja fauna Pavlove pecine?

- Mijenja se zavisno od spoljasnjih uslova. Pecinski zrikavci, kako mi je rekao dr Pavicevic, obavljaju sedam presvlacenja tokom godine. Povukli su se u pecine za vrijeme zadnjeg ledenog doba i tu nastavili da zive. Tu se, dakle, mogu naci razne vrste, i, prakticno, moze se pratiti evolucija, jer ima primjeraka iste vrste na razlicitom stepenu razvoja.

U kom dijelu pecine su pronadjene nove vrste?

- Dole u onoj vecoj prostoriji sto je zovemo Krstionica. Taj naziv je opsteprihvacen. Krstionica se nalazi kod bazencica.

To je ono mjesto gdje se, osim novcica iz noviijeg doba, nalazi i keramika?

- Jeste, nasli smo vise fragmenata. Veoma su lijepo ukraseni, rijec je o finom radu, o tankoj keramici, bordiranoj, sa kosim linijama.


Ocekujete
li uskoro podatke o novim vrstama?!

- Dobicemo fotografije, to je prvo.

Vi niste nista stigli da snimite?

- Mi nemamo odgovarajucu opremu. Insekti se inace prenose u alkoholu.

Kakav je rezime vasih istrazivanja vezano za covjeciju ribicu?

- Trenutno, malo smo zastali. Ne mozemo raditi vise stvari odjednom. Ipak, nastavicemo i sa tim itrazivanjima. Radili smo dosta na terenu, pripremili smo neke objekte, locirali smo neka nova i potvrdili neka stara nalazista.

Na koliko mjesta je izvjesno da ima covjecije ribice?

- Pouzdano se zna, u tri pecine. U Vjetrenici, opet, covjeciju ribicu vidjele su kolege iz Zagreba, Speleoloski odsjek "Velebit". Ronioci iz Madjarske vidjeli su je u pecini na Drazin Dolu i u pecini, odnosno estaveli Plitici ispod Draceva.

Dakle, "proteus" je i dalje cest u nasem podzemlju?! Nisu ga otjerale raznolike povrsinske kontaminacje?!

- Jeste, jos je tu. Uskoro, imacemo i knjigu o svim istrazivacima koji su radili u Hercegovini. To je jedno starije izdanje, mislim da je to radio Absolon, istrazivac po kome je nazvan jedan krak u pecini Vjetrenici.

 

TRAGOVI  PECINSKOG MEDVJEDA

Kad vec govorimo o flori nasih pecina, da se prisjetimo i jaguara koji je pronadjen u Vjetrenici?!

- Postoji ta prica i ta je prica tacna. Pronasli su ga istrazivaci iz Juznog Velsa. Ponovo su pokusavali da ga nadju, ali, koliko ja znam, nisu ga vise nikad uspjeli naci. Prvi put nasli su ga u jednom malom kanalu kroz koga se trebalo provlaciti. Ne znam tacno u kom je to dijelu pecine.

Da li ste u drugim pecinama nailazili na ostatke nekih neobicnih ili ovdje neocekivanih zivotinja?

- Nalazilo se na tragove Ursus peleusa. To je pecinski medvjed. U Djurkovini kod Kaladjurdjevica jos je Malez nasao nekolika primjerka. Bila je i kod nas u posjedu jedna lobanja, u Zaplaniku. Paleontoloska istrazivanja bila su povremena, nije ih bilo dovoljno.

Kako se desi da naidjete na trag pecinskog nedvjeda, da li je taj trag zaista vidan?

- Za medvjeda je karakteristicno tzv. medvjedje brusenje. Radi se o uglacanim stijenama. Na tim mjestima obicno se nadju kosti pecinskog medvjeda.

 

Nalazite li nesto sa njegovog "jelovnika"?

- Desava se i to. U nekim nalazima vide se ostaci jelena. To je nedovoljno istrazeno. Profesionalno, samo je takve stvari radio Malez u Djurkovini. Niko drugi nista. 

Culi smo za jos jednu novost vezano za vas rad...

- Da, u Dabarskom i Fatnickom polju od 16. 6. do 23. 6. 2003. godine organizuje se velika bio-speleoloska akcija. Dolaze gosti iz Francuske i Slovacke, to je potvrdjeno, a, nadam se, doci ce i iz drugih zemalja. Dolazi jedna ekipa iz Sarajeva i jedna ekipa bio-speleologa iz Zavoda za zastitu spomenika prirode Srbije.

Da li je ta akcija u vezi sa onim nalazom u Pavlovoj pecini?

- Jeste, i direktnoj vezi.

Taj nalaz izazvao je toliko veliko paznju medju speleolozima i naucnicima?

- Jeste. Takve stvari ne desavaju se svaki dan. Osim toga, u vecini evropskih zemalja, bio-speleoloski, pecine nisu ni blizu tako bogate kao nase.

 

Koje cete pecine obici kad se okupite u Dabru?

- Imamo plan. One pecine u nivou polja i neke u okolini. Za iducu godinu planirana je velika akcija na teritoriji Trebinja. Najavljen je dolazak i ekipe iz podzemne laboratorije koja je bazirana u Alpima.

U pitanju su opet bio-speleoloska istrazivanja?

- Da. Ljudi su se informisali, sad znaju sa kakvim bogatstvom raspolazemo.